Povežite se sa nama

Izdvojeno

KADROVSKE MUKE U INSTITUCIJAMA KULTURE NA SJEVERU: Višak zaposlenih, manjak vizije

Objavljeno prije

na

U centrima za kulturu, u okviru kojih, u najvećem broju slučajeva, funkcionišu muzeji i biliblioteke,  među zaposlenima je najviše srednjoškolaca. Resorno ministarstvo je ocijenilo i da nedostaje raznovrsnost kulturnih sadržaja i dugoročno planiranje

 

“Nesporno je da brojnost institucija kulture na opštinskom nivou može adekvatno da odgovori zadovoljavanju potreba građana u kulturi. Međutim, u suštinskom smislu,  njihovo djelovanje, u sredinama za koje su osnovane, u većini slučajeva, nema potreban kontinuitet rada i ne njeguje se raznovrsnost kulturnih sadržaja”. To je konstatacja iz Nacionalnog programa razvoja kulture do 2027.  godine.  U tom dokumentu nijesu precizno analizirani kadrovski kapaciteti lokalnih  ustanova kulture.  Poslednji put,  broj i struktura zaposlenih u centrima za kulturu i ostalim lokalnim ustanovama iz te  oblasti širom Crne Gore, pa tako i onima na sjeveru, prebrojana je i saopštena  prije pet godina, u okviru  Informacije o kadrovskim kapacitetima organa i ustanova koje se bave zaštitom i očuvanjem kulturne baštine.

Prema tim podacima, u lokalnim javnim ustanovama programske aktivnosti obavljao  je značajno manji broj zaposlenih,  u odnosu na one zadužene za administrativno-tehničke poslove. To je naročito bilo izraženo u centrima za kulturu na sjeveru.

“Analiza kadrovskih kapaciteta u navedenim ustanovama ukazala je na neusklađenosti organizacije ustanova sa propisima iz bibliotečke i muzejske djelatnosti, koji se odnose i na samostalne  lokalne javne  ustanove. U centrima za kulturu programske aktivnosti obavlja 87 zaposlenih, od čega 37 sa kvalifikacijom visokog obrazovanja, u odnosu na 214 koji obavljaju administrativno-tehničke poslove”, konstaovano je u tadašnjoj Informaciji.

Ništa bolje stanje, kada je riječ o nivou kvalifikacije, nije bilo ni u lokalnim muzejima, a  broj zaposlenih sa visokim obrazovanjem bio je dominantan samo u biblotekama.   Bibliotečku djelatnost, kroz formu samostalne lokalne javne ustanove, na sjeveru,  obavljaju biblioteke u Pljevljima i Rožajama, a samostalno muzeji u tom dijelu države postoje u  Bijelom Polju, Rožajama, Beranama i Pljevljima. Uslova za muzejsku djelatnost nema u  Mojkovcu, Šavniku, Petnjici, Andrijevici, Žabljaku, Gusinju i Plavu.  Većini sjevernih opština  bibliotečka, odnosno,  muzejska ili obje  djelatnosti organizovane su   u okviru centara za kulturu.

Jačanje kadrovskih kapaciteta, u Programu razvoja kulture 2016-2020  resorno ministarstvo prepoznalo je  kao strateški cilj. Tada je konstatovano da je neodgovarajući profil, odnosno nedovoljan broj odgovarajućih stručnih kapaciteta, zapažen, prije svega u poslovima “na programskim aktivnostima koji doprinose boljoj vidljivosti djelatnosti zaštite i očuvanja kulturnih dobara”. Do tačnog broja zaposlenih i nivoa njihovih kvalifikacija  u centrima za  kulturu na sjeveru sada je  teško doći, a rijetke su ustanove koje te podatke imaju na svojim zvaničnim sajtovima. Prema dostupnim informacijama, i dalje većinu kadra čine srednjoškolci, zaduženi za administrativno -tehniče ili poslove održavanja i higijene objekata. Primjetno je i da se broj zaposlenih iz godine u godinu povećavao, međutim, to nije donijelo značajnije obogaćivanje programskih sadržaja.

Na primjer, u pljevaljskom Centru za kulturu je, prema zvaničnim podacima,  12 zaposlenih a, pored direktora, samo  još dvoje ima završen fakultet. Viskoškolci su zaduženi za organizaciju programa, odnosno, rukovođenje održavanjem i upravljanjem  tehnikom. Trećina  zaposlenih u toj ustanovi pokrivaju radna mjesta  kurira i portira.

U kolašinskom Centru za kulturu, prije pet godina,  bilo je devetoro zaposlenih, a već 2019. godine taj broj je udvostručen.  Samo četvoro ima završen fakultet. Upoređivanjem podataka iz 2018. godine, uočljivo je da su u tu ustanovu, u međuvremenu, zapošljavani samo srednjoškolci, a na platnom spisku je i jedan redovan student. Prije deset godina, broj onih koji su primali platu u toj ustanovi bio je blizu 40.

Prema podacima  iz  Pravilniku o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u gusinjskom Centru za kulturu je 15 zapošljenih, uključujući i direktora. Među njima su čak dva samostalna savjetnika za finasije i jedan za pravne poslove.  Uslov pri zapošljavanju za dva “animatora kultururnih aktivnosti”  prema Prvilniku bio je , između ostalog, završen pravni ili ekonomski fakultet. U toj ustanovi radi i samo jedan bibliotekar, ali i po dva tehničara za rasvjetu, odnosno, portira.  Sistematizovano je i radno mjesto “garderober kostima”.

U Centru za kuturu i sport u Andrijevici , prema Planu integriteta, je čak 33 radno angažovanih,  od čega 22 stalno, sedmoro zaposlenih na određeno vrijeme i četvoro angažovanih po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima. Među njima je samo devetoro sa visokom školskom spremom. U rožajskoj ustanovi zaduženoj za kulturu, 2018. godine,  bilo je, prema zvaničnim podacima, čak 54 zaposlena., u biblioteci 15, a u Zavičajnom muzeju 28.  Do  zaključenja ovog broja Monitora, iz te ustanove nije bilo moguće dobiti informaciju, da li se situacija u međuvremnu promijenila,  ali je poznata činjenica da je, prije nekoliko godina, recimo,  Centar za kulturu, “zarad bolje organizacije rada”, zaposlio čak i inženjerku saobraćaja.

U  29  javnih  ustanova kulture čiji su osnivači opštine,  a koje su popunile upitnike Ministarstva,  prema podacima iz aktuelnog Nacionalnog programa, ukupno je  643 zaposlenih. Tek nešto više od 40 odsto čini stručni kadar.

“U pogledu kadrovskog segmenta funkcionisanja, više od polovine anketiranih ustanova ističe da je neophodno stručno usavršavanje zaposlenih. Iako je dodatna edukacija navedena kao prioritet, čak 13 od 29 ustanova nije, u posljednje tri godine,  obezbijedilo programe stručnog usavršavanja za svoje zaposlene. Kao što se državne ustanove kulture prirodno najviše oslanjaju na državni budžet, tako i lokalne ustanove kulture za finansiranje svog rada najviše koriste opštinske budžete”, piše u tom dokumentu.

Konstatovano je i da lokalni nivo karakteriše “nepostojanje vizije razvoja i dugoročnog planiranja u kulturi”, iako je Zakonom o kulturi propisana obaveza donošenja opštinskih programa razvoja kulture i planiranja na lokalnom nivou.

Opštinske ustanove kulture finansiraju se iz budžeta lokalnih samouprava,  a za tu namjenu je, prošle godine, ukupno izdvojeno oko 15,6 miliona eura ili, u prosjeku, 4,33 odsto lokalnih budžeta. Na osnovu finansijskih izvještaja pojedinih lokalnih ustanova kulture vidi se da, u  većini slučajeva, gotovo dvije trećine od tog novca budu potrošene na zarade i održavanje objekata.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo