Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREVOZ ĐAKA SA SJEVERA: Kako se ko snađe

Objavljeno prije

na

Iz Ministarstva prosvjete, pred početak školske godine, stigla su brojna obećanja oko rješavanja problema prevoza đaka. Uprkos tome, na desetine roditelja  svakog dana smišljaju kako djeci da obezbijede da stignu i  vrate se sa nastave

 

Do početka nove  školske godine, predstavnici Ministarstva prosvjete, bar kako je najavljeno u avgustu, trebalo je da obiđu  škole u svim opštinama na sjeveru Crne Gore i saznaju  probleme vezane za prevoz učenika. Iz tog resora  najavili su i  da  će školama biti raspoređeno 30 novih vozila, koji će zamijeniti stare.  Neke škole su, u međuvremenu  i obišli, u rijetkima  riješili višegodišnje probleme prevoza, ali vozila  nijesu stigla do svih opština u kojima su bila neophodna. Zbog  toga, ovih dana, na desetine osnovaca i srednjoškolaca na nastavu stiže po principu “kako se ko snađe”.

Između 30 i 40 djece iz sela Gornje Lipovo, Blatina i naselja prema Mušovića Rijeci, od početka školske godine, ne stižu na nastavu školskim autobusom.  Njihovi roditelji uz velike i organizacione i finanasijske  napore pokušavaju da obezbijede prevoz. Pojedini, ipak, to ne  uspijevaju, pa su odsustava sa nastave sve češća.   To potvrđuju i direktorice SMŠ Braća Selić i OŠ Risto Mnaojlović, Ana Šćepanović Golubović i Nataša Peković.

OŠ Risto Manojlović nije trenutno  u mogućnosti da obezbijedi prevoz do nekoliko djelova kolašinske opštine, jer se kombi koji je korišćen za tu namjenu – pokvario. Drugi, dobijen kao poklon od škole u Rijeci Crnojevića, nije prošao tehnički pregled.  Pored kombija, jedina kolašinska osnovna škola ima i autobus, koji je angažovan za prevoz učenika iz drugih sela. Zbog razuđenosti kolašinske opštine, to jest udaljenosti pojedinih sela, organizovanje prevoza đaka godinama je veliki organizacioni izazov. S vremena na vrijeme rješavan je angažovanjem privatnika, ali se to pokazalo kao preskupo i dugoročno neodrživo.

“Nemamo kombi, a ni dugoročnu mogućnosti da plaćamo privatnike koji bi prevozili učenike iz tih sela, jer su troškovi oko 70 eura dnevno, što je nemoguće finansirati. Razmatramo nekoliko mogućnosti, a jedna od njih je i dobijanje saglasnosti Ministarstva da kupimo kombi na lizing. Međutim, kako to podrazumijeva kupovinu u inostranstvu, procedure koje prate takvu nabavku mogu potrajati dugo, to jest, postoji mogućnost da ne budu završene do kraja ove školske godine.  Svjesna sam teškoća koje roditelji imaju zbog toga, ali za sada nemamo mogućnosti da bilo šta drugo uradimo”, kazala je Peković.

Prevozom, koji je ranije obavljan kombijem, obuhvaćeni su i  učenici SMŠ, objašnjava Šćepanović Golubović. I za tu ustanovu nedostatak prevoza za đake sa jednog dijela sesokog područja opštine je veliki problem. Iako, kako tvrdi direktorica, odsustva sa nastave još nijesu alarmantna, jasno je koliko napora roditelji ulažu da njihova djeca stignu do grada.Direktorice podsjećaju da je Gornje Lipovo udaljeno više od 12 kilometara, te da će situacija biti lošija sa dolaskom jeseni i lošijih vremenskih uslova.   Pojedinoj djeci iz Gornjeg Lipova,  čak i do lokacije do koje je ranije saobraćao školski kombi, trebalo je nekoliko kilometara pješačenja.

“Nezadovoljstvo roditelja je veliko. Trenutna situacija iziskuje velike materijalne i organizacione napore za porodice tih učenika. Dešava se i da neka djeca ne mogu doći na nastavu, što je nedopustivo. Savjet roditelja apeluje na nadležne organe, prije svega Ministarstvo prosvjete, da preduzmu aktivnosti kako bi se na kvalitetan način riješio prevoz učenika”, rekla je Milena Vlahović iz  Savjeta roditelja.

Na području kolašinske opštine nema ni drugog vida javnog prevoza. Brojnim mjerama planirano je rješavanje tog višedecenijskog problema, no do sada nije bilo konkretnih poteza. Način realizacije i rokovi aktivnosti, koje bi trebalo da doprinesu tom cilju, definisani su Planom urbane mobilnosti, koji je izrađen još prije tri godine.

Roditelji đaka iz mojkovačkog sela Prošćenje nedavno su najavili protest, zbog , kako kažu sveukupne nebrige nadležnih, a jedan od razloga je i činjenica da desetoro djece, učenika srednje škole,  nema prevoz do škole u gradu. U tom selu, tvrde da su zaboravljeni od nadležnih, pa ih pored nedostatka prevoza za đake muče i višegodišnje muke  vodosnabdijevanja.

“Zamislite kako može da se osjeća roditelj djeteta iz Prošćenja u XXI vijeku.  Niti djeca imaju vode da se ujutro umiju za školu, niti imaju čim do škole. Svako se snalazi kako može, ali pitanje je dokle će to tako. Preskupo je svakog dana plaćati taksi, preksupo je i svojim vozilima djecu voditi na nastavu. Pored novca, to oduzima mnogo vremana.  Pokušavamo sedmicama da u dogovoru sa školom i Opštinom riješimo  neke od naših muka, zbog kojih se osjećamo kao zaboravljeni građani već decenijama”, kazao je Monitoru Jovića Stanić iz Prošćenja.

Iz mojkovačke Opštine, međutim, tvrde da   su potpuno posvećeni rješavanju  teškoća u prevozu učenika. Podsjećaju da su u Opštini pokrenuli da se iz lokalnog budžeta izdvajaju sredstva za plaćanje prevoza učenicima iz seoskog područja. Tvrde i da su pokrenuli inicijativu sklapanja ugovora s autoprevoznikom, pa će, navodno,  problem prevoza djece iz Prošćenja biti riješen “u nekoliko narednih dana”.

Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF),prije nekoliko sedmica, pozvao je  nacionalne i lokalne vlasti u Crnoj Gori da hitno obezbijede prevoz do škole svakom djetetu. To je, tvrde, i jedan od uslova za ostavarivanje prava na obrazovanje.

„UNICEF je zabrinut zbog djece za koju školska godina još nije počela jer nemaju prevoz do škole. Radi se o djeci pogođenoj siromaštvom širom zemlje. Država Crna Gora ratifikovala je Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta i time se obavezala da svakom djetetu omogući da ostvari pravo na obrazovanje”, kazala je vd šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Sabina Žunić.

Problem prevoza do škole, kako su kazali, posebno pogađa djecu iz romske i egipćanske zajednice i djecu u ruralnim naseljima, naročito na sjeveru Crne Gore. Takođe, veliki je broj djece koja rastu u siromaštvu. Jedan dio njih, konstatuju,  uopšte ne ide u školu zbog nedostatka prevoza, a jedan dio kasni ili ranije napušta nastavu zbog loše organizacije prevoza.

Problem nedostatka prevoza do škole pogađa djecu širom Crne Gore već duži niz godina. Analiza sektora obrazovanja 2015−2020, koju je UNICEF uradio u saradnji s Ministarstvom prosvjete i prošle godine predstavio javnosti, prepoznala je nedostatak prevoza djece do škola kao jednu od prepreka pristupu obrazovanju za svako dijete.

Ove školske godine, kada je riječ o tom problemu,  značajniji pomaci napravljeni su jedino u Beranama. Školski autobus, koji će  saobraćati  na relaciji Berane – Plav, omogućiće za 75 učenika  iz sela Vinicka bezbjedan i redovan prevoz do osnovne škole i nazad. Ranije  su zbog problema sa prevozom roditelji učenika OŠ Vukašin Radunović iz Berana,  koji putuju iz sela Vinicka,  najavili da njihova djeca do obezbjeđivanja prevoza neće krenuti na nastavu.

                                                                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo