Povežite se sa nama

OKO NAS

SOCIJALNI KARTON CRNE GORE: Siromašni siromaše, bogati se bogate

Objavljeno prije

na

Istraživanje Monstata potvrdilo da je Crna Gora i dalje zemlja gladi – siromaštvo je prijetnja svakom trećem djetetu, s istim rizikom se suočava  svaki peti građanin, a više od dvije trećine građana mogu samo da sanjaju o sedmici godišnjeg odmora van kuće. S druge strane, političari, biznismeni i ostala buržoazija uvećavaju svoje bogatstvo

 

,,Ovi što su bogati svaki dan su bogatiji, a ovi što su siromašni svaki dan su siromašniji”, uspostavi dijagnozu Podgoričanin u anketi TV Vijesti o ove sedmice objavljenom istraživanju Monstata o dohotku i uslovima života.

Istraživanje nam je tradicionalno donijelo poražavajuće podatke. U riziku od siromaštva živi skoro svako treće dijete – 28,4 odsto djece, a svaki peti građanin Crne Gore, 20,3 odsto, nosi se svakodnevno sa tim rizikom. Najgore je na sjeveru države, gdje je taj procenat 37,6 odsto, što je drastično gore od centralnog regiona, gdje je taj procenat 14,8 odsto, a u primorskom 9,8 odsto, navedeno je u istraživanju o dohotku i uslovima života (EU-SILC) za 2022. godinu, koji je objavila Uprava za statistiku Monstat.

Podaci dalje otkrivaju da 63,9 odsto stanovnika živi u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora van kuće, dok 13,9 odsto ne može priuštiti odgovarajuće zagrijavanje stana ili kuće.

,,Mogućnost spajanja ‘kraja sa krajem’, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2022. godini 22,7 odsto građana živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju ‘kraj sa krajem’, dok je 0,6 odsto izjavilo da veoma jednostavno spajaju ‘kraj sa krajem’”, navodi Monstat.

Statistika kaže da manje od jedan odsto stanovništva lagodno mogu od plate do sljedeće plate redovno plaćati sve obaveze. Ista ta statistika govori i da se procenat građana koji su u riziku od siromaštva odnosi na  članove domaćinstva čiji su prihodi ispod praga siromaštva koji je, kako je navedeno, za jednočlano domaćinstvo godišnje iznosio 2.576 eura (mjesečno 214,67 eura), dok je za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 5.409 eura godišnje ili 450,75 eura mjesečno. E sad vi zamislite bračni par sa dvoje djece kako preživljavaju ako preskoče prag siromaštva i imaju mjesečno 500, u odnosu na prag od 450 eura mjesečno.

Prema računici Monstata kada bi se iz dohotka domaćinstava izuzeli prihodi od socijalne pomoći, stopa siromaštva bi iznosila 26,3 odsto. To pokazuje da socijalna davanja djelimično utiču na smanjenje ovog rizika. Da je to baš djelimično, ukazala je Marina Medojević iz Banke hrane koja se zapitala kako je prag rizika od siromaštva za jednu osobu mjesečno 214 eura, dok socijalna pomoć za jednog čovjeka iznosi 85 eura.

Da nije sve tako crno, građanstvo je u stilu najboljih dana DPS ministara, ohrabrio ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Iako je stopa rizika od siromaštva u 2022. godini nikada manja u Crnoj Gori moramo uložiti dodatne napore kako bi smanjili procenat onih građana Crne Gore koji su u zoni rizika, poručio je ministar Đurović. Ministar je kazao i da hrabri podatak da je u odnosu na 2020. i 2021. godinu značajno smanjen broj onih koji spajaju ,,kraj sa krajem” – ,,Vjerujemo da će se i u narednom periodu fokus staviti na zaštitu standarda građana”, zaključio je Đurović.

Kako su štitili standard građana govore gore navedeni podaci. Statistički, stopa rizika od siromaštva je 2022. u odnosu na 2021. smanjena za manje od jednog procenta. Stopa rizika od siromaštva u 2021. godini je iznosila 21,2 odsto, 2020 – 22,6, a 2019 – 24,5 odsto.

Ministar i njegove kolege nemaju što da se brinu, prosječna ministarska plata iznosi 1.900 eura i preko četiri puta je veća od minimalne zarade u državi. Prosječna poslanička plata je 1.750 eura. Partijski i ostali drugovi, braća i sestre zaposleni po dubini, mogu po državnim preduzećima mjesečno da namaknu i veće cifre.

A mnogima ministrima, poslanicima i državnim funkcionerima plata dođe kao džeparac. O tome govori i podatak da je broj službenih automobila isti kao i u vrijeme njima omraženog DPS-a, i po podacima MUP-a, početkom ove godine iznosio je 4.525.

Ministar Đurović, koji građane hrabri da se strpe, je vlasnik kompanije Cerovo koja je tokom protekle godina imala prihod 28,69 miliona, a profit od 1,24 miliona eura. Za građevinske kompanije je svakako bolje, jer su najveće od njih prošle godine generisale 488,6 miliona eura prihoda. Kompanije su prošle godine ostvarile profit od 44,36 miliona eura što predstavlja rast od 2,2 miliona u odnosu na 42,1 miliona koliko su bile u plusu na kraju 2021, pokazala je analiza portala Bankar.me. Na vrhu profitabilne liste je aktuelnoj Vladi mrski Bemax s prihodom od 95,28 miliona i profitom od 9,21 miliona, slijedi KIPS – prihod 76,92 miliona, a profit 9,55 miliona…

Još je bolje trgovačkim lancima. Oni su, uz ćutanje Vlade, iskoristili krizu pa su cijene podigli na nivo bogatijih evropskih zemalja. Ta taktika je doprinijela osiromašenju građana i podizanju njihovog bogatstva. Tako je ukupan profit pet najvećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori – Volija, Hard diskounta Laković, Franca marketa, Domaće trgovine i Merkatora-CG na kraju prošle godine iznosio 19,43 miliona eura, što je čak 47,42 odsto više u poređenju sa predkriznom 2019. Prihodi u prošloj godini iznosili su 846,8 miliona i u odnosu na 2019. godinu su porasli za četvrtinu – gotovo 170 miliona eura.

Najveći profit od 11,61 milion imao je Voli,  a profit je 6,74 miliona veći nego 2019. godine. Hard diskount Laković imao je prošle godine dobit od 5,6 miliona, što je 700 hiljada više nego u 2019.

Taktikom trgovačkih lanaca, uz blagoslov Vlade, povećanje plata iz januara 2022. kada je minimalna zarada povećana sa 222 eura na 450, dok je prosječna plata sa 530 porasla na 670 eura, je anulirano.

Ojačali smo one koji najviše imaju, upozorio je Srđan Perić iz Preokreta. On je izjavio da se pasivnošću Vlade došlo do toga da jedna dobra mjera kao što je povećanje minimalne zarade rezultira povećanjem profita najbogatijih, a da sva povećanja plata bivaju neutralisana povećanjem cijena.

U Vladi se jedino čuje glas ministra finansija Aleksandra Damjanovića koji je više puta saopštio da bi trebalo razbiti monopol trgovinskih lanaca kako bi došlo do smanjenja cijena namirnica. Umjesto razbijanja monopola imamo novu marketinšku političko-trgavačku akciju Stop inflalaciji 2.

Da ovako raspodjela ne ide, svjesni su mnogi. Početkom ove sedmice u Pošti je počeo generalni štrajk. Zaposleni traže povećanje plate od 30 odsto. ,,Dovoljno je pogledati koliko košta iznajmljivanje stanova. Pristojan stan u kojem može živjeti četvoročlana porodica teško da se može naći za manje od 600 do 700 evra. Potrošačka korpa prelazi 1.000 evra, a mi radimo za 545 eura”, upozorio je  predstavnik Sindikata  Stefan Savić.

Školska godina je počela štrajkom upozorenja prosvjetnih radnika.  ,,Prvo je pitanje plata, iako smo ih značajno uvećali prošle zime za 20 odsto, na današnji dan prosječna plata u prosvjeti u Crnoj Gori iznosi 830 eura, što je za tridesetak eura veća u odnosu na prosječnu platu na nivou države. Ta plata nije dovoljna da bi prosvjetni radnik bio zadovoljan i motivisan”, izjavio je predsjednik Sindikata posvjete Radomir Božović

Zbog umanjenja plata štrajk najavljuju i izabrani ljekari.

Nova Vlada, ako se formira, treba da sprovede novi paket povećanja plata kroz program Evropa sad 2. Za razliku od prvog programa, po ovom će u duhu vremena, oni koji imaju dobiti još više. Po kalkulatoru koji je predstavljen na internet stranici partije Evropa sad oni koji sada imaju minimalnu platu od 450 eura primiće 700 što je povećanje od 250 eura, a poslanici čija je prosječna plata 1.700 eura dobiće po ovom programu povećanje od preko 400 eura i njihova prosječna plata će biti preko 2.100 eura.

 

Pohlepa i štrajk

Nedavno je objavljena Blumbergova lista najbogatijih ljudi na svetu, a na prvom mestu je Ilon Mask, direktor Tesle i vlasnik društvene mreže X. Njegovo bogatstvo se za godinu dana uvećalo za nevjerovatnih 95 milijardi dolara, a procenjuje se na 232 milijarde dolara.

U isto vrijeme u Detroitu traje štrajk radnika u autoindustriji. Njima se obratio američki senator Berni Sanders, koji je izjavio da se ,,ljudima smučila ekonomija u kojoj se bogati beskrajno bogate dok radničke porodice jedva sastavljaju kraj s krajem i mnogi završavaju na ulici”.

Sanders je iznio podatke da je direktor General Motorsa Maryi Barri  prošle godine zaradio preko 29 miliona dolara, direktor Stellantisa Carlos Tavares tokom 2022. prihodovao je  preko 25 miliona dolara, dok je direktor Forda Jim Farley prošle godine primio 21 milion dolara. On je uputio pitanje direktorima milionerima: ,,Imaš li ikakvu predstavu o tome kako izgleda preživljavanje tvojih radnika koji rade za 17 dolara na sat, što je prosečna početna plata radnika u auto-industriji? Kako izdržavati porodicu i plaćati račune uz zaradu od 20 dolara na sat?”

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo