Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAD VLAST POMAŽE CIVILNI SEKTOR: Kuća građanskog ili vladinog društva

Objavljeno prije

na

Posljednjeg dana februara, odbornici u Skupštini Podgorice su usvojili predlog Odluke kojom Glavni grad prenesi Vladi Crne Gore, bez naknade, zemljište od 3.679 kvadrata za potrebe izgradnje Kuće građanskog društva (KGD).

Tokom rasprave odbijen je predlog Demokrata da se ta tačka izostavi iz dnevnog reda – ,,dok se ne obave šire javne konsultacije po ovom pitanju i sve principijelno na raščisti na nivou NVO”.

A na nivou NVO, već par godina, se vode polemike oko Kuće koja bi trebala da bude namijenjena svim organizacijama građanskog društva. Nosioci projekta KGD su Fond za aktivno građanstvo (fAKT), Građanska alijansa i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), u saradnji sa Fondom braće Rokfeler (FRB).

Prema memorandumu kojeg su septembra 2015. potpisali tadašnji premijer Milo Đukanović, gradonačelnik Slavoljub Stijepović, predsjednik FRB Stephen Heintz i izvršna direktorica Fondacije KGD Nataša Vulikić, Fond braće Rokfeler će finansirati KGD, a Glavni grad ustupa Vladi zemljište bez nadoknade, oslobođeno od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i uz obavezu investitora da ga komunalno opremi.

Godinu dana prije potpisivanja memoranduma, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, na sjednici Savjeta za razvoj NVO, kritikuje Vladinu tajnovitost oko ovog projekta. Vlada je početkom 2015. obavijestila Savjet da su u prvoj polovini 2013. CDT, FAKT i GA, u saradnji sa Fondom braće Rokfeler, uputili Vladi inicijativu za učešće u regionalnom projektu, koji će se pored Crne Gore, realizovati u Srbiji i na Kosovu. ,,Ideja je da tri organizacije koje čine ‘trougao’: istraživački centar – istraživačko novinarstvo – dodjela projekata drugim NVO, budu koordinatori procesa u svojim zemljama”, navodi se u saopštenju Vlade i dodaje da je spremnost Vlade da učestvuje u projektu izražena nakon sastanka predstavnika CDT-a, FAKT- i GA, sa premijerom Đukanovićem.

Muk je optužio Vladu da krije najvažnije činjenice o ovom projektu i naglasio da njegov cilj nije da ospori realizaciju projekta, već nastojanje ,,da i druge nevladine organizacije mogu da realizuju slične projekte, ali da to mogu da urade u skladu sa javnim, jasnim i preciznim propisima, a ne da moramo da idemo kod Mila Đukanovića da bi ostvarili neko svoje pravo”.

Neposredno prije ovonedjeljnog glasanja, Muk je odbornike u podgoričkoj Skupštini pozvao da ne glasaju za odluku o KGD. Navodeći da Vlada i Glavni grad planiraju da mimo transparentnih procedura, bez jasnog zakonskog osnova i diskriminatorno, bez uvažavanja principa jednakih šansi, stvori državno podržani monopol tri organizacije čime će ih dovesti u nefer prednost prema svima ostalima i omogućiti dominaciju na uštrb pluralizma, ravnopravnosti, ali i autonomije djelovanja NVO sektora.

S druge strane iz Fondacije KGD za Monitor kažu da su sve značajne informacije o ovom projektu javno objavljene i dostupne. Takođe, i da je Savjet za saradnju sa NVO na više svojih sjednica informisan o svim raspoloživim informacijama o projektu KGD i to, kako kažu, ,,upravo na zahtjev onih koji danas jedini dižu buku jer njih nema u projektu”

.

I iz Koalicije NVO saradnjom do cilja upozorili su Vladu ,,da nema pravni osnov za ovu odluku a ministri i predsjednik treba da znaju da bi njihova odluka u ovom slučaju bila nelegalna i nelegitimna”.

Goran Đurović, predsjednik UO Koalicije, za Monitor objašnjava da Zakon o državnoj imovini ne propisuje mogućnost da se državna imovina da na korišćenje bilo kom trećem pravnom licu koje nije dio javne uprave.

Po njemu jedini ispravan put je da Vlada predloži izmjene Zakona o državnoj imovini i donese uredbu, čiji su nacrt dostavili Vladi još u decembru 2015, kojom se utvrđuje procedura za dodjelu zemljišta i prostora nevladinim organizacijama. ,,Ukoliko Vlada Crne Gore želi sistemski pristup u ovoj politici prema nevladinim organizacijama onda mora uvesti precizne procedure, unaprijed svima poznate”, kaže Đurović.

Iz Fondacije KGD navode da su urađene sve potrebne pravne analize ovog posla kroz rad Ministarstva finansija i drugih ovlašćenih državnih organa, a nalaze se u Zakonu o drzavnoj imovini. Ističu ,,da Ustupanje zemljišta i prostora za potrebe KGD nije presedan u dosadašnjoj praksi saradnje Glavnog grada i Vlade sa organizacijama građanskog društva. To se i ranije dešavalo u značajnom broju slučajeva i to je pozdravljeno kao vid podrške razvoju i radu civilnog sektora u službi građana. Sada kada se nekima ukidaju monopoli odmah se vještački stvara problem. KGD nije ništa dobila na poklon i nema pravo svojine već korišćenja. Upravljamo resursom koji je dat na korišćnje jer je pronađen investitor koji želi da sarađuje sa nama. Sve ostalo je izvrtanje činjenica”.

Ono što rađa dodatnu sumnju, kod pojedinih NVO, je i činjenica da je

Glavni grad, početkom prošle godine, formirao radnu grupu za izradu Odluke o davanju na korišćenje prostora grada. Međutim, ona ne funkcioniše.

Ana Novaković, izvršna direktorka CRNVO, izabrana je za članstvo u ovoj radnoj grupi, odlukom gradonačelnika od 29. februara 2016: ,,Nijesmo dobili nijedan poziv niti informaciju u vezi sa radom ovog tijela. Zaključuje se da se za punih godinu dana ovo radno tijelo nije sastalo, a upravo je donošenje ove Odluke trebalo da stvori pravni osnov i transparentne procedure, za fer i pošteno davanje prostora u vlasništvu Glavnog grada”, saopštila je Novaković.

Kritičari načina realizacije projekta KGD smatraju da Vlada svjesno kreira paralelni NVO sektor: ,,Ovakvim djelovanjem Vlade kreira se paralelni nevladin sektor koji će klijentelistički biti povezan sa izvršnom vlašću i raditi za interese pojedinih političkih grupacija”, navodi se u saopštenju Gorana Đurovića.

,,Upravo suprotno”, smatra Darko Ivanović, generalni sekretar GA: ,,Ovaj projekat će doprinijeti osnaživanju NVO sektora. Vlada ne može nikako kontrolisati naš rad – jer radićemo kao i do sad, to jest ono što mislimo da je najbolje za društvo. Žao nam je što se pričom o klijentelizmu u NVO odnose uvodi politička matrica razmišljanja tako svojstvena crnogorskom društvu – kreirajmo ‘neprijatelje’ kako bi u stahu od njih ja izgedao bolji. Uništimo sve gdje nemamo potpunu kontrolu”.

On najavljuje da će Kuća biti otvorena za sve i ističe da ,,civilni sektor nije monopol iako neki žele da tako bude. On podrazumijeva poboljšanje prava za druge, a ne borbu protiv prava drugih. Zato i ne želimo da polemišemo sa kolegama, jer u tom slučaju ne polemišu sa nama već sa istinom. A sa istinom nema polemisanja”.

Ipak, polemika se tek zahuktala – nakon odluke odbornika, iz pojedinih NVO najavljuju da neće odustati od ispitivanja zakonitosti odluka o projektu KGD.

Ovaj slučaj svakako neće poboljšati ocjenu koju je Evopska komisija u prošlogodišnjem Izvještaju notirala Vladi: ,,Nije se radilo na prioritetima koji su utvrđeni Strategijom razvoja nevladinih organizacija (NVO) za period 2014-2016, za transparentne postupke i besplatno ustupanje javnih prostora nevladinim organizacijama”.

Transparentni, a tek besplatni, postupci znamo nijesu manir naših vlada kontinuiteta.

Objekat od 1.000 kvadrata

Prema informacijama koje smo dobili od Fondacije KGD ovim projektom je planirana izgradnja objekta od 1000 m2. Najvažniji sadržaji biće: multimedijalna konferencijska sala, pres centar, sale za sastanke i obuke, kacelarijski prostori za rad organizacija građanskog društva (OGD). Svi sadržaji će biti dostupni OGD pod istim uslovima. ,,KGD je regionalni projekat pokrenut u zemljama zapadnog Balkana, sa ciljem unapređenja uslova za rad, razvoj i dugoročnu održivost organizacija građanskog društva, i na taj način jačanja njihove uloge i doprinosa u stvaranju demokratskog, građanskog i odgovornog društva”, naglašavaju iz Fondacije. Dodaju i da je ovo prvi put da je jedna inostrana fondacija spremna da investira značajan iznos sredstava u razvoj civilnog društva, te da će kompletna investicija biti realizovana u Crnoj Gori i od strane kompanija koje ovdje imaju registrovano sjedište.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo