Izdvojeno
PREVOZ ĐAKA SA SJEVERA: Kako se ko snađe

Iz Ministarstva prosvjete, pred početak školske godine, stigla su brojna obećanja oko rješavanja problema prevoza đaka. Uprkos tome, na desetine roditelja svakog dana smišljaju kako djeci da obezbijede da stignu i vrate se sa nastave
Do početka nove školske godine, predstavnici Ministarstva prosvjete, bar kako je najavljeno u avgustu, trebalo je da obiđu škole u svim opštinama na sjeveru Crne Gore i saznaju probleme vezane za prevoz učenika. Iz tog resora najavili su i da će školama biti raspoređeno 30 novih vozila, koji će zamijeniti stare. Neke škole su, u međuvremenu i obišli, u rijetkima riješili višegodišnje probleme prevoza, ali vozila nijesu stigla do svih opština u kojima su bila neophodna. Zbog toga, ovih dana, na desetine osnovaca i srednjoškolaca na nastavu stiže po principu “kako se ko snađe”.
Između 30 i 40 djece iz sela Gornje Lipovo, Blatina i naselja prema Mušovića Rijeci, od početka školske godine, ne stižu na nastavu školskim autobusom. Njihovi roditelji uz velike i organizacione i finanasijske napore pokušavaju da obezbijede prevoz. Pojedini, ipak, to ne uspijevaju, pa su odsustava sa nastave sve češća. To potvrđuju i direktorice SMŠ Braća Selić i OŠ Risto Mnaojlović, Ana Šćepanović Golubović i Nataša Peković.
OŠ Risto Manojlović nije trenutno u mogućnosti da obezbijedi prevoz do nekoliko djelova kolašinske opštine, jer se kombi koji je korišćen za tu namjenu – pokvario. Drugi, dobijen kao poklon od škole u Rijeci Crnojevića, nije prošao tehnički pregled. Pored kombija, jedina kolašinska osnovna škola ima i autobus, koji je angažovan za prevoz učenika iz drugih sela. Zbog razuđenosti kolašinske opštine, to jest udaljenosti pojedinih sela, organizovanje prevoza đaka godinama je veliki organizacioni izazov. S vremena na vrijeme rješavan je angažovanjem privatnika, ali se to pokazalo kao preskupo i dugoročno neodrživo.
“Nemamo kombi, a ni dugoročnu mogućnosti da plaćamo privatnike koji bi prevozili učenike iz tih sela, jer su troškovi oko 70 eura dnevno, što je nemoguće finansirati. Razmatramo nekoliko mogućnosti, a jedna od njih je i dobijanje saglasnosti Ministarstva da kupimo kombi na lizing. Međutim, kako to podrazumijeva kupovinu u inostranstvu, procedure koje prate takvu nabavku mogu potrajati dugo, to jest, postoji mogućnost da ne budu završene do kraja ove školske godine. Svjesna sam teškoća koje roditelji imaju zbog toga, ali za sada nemamo mogućnosti da bilo šta drugo uradimo”, kazala je Peković.
Prevozom, koji je ranije obavljan kombijem, obuhvaćeni su i učenici SMŠ, objašnjava Šćepanović Golubović. I za tu ustanovu nedostatak prevoza za đake sa jednog dijela sesokog područja opštine je veliki problem. Iako, kako tvrdi direktorica, odsustva sa nastave još nijesu alarmantna, jasno je koliko napora roditelji ulažu da njihova djeca stignu do grada.Direktorice podsjećaju da je Gornje Lipovo udaljeno više od 12 kilometara, te da će situacija biti lošija sa dolaskom jeseni i lošijih vremenskih uslova. Pojedinoj djeci iz Gornjeg Lipova, čak i do lokacije do koje je ranije saobraćao školski kombi, trebalo je nekoliko kilometara pješačenja.
“Nezadovoljstvo roditelja je veliko. Trenutna situacija iziskuje velike materijalne i organizacione napore za porodice tih učenika. Dešava se i da neka djeca ne mogu doći na nastavu, što je nedopustivo. Savjet roditelja apeluje na nadležne organe, prije svega Ministarstvo prosvjete, da preduzmu aktivnosti kako bi se na kvalitetan način riješio prevoz učenika”, rekla je Milena Vlahović iz Savjeta roditelja.
Na području kolašinske opštine nema ni drugog vida javnog prevoza. Brojnim mjerama planirano je rješavanje tog višedecenijskog problema, no do sada nije bilo konkretnih poteza. Način realizacije i rokovi aktivnosti, koje bi trebalo da doprinesu tom cilju, definisani su Planom urbane mobilnosti, koji je izrađen još prije tri godine.
Roditelji đaka iz mojkovačkog sela Prošćenje nedavno su najavili protest, zbog , kako kažu sveukupne nebrige nadležnih, a jedan od razloga je i činjenica da desetoro djece, učenika srednje škole, nema prevoz do škole u gradu. U tom selu, tvrde da su zaboravljeni od nadležnih, pa ih pored nedostatka prevoza za đake muče i višegodišnje muke vodosnabdijevanja.
“Zamislite kako može da se osjeća roditelj djeteta iz Prošćenja u XXI vijeku. Niti djeca imaju vode da se ujutro umiju za školu, niti imaju čim do škole. Svako se snalazi kako može, ali pitanje je dokle će to tako. Preskupo je svakog dana plaćati taksi, preksupo je i svojim vozilima djecu voditi na nastavu. Pored novca, to oduzima mnogo vremana. Pokušavamo sedmicama da u dogovoru sa školom i Opštinom riješimo neke od naših muka, zbog kojih se osjećamo kao zaboravljeni građani već decenijama”, kazao je Monitoru Jovića Stanić iz Prošćenja.
Iz mojkovačke Opštine, međutim, tvrde da su potpuno posvećeni rješavanju teškoća u prevozu učenika. Podsjećaju da su u Opštini pokrenuli da se iz lokalnog budžeta izdvajaju sredstva za plaćanje prevoza učenicima iz seoskog područja. Tvrde i da su pokrenuli inicijativu sklapanja ugovora s autoprevoznikom, pa će, navodno, problem prevoza djece iz Prošćenja biti riješen “u nekoliko narednih dana”.
Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF),prije nekoliko sedmica, pozvao je nacionalne i lokalne vlasti u Crnoj Gori da hitno obezbijede prevoz do škole svakom djetetu. To je, tvrde, i jedan od uslova za ostavarivanje prava na obrazovanje.
„UNICEF je zabrinut zbog djece za koju školska godina još nije počela jer nemaju prevoz do škole. Radi se o djeci pogođenoj siromaštvom širom zemlje. Država Crna Gora ratifikovala je Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta i time se obavezala da svakom djetetu omogući da ostvari pravo na obrazovanje”, kazala je vd šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Sabina Žunić.
Problem prevoza do škole, kako su kazali, posebno pogađa djecu iz romske i egipćanske zajednice i djecu u ruralnim naseljima, naročito na sjeveru Crne Gore. Takođe, veliki je broj djece koja rastu u siromaštvu. Jedan dio njih, konstatuju, uopšte ne ide u školu zbog nedostatka prevoza, a jedan dio kasni ili ranije napušta nastavu zbog loše organizacije prevoza.
Problem nedostatka prevoza do škole pogađa djecu širom Crne Gore već duži niz godina. Analiza sektora obrazovanja 2015−2020, koju je UNICEF uradio u saradnji s Ministarstvom prosvjete i prošle godine predstavio javnosti, prepoznala je nedostatak prevoza djece do škola kao jednu od prepreka pristupu obrazovanju za svako dijete.
Ove školske godine, kada je riječ o tom problemu, značajniji pomaci napravljeni su jedino u Beranama. Školski autobus, koji će saobraćati na relaciji Berane – Plav, omogućiće za 75 učenika iz sela Vinicka bezbjedan i redovan prevoz do osnovne škole i nazad. Ranije su zbog problema sa prevozom roditelji učenika OŠ Vukašin Radunović iz Berana, koji putuju iz sela Vinicka, najavili da njihova djeca do obezbjeđivanja prevoza neće krenuti na nastavu.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS1 sedmica
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom