Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAD VLAST POMAŽE CIVILNI SEKTOR: Kuća građanskog ili vladinog društva

Objavljeno prije

na

Posljednjeg dana februara, odbornici u Skupštini Podgorice su usvojili predlog Odluke kojom Glavni grad prenesi Vladi Crne Gore, bez naknade, zemljište od 3.679 kvadrata za potrebe izgradnje Kuće građanskog društva (KGD).

Tokom rasprave odbijen je predlog Demokrata da se ta tačka izostavi iz dnevnog reda – ,,dok se ne obave šire javne konsultacije po ovom pitanju i sve principijelno na raščisti na nivou NVO”.

A na nivou NVO, već par godina, se vode polemike oko Kuće koja bi trebala da bude namijenjena svim organizacijama građanskog društva. Nosioci projekta KGD su Fond za aktivno građanstvo (fAKT), Građanska alijansa i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), u saradnji sa Fondom braće Rokfeler (FRB).

Prema memorandumu kojeg su septembra 2015. potpisali tadašnji premijer Milo Đukanović, gradonačelnik Slavoljub Stijepović, predsjednik FRB Stephen Heintz i izvršna direktorica Fondacije KGD Nataša Vulikić, Fond braće Rokfeler će finansirati KGD, a Glavni grad ustupa Vladi zemljište bez nadoknade, oslobođeno od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i uz obavezu investitora da ga komunalno opremi.

Godinu dana prije potpisivanja memoranduma, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, na sjednici Savjeta za razvoj NVO, kritikuje Vladinu tajnovitost oko ovog projekta. Vlada je početkom 2015. obavijestila Savjet da su u prvoj polovini 2013. CDT, FAKT i GA, u saradnji sa Fondom braće Rokfeler, uputili Vladi inicijativu za učešće u regionalnom projektu, koji će se pored Crne Gore, realizovati u Srbiji i na Kosovu. ,,Ideja je da tri organizacije koje čine ‘trougao’: istraživački centar – istraživačko novinarstvo – dodjela projekata drugim NVO, budu koordinatori procesa u svojim zemljama”, navodi se u saopštenju Vlade i dodaje da je spremnost Vlade da učestvuje u projektu izražena nakon sastanka predstavnika CDT-a, FAKT- i GA, sa premijerom Đukanovićem.

Muk je optužio Vladu da krije najvažnije činjenice o ovom projektu i naglasio da njegov cilj nije da ospori realizaciju projekta, već nastojanje ,,da i druge nevladine organizacije mogu da realizuju slične projekte, ali da to mogu da urade u skladu sa javnim, jasnim i preciznim propisima, a ne da moramo da idemo kod Mila Đukanovića da bi ostvarili neko svoje pravo”.

Neposredno prije ovonedjeljnog glasanja, Muk je odbornike u podgoričkoj Skupštini pozvao da ne glasaju za odluku o KGD. Navodeći da Vlada i Glavni grad planiraju da mimo transparentnih procedura, bez jasnog zakonskog osnova i diskriminatorno, bez uvažavanja principa jednakih šansi, stvori državno podržani monopol tri organizacije čime će ih dovesti u nefer prednost prema svima ostalima i omogućiti dominaciju na uštrb pluralizma, ravnopravnosti, ali i autonomije djelovanja NVO sektora.

S druge strane iz Fondacije KGD za Monitor kažu da su sve značajne informacije o ovom projektu javno objavljene i dostupne. Takođe, i da je Savjet za saradnju sa NVO na više svojih sjednica informisan o svim raspoloživim informacijama o projektu KGD i to, kako kažu, ,,upravo na zahtjev onih koji danas jedini dižu buku jer njih nema u projektu”

.

I iz Koalicije NVO saradnjom do cilja upozorili su Vladu ,,da nema pravni osnov za ovu odluku a ministri i predsjednik treba da znaju da bi njihova odluka u ovom slučaju bila nelegalna i nelegitimna”.

Goran Đurović, predsjednik UO Koalicije, za Monitor objašnjava da Zakon o državnoj imovini ne propisuje mogućnost da se državna imovina da na korišćenje bilo kom trećem pravnom licu koje nije dio javne uprave.

Po njemu jedini ispravan put je da Vlada predloži izmjene Zakona o državnoj imovini i donese uredbu, čiji su nacrt dostavili Vladi još u decembru 2015, kojom se utvrđuje procedura za dodjelu zemljišta i prostora nevladinim organizacijama. ,,Ukoliko Vlada Crne Gore želi sistemski pristup u ovoj politici prema nevladinim organizacijama onda mora uvesti precizne procedure, unaprijed svima poznate”, kaže Đurović.

Iz Fondacije KGD navode da su urađene sve potrebne pravne analize ovog posla kroz rad Ministarstva finansija i drugih ovlašćenih državnih organa, a nalaze se u Zakonu o drzavnoj imovini. Ističu ,,da Ustupanje zemljišta i prostora za potrebe KGD nije presedan u dosadašnjoj praksi saradnje Glavnog grada i Vlade sa organizacijama građanskog društva. To se i ranije dešavalo u značajnom broju slučajeva i to je pozdravljeno kao vid podrške razvoju i radu civilnog sektora u službi građana. Sada kada se nekima ukidaju monopoli odmah se vještački stvara problem. KGD nije ništa dobila na poklon i nema pravo svojine već korišćenja. Upravljamo resursom koji je dat na korišćnje jer je pronađen investitor koji želi da sarađuje sa nama. Sve ostalo je izvrtanje činjenica”.

Ono što rađa dodatnu sumnju, kod pojedinih NVO, je i činjenica da je

Glavni grad, početkom prošle godine, formirao radnu grupu za izradu Odluke o davanju na korišćenje prostora grada. Međutim, ona ne funkcioniše.

Ana Novaković, izvršna direktorka CRNVO, izabrana je za članstvo u ovoj radnoj grupi, odlukom gradonačelnika od 29. februara 2016: ,,Nijesmo dobili nijedan poziv niti informaciju u vezi sa radom ovog tijela. Zaključuje se da se za punih godinu dana ovo radno tijelo nije sastalo, a upravo je donošenje ove Odluke trebalo da stvori pravni osnov i transparentne procedure, za fer i pošteno davanje prostora u vlasništvu Glavnog grada”, saopštila je Novaković.

Kritičari načina realizacije projekta KGD smatraju da Vlada svjesno kreira paralelni NVO sektor: ,,Ovakvim djelovanjem Vlade kreira se paralelni nevladin sektor koji će klijentelistički biti povezan sa izvršnom vlašću i raditi za interese pojedinih političkih grupacija”, navodi se u saopštenju Gorana Đurovića.

,,Upravo suprotno”, smatra Darko Ivanović, generalni sekretar GA: ,,Ovaj projekat će doprinijeti osnaživanju NVO sektora. Vlada ne može nikako kontrolisati naš rad – jer radićemo kao i do sad, to jest ono što mislimo da je najbolje za društvo. Žao nam je što se pričom o klijentelizmu u NVO odnose uvodi politička matrica razmišljanja tako svojstvena crnogorskom društvu – kreirajmo ‘neprijatelje’ kako bi u stahu od njih ja izgedao bolji. Uništimo sve gdje nemamo potpunu kontrolu”.

On najavljuje da će Kuća biti otvorena za sve i ističe da ,,civilni sektor nije monopol iako neki žele da tako bude. On podrazumijeva poboljšanje prava za druge, a ne borbu protiv prava drugih. Zato i ne želimo da polemišemo sa kolegama, jer u tom slučaju ne polemišu sa nama već sa istinom. A sa istinom nema polemisanja”.

Ipak, polemika se tek zahuktala – nakon odluke odbornika, iz pojedinih NVO najavljuju da neće odustati od ispitivanja zakonitosti odluka o projektu KGD.

Ovaj slučaj svakako neće poboljšati ocjenu koju je Evopska komisija u prošlogodišnjem Izvještaju notirala Vladi: ,,Nije se radilo na prioritetima koji su utvrđeni Strategijom razvoja nevladinih organizacija (NVO) za period 2014-2016, za transparentne postupke i besplatno ustupanje javnih prostora nevladinim organizacijama”.

Transparentni, a tek besplatni, postupci znamo nijesu manir naših vlada kontinuiteta.

Objekat od 1.000 kvadrata

Prema informacijama koje smo dobili od Fondacije KGD ovim projektom je planirana izgradnja objekta od 1000 m2. Najvažniji sadržaji biće: multimedijalna konferencijska sala, pres centar, sale za sastanke i obuke, kacelarijski prostori za rad organizacija građanskog društva (OGD). Svi sadržaji će biti dostupni OGD pod istim uslovima. ,,KGD je regionalni projekat pokrenut u zemljama zapadnog Balkana, sa ciljem unapređenja uslova za rad, razvoj i dugoročnu održivost organizacija građanskog društva, i na taj način jačanja njihove uloge i doprinosa u stvaranju demokratskog, građanskog i odgovornog društva”, naglašavaju iz Fondacije. Dodaju i da je ovo prvi put da je jedna inostrana fondacija spremna da investira značajan iznos sredstava u razvoj civilnog društva, te da će kompletna investicija biti realizovana u Crnoj Gori i od strane kompanija koje ovdje imaju registrovano sjedište.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo