Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAD VLAST POMAŽE CIVILNI SEKTOR: Kuća građanskog ili vladinog društva

Objavljeno prije

na

Posljednjeg dana februara, odbornici u Skupštini Podgorice su usvojili predlog Odluke kojom Glavni grad prenesi Vladi Crne Gore, bez naknade, zemljište od 3.679 kvadrata za potrebe izgradnje Kuće građanskog društva (KGD).

Tokom rasprave odbijen je predlog Demokrata da se ta tačka izostavi iz dnevnog reda – ,,dok se ne obave šire javne konsultacije po ovom pitanju i sve principijelno na raščisti na nivou NVO”.

A na nivou NVO, već par godina, se vode polemike oko Kuće koja bi trebala da bude namijenjena svim organizacijama građanskog društva. Nosioci projekta KGD su Fond za aktivno građanstvo (fAKT), Građanska alijansa i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), u saradnji sa Fondom braće Rokfeler (FRB).

Prema memorandumu kojeg su septembra 2015. potpisali tadašnji premijer Milo Đukanović, gradonačelnik Slavoljub Stijepović, predsjednik FRB Stephen Heintz i izvršna direktorica Fondacije KGD Nataša Vulikić, Fond braće Rokfeler će finansirati KGD, a Glavni grad ustupa Vladi zemljište bez nadoknade, oslobođeno od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i uz obavezu investitora da ga komunalno opremi.

Godinu dana prije potpisivanja memoranduma, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, na sjednici Savjeta za razvoj NVO, kritikuje Vladinu tajnovitost oko ovog projekta. Vlada je početkom 2015. obavijestila Savjet da su u prvoj polovini 2013. CDT, FAKT i GA, u saradnji sa Fondom braće Rokfeler, uputili Vladi inicijativu za učešće u regionalnom projektu, koji će se pored Crne Gore, realizovati u Srbiji i na Kosovu. ,,Ideja je da tri organizacije koje čine ‘trougao’: istraživački centar – istraživačko novinarstvo – dodjela projekata drugim NVO, budu koordinatori procesa u svojim zemljama”, navodi se u saopštenju Vlade i dodaje da je spremnost Vlade da učestvuje u projektu izražena nakon sastanka predstavnika CDT-a, FAKT- i GA, sa premijerom Đukanovićem.

Muk je optužio Vladu da krije najvažnije činjenice o ovom projektu i naglasio da njegov cilj nije da ospori realizaciju projekta, već nastojanje ,,da i druge nevladine organizacije mogu da realizuju slične projekte, ali da to mogu da urade u skladu sa javnim, jasnim i preciznim propisima, a ne da moramo da idemo kod Mila Đukanovića da bi ostvarili neko svoje pravo”.

Neposredno prije ovonedjeljnog glasanja, Muk je odbornike u podgoričkoj Skupštini pozvao da ne glasaju za odluku o KGD. Navodeći da Vlada i Glavni grad planiraju da mimo transparentnih procedura, bez jasnog zakonskog osnova i diskriminatorno, bez uvažavanja principa jednakih šansi, stvori državno podržani monopol tri organizacije čime će ih dovesti u nefer prednost prema svima ostalima i omogućiti dominaciju na uštrb pluralizma, ravnopravnosti, ali i autonomije djelovanja NVO sektora.

S druge strane iz Fondacije KGD za Monitor kažu da su sve značajne informacije o ovom projektu javno objavljene i dostupne. Takođe, i da je Savjet za saradnju sa NVO na više svojih sjednica informisan o svim raspoloživim informacijama o projektu KGD i to, kako kažu, ,,upravo na zahtjev onih koji danas jedini dižu buku jer njih nema u projektu”

.

I iz Koalicije NVO saradnjom do cilja upozorili su Vladu ,,da nema pravni osnov za ovu odluku a ministri i predsjednik treba da znaju da bi njihova odluka u ovom slučaju bila nelegalna i nelegitimna”.

Goran Đurović, predsjednik UO Koalicije, za Monitor objašnjava da Zakon o državnoj imovini ne propisuje mogućnost da se državna imovina da na korišćenje bilo kom trećem pravnom licu koje nije dio javne uprave.

Po njemu jedini ispravan put je da Vlada predloži izmjene Zakona o državnoj imovini i donese uredbu, čiji su nacrt dostavili Vladi još u decembru 2015, kojom se utvrđuje procedura za dodjelu zemljišta i prostora nevladinim organizacijama. ,,Ukoliko Vlada Crne Gore želi sistemski pristup u ovoj politici prema nevladinim organizacijama onda mora uvesti precizne procedure, unaprijed svima poznate”, kaže Đurović.

Iz Fondacije KGD navode da su urađene sve potrebne pravne analize ovog posla kroz rad Ministarstva finansija i drugih ovlašćenih državnih organa, a nalaze se u Zakonu o drzavnoj imovini. Ističu ,,da Ustupanje zemljišta i prostora za potrebe KGD nije presedan u dosadašnjoj praksi saradnje Glavnog grada i Vlade sa organizacijama građanskog društva. To se i ranije dešavalo u značajnom broju slučajeva i to je pozdravljeno kao vid podrške razvoju i radu civilnog sektora u službi građana. Sada kada se nekima ukidaju monopoli odmah se vještački stvara problem. KGD nije ništa dobila na poklon i nema pravo svojine već korišćenja. Upravljamo resursom koji je dat na korišćnje jer je pronađen investitor koji želi da sarađuje sa nama. Sve ostalo je izvrtanje činjenica”.

Ono što rađa dodatnu sumnju, kod pojedinih NVO, je i činjenica da je

Glavni grad, početkom prošle godine, formirao radnu grupu za izradu Odluke o davanju na korišćenje prostora grada. Međutim, ona ne funkcioniše.

Ana Novaković, izvršna direktorka CRNVO, izabrana je za članstvo u ovoj radnoj grupi, odlukom gradonačelnika od 29. februara 2016: ,,Nijesmo dobili nijedan poziv niti informaciju u vezi sa radom ovog tijela. Zaključuje se da se za punih godinu dana ovo radno tijelo nije sastalo, a upravo je donošenje ove Odluke trebalo da stvori pravni osnov i transparentne procedure, za fer i pošteno davanje prostora u vlasništvu Glavnog grada”, saopštila je Novaković.

Kritičari načina realizacije projekta KGD smatraju da Vlada svjesno kreira paralelni NVO sektor: ,,Ovakvim djelovanjem Vlade kreira se paralelni nevladin sektor koji će klijentelistički biti povezan sa izvršnom vlašću i raditi za interese pojedinih političkih grupacija”, navodi se u saopštenju Gorana Đurovića.

,,Upravo suprotno”, smatra Darko Ivanović, generalni sekretar GA: ,,Ovaj projekat će doprinijeti osnaživanju NVO sektora. Vlada ne može nikako kontrolisati naš rad – jer radićemo kao i do sad, to jest ono što mislimo da je najbolje za društvo. Žao nam je što se pričom o klijentelizmu u NVO odnose uvodi politička matrica razmišljanja tako svojstvena crnogorskom društvu – kreirajmo ‘neprijatelje’ kako bi u stahu od njih ja izgedao bolji. Uništimo sve gdje nemamo potpunu kontrolu”.

On najavljuje da će Kuća biti otvorena za sve i ističe da ,,civilni sektor nije monopol iako neki žele da tako bude. On podrazumijeva poboljšanje prava za druge, a ne borbu protiv prava drugih. Zato i ne želimo da polemišemo sa kolegama, jer u tom slučaju ne polemišu sa nama već sa istinom. A sa istinom nema polemisanja”.

Ipak, polemika se tek zahuktala – nakon odluke odbornika, iz pojedinih NVO najavljuju da neće odustati od ispitivanja zakonitosti odluka o projektu KGD.

Ovaj slučaj svakako neće poboljšati ocjenu koju je Evopska komisija u prošlogodišnjem Izvještaju notirala Vladi: ,,Nije se radilo na prioritetima koji su utvrđeni Strategijom razvoja nevladinih organizacija (NVO) za period 2014-2016, za transparentne postupke i besplatno ustupanje javnih prostora nevladinim organizacijama”.

Transparentni, a tek besplatni, postupci znamo nijesu manir naših vlada kontinuiteta.

Objekat od 1.000 kvadrata

Prema informacijama koje smo dobili od Fondacije KGD ovim projektom je planirana izgradnja objekta od 1000 m2. Najvažniji sadržaji biće: multimedijalna konferencijska sala, pres centar, sale za sastanke i obuke, kacelarijski prostori za rad organizacija građanskog društva (OGD). Svi sadržaji će biti dostupni OGD pod istim uslovima. ,,KGD je regionalni projekat pokrenut u zemljama zapadnog Balkana, sa ciljem unapređenja uslova za rad, razvoj i dugoročnu održivost organizacija građanskog društva, i na taj način jačanja njihove uloge i doprinosa u stvaranju demokratskog, građanskog i odgovornog društva”, naglašavaju iz Fondacije. Dodaju i da je ovo prvi put da je jedna inostrana fondacija spremna da investira značajan iznos sredstava u razvoj civilnog društva, te da će kompletna investicija biti realizovana u Crnoj Gori i od strane kompanija koje ovdje imaju registrovano sjedište.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo