Istraživanje Monstata potvrdilo da je Crna Gora i dalje zemlja gladi – siromaštvo je prijetnja svakom trećem djetetu, s istim rizikom se suočava svaki peti građanin, a više od dvije trećine građana mogu samo da sanjaju o sedmici godišnjeg odmora van kuće. S druge strane, političari, biznismeni i ostala buržoazija uvećavaju svoje bogatstvo
,,Ovi što su bogati svaki dan su bogatiji, a ovi što su siromašni svaki dan su siromašniji”, uspostavi dijagnozu Podgoričanin u anketi TV Vijesti o ove sedmice objavljenom istraživanju Monstata o dohotku i uslovima života.
Istraživanje nam je tradicionalno donijelo poražavajuće podatke. U riziku od siromaštva živi skoro svako treće dijete – 28,4 odsto djece, a svaki peti građanin Crne Gore, 20,3 odsto, nosi se svakodnevno sa tim rizikom. Najgore je na sjeveru države, gdje je taj procenat 37,6 odsto, što je drastično gore od centralnog regiona, gdje je taj procenat 14,8 odsto, a u primorskom 9,8 odsto, navedeno je u istraživanju o dohotku i uslovima života (EU-SILC) za 2022. godinu, koji je objavila Uprava za statistiku Monstat.
Podaci dalje otkrivaju da 63,9 odsto stanovnika živi u domaćinstvima koja ne mogu priuštiti ni sedam dana godišnjeg odmora van kuće, dok 13,9 odsto ne može priuštiti odgovarajuće zagrijavanje stana ili kuće.
,,Mogućnost spajanja ‘kraja sa krajem’, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2022. godini 22,7 odsto građana živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju ‘kraj sa krajem’, dok je 0,6 odsto izjavilo da veoma jednostavno spajaju ‘kraj sa krajem’”, navodi Monstat.
Statistika kaže da manje od jedan odsto stanovništva lagodno mogu od plate do sljedeće plate redovno plaćati sve obaveze. Ista ta statistika govori i da se procenat građana koji su u riziku od siromaštva odnosi na članove domaćinstva čiji su prihodi ispod praga siromaštva koji je, kako je navedeno, za jednočlano domaćinstvo godišnje iznosio 2.576 eura (mjesečno 214,67 eura), dok je za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 5.409 eura godišnje ili 450,75 eura mjesečno. E sad vi zamislite bračni par sa dvoje djece kako preživljavaju ako preskoče prag siromaštva i imaju mjesečno 500, u odnosu na prag od 450 eura mjesečno.
Prema računici Monstata kada bi se iz dohotka domaćinstava izuzeli prihodi od socijalne pomoći, stopa siromaštva bi iznosila 26,3 odsto. To pokazuje da socijalna davanja djelimično utiču na smanjenje ovog rizika. Da je to baš djelimično, ukazala je Marina Medojević iz Banke hrane koja se zapitala kako je prag rizika od siromaštva za jednu osobu mjesečno 214 eura, dok socijalna pomoć za jednog čovjeka iznosi 85 eura.
Da nije sve tako crno, građanstvo je u stilu najboljih dana DPS ministara, ohrabrio ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Iako je stopa rizika od siromaštva u 2022. godini nikada manja u Crnoj Gori moramo uložiti dodatne napore kako bi smanjili procenat onih građana Crne Gore koji su u zoni rizika, poručio je ministar Đurović. Ministar je kazao i da hrabri podatak da je u odnosu na 2020. i 2021. godinu značajno smanjen broj onih koji spajaju ,,kraj sa krajem” – ,,Vjerujemo da će se i u narednom periodu fokus staviti na zaštitu standarda građana”, zaključio je Đurović.
Kako su štitili standard građana govore gore navedeni podaci. Statistički, stopa rizika od siromaštva je 2022. u odnosu na 2021. smanjena za manje od jednog procenta. Stopa rizika od siromaštva u 2021. godini je iznosila 21,2 odsto, 2020 – 22,6, a 2019 – 24,5 odsto.
Ministar i njegove kolege nemaju što da se brinu, prosječna ministarska plata iznosi 1.900 eura i preko četiri puta je veća od minimalne zarade u državi. Prosječna poslanička plata je 1.750 eura. Partijski i ostali drugovi, braća i sestre zaposleni po dubini, mogu po državnim preduzećima mjesečno da namaknu i veće cifre.
A mnogima ministrima, poslanicima i državnim funkcionerima plata dođe kao džeparac. O tome govori i podatak da je broj službenih automobila isti kao i u vrijeme njima omraženog DPS-a, i po podacima MUP-a, početkom ove godine iznosio je 4.525.
Ministar Đurović, koji građane hrabri da se strpe, je vlasnik kompanije Cerovo koja je tokom protekle godina imala prihod 28,69 miliona, a profit od 1,24 miliona eura. Za građevinske kompanije je svakako bolje, jer su najveće od njih prošle godine generisale 488,6 miliona eura prihoda. Kompanije su prošle godine ostvarile profit od 44,36 miliona eura što predstavlja rast od 2,2 miliona u odnosu na 42,1 miliona koliko su bile u plusu na kraju 2021, pokazala je analiza portala Bankar.me. Na vrhu profitabilne liste je aktuelnoj Vladi mrski Bemax s prihodom od 95,28 miliona i profitom od 9,21 miliona, slijedi KIPS – prihod 76,92 miliona, a profit 9,55 miliona…
Još je bolje trgovačkim lancima. Oni su, uz ćutanje Vlade, iskoristili krizu pa su cijene podigli na nivo bogatijih evropskih zemalja. Ta taktika je doprinijela osiromašenju građana i podizanju njihovog bogatstva. Tako je ukupan profit pet najvećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori – Volija, Hard diskounta Laković, Franca marketa, Domaće trgovine i Merkatora-CG na kraju prošle godine iznosio 19,43 miliona eura, što je čak 47,42 odsto više u poređenju sa predkriznom 2019. Prihodi u prošloj godini iznosili su 846,8 miliona i u odnosu na 2019. godinu su porasli za četvrtinu – gotovo 170 miliona eura.
Najveći profit od 11,61 milion imao je Voli, a profit je 6,74 miliona veći nego 2019. godine. Hard diskount Laković imao je prošle godine dobit od 5,6 miliona, što je 700 hiljada više nego u 2019.
Taktikom trgovačkih lanaca, uz blagoslov Vlade, povećanje plata iz januara 2022. kada je minimalna zarada povećana sa 222 eura na 450, dok je prosječna plata sa 530 porasla na 670 eura, je anulirano.
Ojačali smo one koji najviše imaju, upozorio je Srđan Perić iz Preokreta. On je izjavio da se pasivnošću Vlade došlo do toga da jedna dobra mjera kao što je povećanje minimalne zarade rezultira povećanjem profita najbogatijih, a da sva povećanja plata bivaju neutralisana povećanjem cijena.
U Vladi se jedino čuje glas ministra finansija Aleksandra Damjanovića koji je više puta saopštio da bi trebalo razbiti monopol trgovinskih lanaca kako bi došlo do smanjenja cijena namirnica. Umjesto razbijanja monopola imamo novu marketinšku političko-trgavačku akciju Stop inflalaciji 2.
Da ovako raspodjela ne ide, svjesni su mnogi. Početkom ove sedmice u Pošti je počeo generalni štrajk. Zaposleni traže povećanje plate od 30 odsto. ,,Dovoljno je pogledati koliko košta iznajmljivanje stanova. Pristojan stan u kojem može živjeti četvoročlana porodica teško da se može naći za manje od 600 do 700 evra. Potrošačka korpa prelazi 1.000 evra, a mi radimo za 545 eura”, upozorio je predstavnik Sindikata Stefan Savić.
Školska godina je počela štrajkom upozorenja prosvjetnih radnika. ,,Prvo je pitanje plata, iako smo ih značajno uvećali prošle zime za 20 odsto, na današnji dan prosječna plata u prosvjeti u Crnoj Gori iznosi 830 eura, što je za tridesetak eura veća u odnosu na prosječnu platu na nivou države. Ta plata nije dovoljna da bi prosvjetni radnik bio zadovoljan i motivisan”, izjavio je predsjednik Sindikata posvjete Radomir Božović
Zbog umanjenja plata štrajk najavljuju i izabrani ljekari.
Nova Vlada, ako se formira, treba da sprovede novi paket povećanja plata kroz program Evropa sad 2. Za razliku od prvog programa, po ovom će u duhu vremena, oni koji imaju dobiti još više. Po kalkulatoru koji je predstavljen na internet stranici partije Evropa sad oni koji sada imaju minimalnu platu od 450 eura primiće 700 što je povećanje od 250 eura, a poslanici čija je prosječna plata 1.700 eura dobiće po ovom programu povećanje od preko 400 eura i njihova prosječna plata će biti preko 2.100 eura.
Pohlepa i štrajk
Nedavno je objavljena Blumbergova lista najbogatijih ljudi na svetu, a na prvom mestu je Ilon Mask, direktor Tesle i vlasnik društvene mreže X. Njegovo bogatstvo se za godinu dana uvećalo za nevjerovatnih 95 milijardi dolara, a procenjuje se na 232 milijarde dolara.
U isto vrijeme u Detroitu traje štrajk radnika u autoindustriji. Njima se obratio američki senator Berni Sanders, koji je izjavio da se ,,ljudima smučila ekonomija u kojoj se bogati beskrajno bogate dok radničke porodice jedva sastavljaju kraj s krajem i mnogi završavaju na ulici”.
Sanders je iznio podatke da je direktor General Motorsa Maryi Barri prošle godine zaradio preko 29 miliona dolara, direktor Stellantisa Carlos Tavares tokom 2022. prihodovao je preko 25 miliona dolara, dok je direktor Forda Jim Farley prošle godine primio 21 milion dolara. On je uputio pitanje direktorima milionerima: ,,Imaš li ikakvu predstavu o tome kako izgleda preživljavanje tvojih radnika koji rade za 17 dolara na sat, što je prosečna početna plata radnika u auto-industriji? Kako izdržavati porodicu i plaćati račune uz zaradu od 20 dolara na sat?”
Predrag NIKOLIĆ
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice