Povežite se sa nama

Izdvojeno

KADRIRANJE U DRŽAVNIM SLUŽBAMA – SLUČAJ AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Sve po babu i po stričevima

Objavljeno prije

na

Odluka Vlade je, po Koliću „skandalozna jer su godišnji izvještaj o radu ACV, kao i finansijski izvještaj o radu, dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investija (MKI), u zakonskom roku“. Ipak, iz Vlade tvrde da joj ti izvještaji nijesu dostavljeni, navodeći to kao razlog smjene Kolića i njegovih saradnika iz Savjeta

 

Krajem septembra Vlada je na redovnoj sjednici smijenila kompletan Savjet Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) nakon pokušaja predsjednika Savjeta Dženana Kolića da za direktora Agencije pogura svog kandidata, kontroverznog Vladislava Vlahovića.

Osim Kolića smijenjeni su i Ćamil Kujević, Dr Radoje KaradžićDejan Stojanović i Maja Nišavić. Nakon provedene smjene Vlada je, 3. oktobra, ponovo imenovala stare članove Savjeta Dejana Stojanovića (URA) i Ćamila Kujevića (Bošnjačka stranka) i dodala nove – Edisa ĆatovićaMiljana Kneževića, i Slobodanku Burić. Za Maju Nišavić više nije bilo mjesta u Savjetu ACV jer je njen Pokret za promjene (PZZ) ispao iz političkih kombinacija nakon raspada Demokratskog Fronta (DF), dok je nezavisni član Savjeta Radoje Karadžić ostao van igre jer ga nijedna partija nije prepoznala kao svoj kadar.

Karadžić ima impresivnu biografiju i doktorat iz avionike, što nema ni jedan drugi član i kandidat. Autor je nekoliko knjiga iz struke i brojnih radova na domaćim i inostranim univerzitetima ,gdje je takođe bio i predavač. Međutim, nečija stručnost očigledno nije kriterijum vrijedan pomena, ako uz to ne ide i partijska knjižica. Karadžić je u ranijem konkursu takođe aplicirao za mjesto direktora ACV ali mu je predsjednik ranijeg Savjeta Kolić, kako nezvanično saznajemo, uslovio kandidaturu davanjem ostavke u Savjetu, pa je Karadžić povukao kandidaturu.

Još jedan kandidat za direktora ACV – Nebojša Jušković se javno oglasio rekavši da mu je Kolić pokušao onemogućiti kandidaturu optuživši ga za nestručan i protivzakonit rad, sve zbog namjere da zloupotrebom konkursa progura svog kandidata Vlahovića. Jušković je pri tom optužio Kolića za lažiranje uslova konkursa i rekao da je takvo ponašanje postalo predmet interesovanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Sam Kolić, koji je član Demokrata Crne Gore, je u svom saopštenju za javnost najavio krivične prijave protiv odgovornih u Vladi, zbog, kako tvrdi, nezakonitog rješenje o smjeni Savjeta ACV. Odluka Vlade je, po Koliću „skandalozna jer su godišnji izvještaj o radu ACV, kao i finansijski izvještaj o radu, dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investija (MKI), u zakonskom roku“ (iako je Vlada tvrdila da nije, navodeći to kao razlog smjene).

Zato je Jušković okrivio Ministrarstvo finansija „čiji su rukovodioci od samog početka upleteni u konkurs za izbor direktora”.

Inače, među novoimenovanim članovima Savjeta je i Slobodanka Burić – bivša šefica kabineta ministra finansija Aleksandra Damjanovića.

Kolićev favorit za direktora ACV Vladislav Vlahović je od strane iste Vlade u avgustu smijenjen sa mjesta člana Savjeta jer „na osnovu utvrđenih činjenica nema zakonom propisanu adekvatnu školsku spremu“. Vlahović je inače i bivši vojni kontraobavještajac iz doba Slobodana Miloševića i Vojislava Koštunice i sumnjičen je i za veze sa ruskom obavještajnom službom o čemu je Monitor ranije pisao. Kasnije je, nakon referendima o nezavisnosti za čiji je uspjeh i Rusija bila direktno zainteresovana, postao i načelnik Vazduhoplovne baze Golubovci i ujedno i komandant vazduhoplovstva.

Postao je i „saradnik iz prakse“ i profesor ekonomije vazduhoplovstva i ekonomske diplomatije na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) koji su osnivali bivši šef režima Milo Đukanović i njegov saradnik Veselin Vukotić. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je, početkom septembra, na povike o neregularnosti izbora i problematičnoj biografiji Vlahovića poručio da se radi o „specifičnom mjestu“ i da državi ne trebaju „brzopletosti (da je) dovedu u neku nezgodnu situaciju“.

Nezvanično, Monitor saznaje da je tehnički premijer i tada bio upoznat sa referancama i biografijom Vlahovića ali je u međuvremenu promijenio mišljenje, dijelom i zbog međunarodnog interesovanja.

Saga za izbor čelne osobe Agencije za civilno vazduhoplovstvo se nastavlja.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo