Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREMIJER VS PREDSJEDNIK, KO ZNA KOJA RUNDA: Naš derbi

Objavljeno prije

na

Nakon što se javnost cijelu sedmicu “zabavljala” idejom o pomirenju Milatovića i Spajića, poslije najave da će se  nekadašnji  partijski drugovi sastati zarad evropskog puta zemlje, ne samo da do sastanka nije došlo, nego je uslijedila još žustrija retorika i blokiranje rada Savjeta za odbranu. Dok oni vode medijski rat o tome ko je veći Evropljanin, Evropa nam je sve dalje

 

 

“Razlika između mene i premijera Milojka Spajića je kao između dana i noći, istine i neistine”, poručio je predsjednik države Jakov Milatović ove sedmice, odgovarajući na pitanja novinara  da li će se i kada sastati sa šefom Vlade.

To je samo jedna u nizu sve oštrijih izjava koje su razmjenjivali predsjednik i premijer posljednjih dana. A nakon što se javnost cijelu jednu sedmicu “zabavljala” idejom o pomirenju Milatovića i Spajića, poslije najave da će se i nekadašnji  partijski drugovi sastati zarad evropskog puta zemlje. Do  sastanka ne samo da nije došlo, nego je uslijedila još žustrija retorika i konačno blokiranje rada Savjeta za odbranu.

Milatović je javni poziv Spajiću da se sastanu uputio nakan povratka iz Brisela, krajem prošlog mjeseca. On je tada najavio da će pozvati premijera na dijalog zbog evropskih integracija i jačanja “građanskog i evropskog centra”. Iz kabineta Spajića su poziv pozdravili, poručujući da će se premijer prema toj inicijativi odnijeti sa posebnom pažnjom, kada bude formalizovana. Premijerov kabinet je doduše odmah natuknuo da predsjednik nema nikakve veze sa evropskim integracijama, te podsjetio na Milatovićeve opstrukcije Vladinih silnih uspjeha na evoprskom putu.  Sve u svemu,  bilo je znakova da  pomirenje baš i nije iskreno, ali se javnost uzdala u višu silu.  Brisel, ili  pak zajednički politički interes , u kontekstu pregovora o formiranju vlasti koji su još na čekanju u Podgorici, ali i rezulata lokalnih izbora koji govore da se  “građanski  i evropski centar” baš i ne proslavlja na terenu.

Uslijedilo je koškanje oko Barometra 26. Premijer je  predstavio  još jedan u nizu dokumenata  za domaću upotrebu,  koji poziva da se političke klase okupe oko zajedničkog interesa što bržeg ulaska zemlje u Evropu,  na koji, međutim,  potpis nije htjela da stavi ne samo opozicija nego i dio partija u vlasti,  jer smatraju da se tako abolira kršenje postojećeg Sporazuma od strane partija bivšeg DF.

Na kraju, uključio se i Milatović i dao svoj sud. Komentarišući Barometar 26, on je kazao da  taj dokument pozdravlja ukoliko se radi o pomaku u odnosu na dosadašnje ponašanje Vlade. “Imajući u vidu da je suštinski Vlada bila najodgovornija za određene negativne trendove, onda je logično da bi Barometar Vlada trebalo da potpiše sama sa sobom, i da ga predsjednik vlade potpiše sam sa sobom”, kazao je.

Uslijedila je ovonedeljna epizoda sa Savjetom za odbranu. Prethodna sjednica tog tijela, o čemu je Monitor već pisao,  koja je održana  u avgustu ove godine zbog pisma načelnika generalštaba (GŠ) Zorana Lazarevića članovima vrhovne komande, u kom je  optužio ministra odbrane Dragana Krapovića za „djelovanje koje šteti Vojci Crne Gore i urušava njenu borbenu gotovost“, okončana je – pauzom. Za pauzu je zaslužan Milatović, koji je tako odložio rešavanje višemjesečnog  sukoba na relaciji ministar odbrane  načelnik generalštaba, ali i  unutar Savjeta za odbranu.

Nakon tromjesečne pauze Milatović je zakazao novu sjednicu za ovu sedmicu. Stvar je pokušao da okonča bez prisustva Krapovića i Lazarevića, uz jasan stav   – “da će tražiti da se Lazareviću vrate sve ingerencije”.  Po njemu, Krapović je diskvalifikovao sam sebe za učešće na sjednicama tog tijela.   Kabinet Spajića je uzvratio da bez Krapovića i Lazarevića sjednica nema smisla. Na kraju se premijer nije ni pojavio, a predsjednik  ostao šokiran.

“Predsjednik Vlade je danas blokirao rad Savjeta za odbranu i bezbjednost i time pokazao nevjerovatno neodgovorno ponašanje prema Vojsci Crne Gore, prema državi Crnoj Gori, prema predsjedniku Skupštine, Predsjedniku države, građanima. Nažalost, nije svako dorastao funkciji koju zauzima. Ja sam prosto šokiran ponašanjem predsjednika Vlade koji se danas nije pojavio na zakazanoj sjednici”, saopštio je Milatović.

Podsjećanje: ministar Krapović tražio je smjenu Lazarevića prije više mjeseci. Najprije uz obrazloženje da treba podmladiti kadar, a potom i uz ozbiljne optužbe na  račun Lazarevića koje su završile prijavom državnom tužilaštvu.  Istovremeno, i Lazarević je od pomirljivog stava po pitanju  odlaska sa funkcije  načelnika Generalštaba,  prešao na oštriju retoriku, sve to tužbe poritv Krapovića za diskriminaciju.

Sve u svemu, pitanje načelnika GŠ postala je  tema partijskih saopštenja.  Opozicija je pokušaj smjene Lazarevića interpretirala kao  namjeru nove vlasti, prvenstveno struktura bivšeg Demokratskog fronta, da preuzme komandovanje vojskom, što je vlast negirala.  Milatović tvrdi da se radi o pokušaju politizacije vojske koji on neće dozvoliti. A njegovi oponenti da je on  kroz sukob u Savjetu odbrane pokušavao da utvrdi  poziciju uoči  pregovora za formiranje vlasti u Podgorici, do toga da brani vojni kadar bivšeg režima.

“Zašto se Vi i predsjednik Milatović konstantno stavljate u odbranu kadrova bivšeg režima, poznatih po zloupotrebama u Vojsci Crne Gore i Ministarstvu odbrane”, reagovao je ove sedmice državni sekretar u Ministarstvu odbrane Marko Marković, na ocjenu Milatovićevog savjetnika za bezbjednost Dejana Vukšića da ministar odbrane ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže, i da vojska ne smije biti ničiji plijen.

Nastavilo se svrstavanje na stranu Milatovića i Lazarevića, odnosno Spajića i Krapovića, koje je  još  u toku. I podsjeća na derbi.  Analitičari  upozoravaju da je sukob Spajića i Milatovića koji se prelio i na Savjet na odbranu rizična disfunkcionalnosti koja ne smije dugo da traje.

Spajić i Milatović, bivši ministri ekonomskog bloka resora u vladi Zdravka Krivokapića, osnovali su političku partiju Pokret Evropa sad u junu 2022. godine. Prošle godine  preuzeli su  ključne funkcije u državi.

“Od srca čestitam mom saborcu i prijatelju stupanje na dužnost predsjednika Crne Gore”, prokomentarisao je Spajić pobjedu Milatovića, ističući da su se otvorila vrata nove ere za Crnu Goru. Ni Milatović nije zaostajao sa čestitkama: “ Čestitam izbor novom premijeru Milojku Spajiću i članovima 44. Vlade Crne Gore, kao i novoizabranom rukovodstvu Skupštine. Radujem se saradnji oko svih pitanja važnih za dobrobit naših građana i države. Samo sinergijom i posvećenošću svih institucija Crnu Goru možemo povesti naprijed.

Nova era je zaista došla.  Premijer  i predsjednik države prekinuli su saradnju početkom godine, kada je Milatović napustio PES.  Od tada traje vječiti derbi.   Dok predsjednik i premijer vode medijski rat o tome ko je veći Evropljanin, Evropa nam je sve dalje. Opet strahujemo od blokade procesa.

Tako će i biti dok bude važnije  ko će pokupiti političke poene kad jednom tamo možda i  uđemo, a ne hoćemo li postati istinsko evropsko društvo. U kom se zakoni  ne tumače u odnosu na politički interes,  a platforme i dokumenta o tome da smo evropljani ne moraju potpisivati.

Milena PEROVIĆ  

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo