Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREVOĐENJE ZETE U KRUPAC; Kontroverzni projekat

Objavljeno prije

na

U posljednjih nekoliko dana Nikšićani, pogotovo stanovnici miločanskog, brezovačkog i rostovačkog kraja pokušavaju, da uz pomoć građanske inicijative Rijeka je život i NVO Ozon spriječe realizaciju projekta Elektroprivrede da se rijeka Zeta prevede u nikšićko jezero Krupac. Navode da su glavni razlozi moguća plavljenja navedenih krajeva, kao i formiranje deponije smeća.

,,Od brane nećemo imati nikakve vajde. Struja neće pojeftiniti. I dalje će nestajati onda kad nam je najpotrebnija jer će sigurno biti izvožena u Italiju ovim podvodnim kablom. Korist će imati samo Italijani i tajkuni”, kaže jedan od stanovnika Dragove Luke, nikšićkog kraja koji može biti ugrožen, ako dođe do realizacije ovog projekta.

Aleksandar Perović, predstavnik NVO Ozon sa sjedištem u Nikšiću smatra da bi prevođenje voda Gornje Zete u akumulaciju Krupac katastrofalno uticalo na riječni ekosistem, a izgubilo bi se i obradivo zemljište. Po njemu desila bi se i trajna uzurpacija prostora, što je u kontekstu daljeg prostorno-planskog razvoja grada koji bi trebalo da se širi ka Zeti nedopustivo.

Iz Ozona naglašavaju da projektno rješenje ne obezbjeđuje zaštitu od poplava koje su karakteristične za ovo područje. U slučaju da dođe do realizacije projekta insistiraju na korišćenju poplavnih protoka, jer se na taj način smanjuju rizici od plavljenja i optimalnije koriste postojeći hidropotencijali u proizvodnji električne energije. U suprotnom ističe Perović taj projekat nije od javnog interesa.

Vladimir Stijepović iz građanske inicijative Rijeka je život koja okuplja većinu mještana MZ Tović (Brezovik, Zavrh, Glibavac), smatra da EPCG želi da na ovaj način obezbijedi veći dotok vode Hidrocentrali Perućica. Poslije konsultacija sa stručnjacima iz oblasti geohidrologije Mićkom Radulovićem i Miodragom Kaluđerovićem, mještani Tovića su od EPCG zatražili hitan sastanak. Predstavnici Elektroprivrede su 24. februara doveli projektante iz Slovenije koji su zainteresovanim građanima održali prezentaciju. ,,I pri tom se nisu libili da istaknu da ovo nije javna rasprava, već njihova dobra volja”, ističe Stijepović.

Iz ove građanske inicijative ističu da su ih profesori upozorili da posljedice realizovanja ovog projekta podrazumijevaju: ugrožavanje izvorišta pitke vode Poklonci na Krupcu sa kojeg se cijeli grad Nikšić snabdijeva vodom za piće; presušivanje rijeke Zete devet i po kilometara nizvodno od planirane brane. Kod više sela nizvodno moglo bi doći do nestanka vode za navodnjavanje. ,,Okolna sela nemaju izgrađen sistem kanalizacije pa je neminovno da bi se fekalije sela gornjeg toka Zete prenosile vodom u Krupac i Slano jezero, a fekalije sela ispod brane bi se izlivale po livadama i tu ostajale trajno! To bi dovelo do uništavanja flore i faune, izumiranja ribljeg fonda, rječnih rakova itd… Da ne govorim o iracionalnom trošenju finansijskih sredstava”, objašnjava Stijepović.

Ističe i da Miodrag Kaluđerović ima Projekat prevođenja viška voda gornjeg toka Zete kojim bi se zahvatao samo poplavni talas, a Zetu ostavljao gradu i mještanima u prirodnom toku. ,,Bez izgradnje brane, bez smeća i bez zagađivanja Krupca, jer njegovim projektom se uzvodno pri izvorima uzima samo višak vode koji nije zagađen! Na tom projektu je radio preko 15 godina intezivno sa 20 stručnih lica iz oblasti geologije, hidrologije, rudarstva, matematike, statistike, ekologije”, zaključuje Stijepović.

Stav Vlade po ovom pitanju je jasan, jer EPCG ne bi ni ulazila u izgradnju brane. ,,Vrijednost Projekta EPCG je oko 25 miliona eura, a donosiće između 2,5 i 3,7 miliona eura godišnje,”, kažu iz GI Rijeka je život.

Na pitanje da li je Elektroprivreda dobila zeleno svjetlo od lokalne samouprave u Ozonu misle da im je očigledno sa veće adrese sugerisano da ovom kontroverznom projektu daju posebnu promociju.

Što se tiče procedura koje EPCG treba da ispoštuje da bi dobila dozvolu za gradnju, Perović smatra da projekat nije usklađen sa prostorno- urbanističkim planom Nikšića, jer u tom području nema planiranih brana. ,,Smatramo da lokalna uprava mora uticati da se projekat koriguje i uskladi sa lokalnim planskim i strateškim dokumentima. Umjesto što promovišu projektno rješenje sa kojim očigledno nisu upoznati kako treba”, kaže Perović.

Obje organizacije smatraju da postoji realna mogućnost da se kroz argumentovani dijalog dođe do nekog rješenja, ali poručuju da Opština mora direktnije da bude uključena u projekte koji se realizuju na njenoj teritoriji. Isto važi i za građane koji nemaju luksuz da im bude svejedno

Ipak mještani nijesu ujedinjeni. Jednima je u interesu da prodaju zemlju. ,,Drugi ćute, neće da se zamjeraju njima i nama. Većina nas je protiv ovakvog projekta ali ne i protiv drugih rešenja koja smo pomenuli”, navodi Stijepović. Ipak Perović se nada da će građanska inicijativa dati rezultate. Kaže i da je zadovoljan što u Nikšiću građani konačno pokazuju interesovanje za prirodne resurse.

U Ozonu vjeruju da će pobijediti snaga argumenta, te da će Elektroprivreda shvatiti da se društveno odgovorno poslovanje višestruko isplati. Smatraju da je bavljenje javnim politikama naročito u procesima kreiranja,usvajanja i realizacije politika životne sredine, poput ovog, od presudnog značaja za budućnost Nikšića, i da se što veći broj sugrađana mora uključiti u iznalaženje rješenja.

,,Projekat dr Kaluđerovića donosi nove, dodatne radove, poslove, izgradnju novih mini hidroelektrana, reverzibilnih, koje potrošenu vodu vraćaju u akumulacije. Novim projektom dobijamo nova radna mjesta bolju iskorišćenost hidropotencijala Crne Gore. Sve to može da ima ogroman uticaj na razvoj poljoprivrede, turizma, ribolova … jer kad imate reverzibilan sistem imate konstantnu količinu vode u jezerima. Ta konstanta donosi dobrobit svima” , zaključuje Stijepović.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo