Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTO PROPADA VRIJEDNA DONACIJA U PLAVU: Stranci dali, koga briga

Objavljeno prije

na

Tri godine nije realizovana podjela pet drvenih, savremeno opremljenih. kućica koje je donirala norveška vlada kako bi se one iskoristile kao prodajna mjesta za proizvode domaće radinosti. Dok ih potencijalni korisnici sa nestrpljenjem iščekuju, one propadaju

 

Dok jedna od nesuđenih korisnica kućica koje je svojevremeno Opština Plav dobila od Vlade Norveške za promociju i prodaju proizvoda domaće radinosti, tvrdi da one i poslije tri godine propadaju, iz lokalne uprave tvrde da kućice nisu postavljene zato što se renovira glavna gradska ulica.

Renoviranje glavne gradske ulice je završeno, a kućice još nemaju svoje mjesto, dok se donataori već interesuju šta je bilo sa njihovim darom.

Vlasnica registrovanog seoskog i turističkog domaćinstva, Belma Jasavić, javila se  Monitoru i optužila lokalnu upravu da se maćehinski i potpuno neodgovorno ponašaju prema ovoj međunarodnoj donaciji. „Kada su kućice stigle u Plav, ja sam jednu dobila. Onda su iz Opštine kazali da je dodjeljuju samo na mjesec, i nikada nismo uspjeli da je preuzmemo. Moja porodica je jedina u Plavu koja ima uredno registrovano seosko i turističko domaćinstvo, sa fiskalnom kasom. Nekome kao da smeta to što dobro radimo i plaćamo poreze“,  kazala je Jasavić.

Ona je podsjetila da je Norveška još prije tri godine dodijelila Opštini Plav pet takvih kućica, ali da ni jedna još nije u funkciji, odnosno da propadaju, prepuštene zubu vremena i nevremena. „Ta kućica koja je dodijeljena mom domaćinstvu, sada se nalazi na obali jezera, pored dokova. Otvorena je, vrata i prozor su razbijeni, ukraden je akumulator, odnosno uređaj gdje se sabira struja sa panela na krovu. Ja sam tražila da je koristim, dok oni ne odrede mjesto gdje će stajati, kao recepciju u svom domaćinstvu i prodajno mjesto domaćih proizvoda, ali mi nisu dozvolili. Čemu je onda namijenjenja?“, pita se naša sagovornica. „Zašto je došlo do ovog zastoja, niko ne zna da objasni. Bolje je bilo da kućice daju bilo kome, ovako od njih niko neće imati koristi. Stoje neupotrijebljene i propadaju.“

Kućice od drveta, koje je su donacija Norveške, opremeljene su, kako objašnjava Belma, solarnim panelom i akumulatorom, tako da je predviđeno da svaka ima svoje napajanje strujom, i sve je u startu bilo zamišljeno više nego dobro. Drugim riječima, riječ je o najsavremenijim kućicama norveškog tipa, projektovanim po svim standardima.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović (SD) Monitoru je rekao da je razlog zašto kućice još nisu postavljene to što se renovira glavna gradska ulica. „Tek kada se glavna uluca završi, onda će se donijeti odluka o privremenim objektima i odrediti lokacija, a nakon toga i javni poziv za dodjelu kućica. Toj gospođi je kućica dodijeljena samo na mjesec, i ne možemo kućice dodjeljivati bez javnog poziva“, kazao je Canović.

On je za kućicu koja se nalazi na obali Plavskog jezera kazao da je dodijeljena Turističkoj organizaciji za prodaju suvenira. „Ostale kućice su smještene u krugu vatrogasnog i tu se čuvaju.“

Predsjednik opštine nije, međutim, objasnio kako to da ta kućica koja je, kako je rekao, ustupljena Turističkoj organizaciji, nije u funkciji i da stoji tako oštećena i pokradena.

Vlasnica seoskog i turističkog domaćinstva postavlja, međutim, pitanje zašto kućice nisu stavljene ranije u funkciju koja im je bila namijenjena od donatora. „Glavna ulica se renovira ove godine, a kućice su u Plav stigle prije tri godine. Ako su mogli da tu jednu, navodno, dodijele Turističkoj organizaciji, zašto je onda potreban javni poziv. Postavlja se onda i pitanje čija je odgovornost što je ta kućica u takvom stanju, odnosno nije u funkciji i devastirana je“, kazala je Jasavić.

Belma Jasavić je izrazila sumnju da je neko zakočio raspodjelu ovih kuća, i da će one,s obzirom da su od drveta, propasti.„Ja mislim da su to samo izgovori. Šta sam, uostalom, ja bila kada mi je u prisustvu ambasadora Norveške kućica dodijeljena. Ako me je neko iskoristio kao ikebanu za tu predstavu, ja ću se žaliti Ambasadi Norveške.“

Ova Plavljanka je zaista „presavila tabak“, a onda su donatori počeli da se interesuju. Oni koji su sprovodili taj program u Plavu, pozivali su ljude iz tog kraja koji su takođe bili podržani, i kod kojih nije bilo zastoja u projektu. Da li su  donatori, odnosno realizatori projekta, dolazili ili pozivali telefonom predsjednika opštine, nije poznato, ali u svakom slučaju bi Norvežanima bilo tako jednostavno objasniti ovo što se može čuti. Ulica, renoviranje, planovi privremenih objekata, tenderi. I tako tri godine.

Iz nekih izvora bliskih političkim krugovima u Plavu, procurila je nepotvrđena  informacija da je taj resor držala Bošnjačka stranka, i da je ta stranka kućice obećala svojim aktivistima. Možda to nije ni tačno, ali se nakako uklapa u sve što se sa ovom donacijom do sada dešavalo, i dalje dešava. Ili bolje reći, ne dešava.

Tri godine nije realizovana podjela pet drvenih, moderno opremljenih kućica koje je donirala norveška vlada kako bi se one iskoristile kao prodajna mjesta za proizvode domaće radinosti u gradu koji je i ovog ljeta bio prepun turista.

Prema saznanjima Monitora, pored one devastirane na obali Plavskog jezera, još jedna kućica je postavljena ispred muzeja „Kula Redžepagića“, dok još tri neiskorištene stoje u krugu Vatrogasnog, odnosno Komunalnog preduzeća.

Ovaj projekat za bolji plasman lokalnih proizvoda, Norveška je početkom februara 2021. godine realizovala u Plavu i Petnjici pod nazivom „Norveška za vas – Crna Gora“. Opštine Plav i Petnjica su u tom projektu učestvovale sa 8.247 eura, dok je ostatak do 63 hiljade eura, bio donacija Norveške. Ova skandinavska zemlja je kroz ovaj projekat podržala manje razvijene opštine u Crnog Gori sa 250 hiljada eura.

Koliko kućica je dodijeljeno opštini Petnjica te godine, nijesmo mogli doznati, niti da li su one tamo stavljene u funkciju. Nezvanično, imaju istu sudbinu kao one u Plavu.

Kada bi kućice u Plavu mogle biti stavljene u funkciju onako kako je zamišljeno, za sada se još ne zna. I kada to bude realizovano, kućice će praktično biti polovne. Biće i ovdje kao u onoj – nije pojeo vuk magarca, nego magarac vuka.

      Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAKO PARTIJE TROŠE NOVAC STRANAČKIH ŽENSKIH ORGANIZACIJA: Nenamjenski i bez kontrole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto snaženja partijskih koleginica, stranke novac koji dobijaju za jačanje kapaciteta stranačkih ženskih organizacija,  uglavnom koriste da podmiruju raznorazne partijske troškove: račune za struju, telefone, komunalije, avio karte, izbore, sudske i ostale troškove

 

 

Partije u Crnoj Gori godišnje dobijaju blizu 700 hiljada eura za jačanje kapaciteta svojih ženskih organizacija. Umjesto snaženja partijskih koleginica tim novcem se uglavnom podmiruju razni partijski troškovi, pa i računi za struju, telefone, komunalije, avio karte, izbore, sudske i ostale troškove.

Praksa dobijanja novca za jačanje kapaciteta ženskih organizacija, na inicijativu Ženske političke mreže, ustanovljena je 2020. godine. Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja je utvrđeno da su budžetska sredstva data ženskim organizacijama političkih subjekata namijenjena isključivo finansiranju ženskih organizacija i mogu se trošiti samo u skladu sa statutom te ženske organizacije.

Uprkos zakonskim odredbama, političke partije taj novac ne koriste s namjenom osnaživanja i jačanja žena. Podatke o tome kako partije nenamjenski troše novac namijenjen svojim ženskim organizacijama sadrže izvještaji Državne revizorske institucije (DRI).

Krajem prošle godine prezentovani su izvještaji o reviziji poslovanja pojedinih partija za 2023. godinu.

Revizorski izvještaj koji je DRI uradila krajem oktobra prošle godine prikazuje kako je rukovođeno žito računom Asocijacije žena vladajućeg Pokreta Evropa sad.

Za finansiranje rada Asocijacije žena PES-a uplaćena su sredstva iz budžeta Crne Gore u iznosu od 27, 8 hiljada i iz budžeta lokalnih samouprava u iznosu od 18,7 hiljada eura.

Odlivi sredstava sa žiro računa Asocijacije žena se odnose na plaćanje putnih troškova, troškova pomoći i drugih troškova, dok je iznos od 4,7 hiljade prenešen na račune za redovno poslovanje stranke. Partija je u posebnom Izvještaju o načinu i namjeni utroška sredstava za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija iskazala ukupne troškove u iznosu od 13.405 eura i to: troškove humanitarne pomoći u iznosu od 11 hiljada, troškove reklamnog materijala u iznosu od 548 eura, troškove zakupa u iznosu od 356 eura i troškove reprezentacije u iznosu od preko 500 eura.

Vladajuća Demokratska Crna Gora je na žiro račun za poslovanje ženske organizacije – Foruma žena tokom 2023. imala priliv od iz budžeta CG u iznosu od 55,9 hiljada, iz budžeta lokalnih samouprava iznos od 34,4 hiljade. Na računu je bilo i 70 hiljada iz prethodnih godina.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZUSPJEŠNA BORBA ZA ALIMENTACIJU: Nemoć institucija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je osnivanje Alimentacionog fonda bio veliki korak, za mnogu, sada već punoljetnu djecu, on nije značio ništa. Njihovi roditelji, koji su zaboravili na svoje dužnosti, godinama uspješno izbjegavaju pravdu.  U tim slučajevima teret podizanja i školovanja djece, obaveza je samo jednog roditelja

 

 

Godine teške i, kako se pokazalo, na kraju, neuspješne borbe da se pred sudovima dođe do pravde, a uporedo naporan rad da se obezbijedi “parče hljeba” za djecu, u situaciju kad drugi roditelj, nakon razvoda “zaboravi” na svoje potomstvo. To je siže tri priče samohranih roditelja sa sjevera Crne Gore, koji, sve do punoljetstva svoje djece, nijesu uspjeli da od bivših supružnika naplate alimentaciju i pored pravosnažnih sudskih odluka i okončanih procesa izvršenja.  Priče jednog Bjelopoljca, jedne Kolašinke i jedne Pljevljakinje po mnogo čemu su slične, a nemoć institucija u njihovim slučajevima identična. Bivši supružnici žive u inostranstvu, nemaju imovine u Crnoj Gori, a kada i pređu našu granicu, nadležni ne čine ništa da ih privole da plate ono što duguju ili sankicionišu zbog nepoštovanja sudskih odluka.

Najdrastičniji je primjer Kolašinke Ane Popović, čijoj zajedničkoj,  sada punoljetnoj djeci, bivši muž duguje više od 27.000 eura. Ni ona, kao ni dvoje ostalih sagovornika Monitora, nemaju pravo da potraživanja naplate iz Alimentacionog fonda, jer se zahtjev ne može odnositi na prethodni period.

“Od 2012. godine, od kada je brak razveden, iako nas je otac moje djece mnogo ranije ostavio, za njihovo izdržavanje uplatio je svega 1.050 eura. Ukupno sa kamatama, sada za alimentaciju duguje više od 27.000 eura. Ni osnivanje Alimentacionog fonda mi nije mnogo pomoglo, jer zahtjevi na obuhvataju period unazad. Najteže mi je kad mi, čak i u institucijama, kažu kako mi je sad lako jer su mi ‘djeca velika’. Moja djeca jesu sada punoljetna, ali teško je da stane u jedan tekst priča o tome kako je ženi u maloj sredini sa ograničenim mogućnostima za zaradu dovesti troje djece do punoljestva”, kaže Kolašinka.

Ona je iscrpila sve mogućnosti na sudu, pa je, kaže, išla na izvršenje. I taj dio je okončan uredno. No, nije se ništa promijenilo. Incijalna presuda je bila 2012. godine. Njen bivši suprug je tada u odgovoru na tužbu naveo kako mu je zarada u stranoj kompaniji na drugom kontinentu približno 400 eura. Posljednja presuda je donesena prošle godine. Više puta je osuđivan na uslovnu kaznu zatvora zbog nedavanja izdržavanja. Ređale su se presude, dug i kamate rasle, uzalud.  Otac je i dalje na drugom kontinentu, zaposlen i s vremena na vrijeme dođe u rodni grad, u kojem, formalno, nema imovine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Globalni časopis, koji izlazi već 57 godina u Londonu, Time Out, sastavio je listu od 21 najpotcjenjenije evropske destinacija za 2025. godinu. Na prvom mjestu je – Ulcinj

 

 

,,Spektakularna crnogorska obala konačno dobija pažnju koju zaslužuje, a ulice Kotora, Budve i ostalih su sada krcate tokom ljeta. Ulcinj? Ne toliko, ali to neće uvijek biti slučaj. Smješten na južnom dijelu zemlje, Ulcinj je centar albanske kulture u Crnoj Gori i pruža drugačiju atmosferu od poznatijih mjesta na sjeveru. Stari grad Ulcinj je vjerovatno najdramatičniji u zemlji, a njegove plaže pružaju uzbuđenje i spokoj u jednakoj mjeri“, navode autori teksta u ovom britanskom magazinu.

Ulcinjsku Veliku plažu nazivaju “crnogorskom Kopakabanom” konstatujući da je pješčana i duga čak 13 kilometara.

Kako se ističe, dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene. „Nikad nije bio bolji trenutak da razmišljate van okvira o svojim putovanjima – posebno kada se zanemaruje toliko nevjerovatnih evropskih mjesta. Ove destinacije imaju sve što želite od vašeg sljedećeg odmora, uz dodatni bonus što se mnogo manje ljudi gura da vidi iste atrakcije“, dodaje se u članku Time Out-a.

Ali, da bi turisti i posjetioci mogli da vide Ulcinj, a potom tu ostanu, trebaju nekako doći u ovaj grad. Iako je Ulcinj na moru, a ima i mali (sportski) aerodrom, u ovaj grad je moguće nekako stići samo kopnom.

“Upravo je saobraćajna izolovanost ili veoma slaba povezanost jedan od razloga zaostajanja ovog grada. Nama se već četiri godina obećava izgradnja mosta na Bojani, a evo sada i brze saobraćajnice prema Albaniji, ali od toga nema ništa. Da se ne govori o decenijskim pričama o gradnji luke, marine, novih luksuznih hotela i čega ne  sve još”, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga.

Prema njegovim riječima, vrijeme nije saveznik Ulcinja. Konkurencija, u prvom redu Albanija, izvanredno brzo napreduje i logično je da gosti tamo više odlaze. Na to ukazuju i zvanični rezultati Monstata. U prošloj godini u Ulcinju je boravilo oko 420.000 registrovanih gostiju ili čak 15 odsto manje nego 2023. godine!? To bi trebao da bude alarm za sve donosioce odluka da djeluju brzo, jer je turizam najvažnija privredna djelatnost u ovoj opštini od koje se, na direktan ili indirektan način, ostvaruje tri četvrtine prihoda.

Ukazuju na to i prosječne zarade koje su u Ulcinju među najnižima u Crnoj Gori. U novembru je prosječna plata na teritoriji ove opštine iznosila 849 eura ili za 144 manje od državnog prosjeka, odnosno bila je ubjedljivo najniža na Primorju. “Da nemamo more moglo bi se slobodno kazati da smo kao Petnjica ili Andrijevica. Žalosno je to za jedan grad sa milenijumskim trajanjem koji ima najveće razvojne potencijale u regionu”, tvrdi Karamanaga.

Jedan od razloga zaostajanja Ulcinja jesu male i nedovoljne investicije u komunalnu i ukupnu infrastrukturu, kao i nedostatak velikih hotela, ili bar obnova onih koji su temeljno i sistematski uništeni u procesu tzv. privatizacije. Da bi preživjeli, ljudi su se okrenuli gradnji apartmana ili selili u inostranstvo. Sve je to ostavilo i ostavlja razorne posljedice na prostor i demografiju, pa tako, na primjer, Ulcinj sada ima četiri hiljade stanovnika manje nego prije 35 godina.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je uvjeren da se proširivanjem Mandraća (lučice na Pristanu) i gradnjom marine taj grad vraća moru. “Očekujem da ubrzano dođemo do tehničkih osnova i da tokom ove godine tražimo investitora za ovaj objekat. Ovo je veliki objekat – luka će po idejnom projektu i studiji izvodljivosti povezivati Stari grad i Veliki krš, Liman 1 i 2 će biti u tom akvatorijumu i kapacitet bi mogao biti do 400 plovila. To je razvojna šansa koju sigurno nećemo propustiti“, kaže Nimanbegu.

On očekuje da se tokom ove godine objavi i tender za izvođača za projekat ribarske luke na rtu Đerane. “Mislim da je ovaj projekat nešto što će promijeniti sliku turizma i položaja naših ribara i svih ljudi koji se bave morem”, dodaje Nimanbegu.

Saobraćajna izolovanost će svakako, vrlo brzo postati smetnja za ozbiljnija ulaganja u turističke kapacitete na Velikoj Plaži, navedeno je iz ove lokalne samouprave u komentarima i sugestijama na Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine i izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Iz Opštine su kazali da je “potrebno planirati pomorski granični prijelaz na lokaciji najbliže nekadašnjem graničnom prelazu Sveti Nikola- Pulaj, Albanija, imajući na umu planiranu plovnost rijeke Bojane kojim bi se povezalo Jadransko more i Skadarsko jezero, što omogućava dodatnu vezu sa lukom Bar i mogući razvoj nautičkog turizma, uz uslov da se obezbijedi zaštita životne sredine, čime bi se doprinijelo ubrzanim razvojem ovog predjela”.

No, lani nije bio otvoren ni jedini granični prelaz na moru, na Velikoj skeli, ispod Starog grada, koji je funkcionisao 2023. godine tokom ljeta. O aerodromu više niko ne govori, već samo o potencijalima. I problemima – od buke, nečistoće i nedostatka parking mjesta pa do neregistracije gostiju. I tako decenijama.

Tekst u Time Out-u pokazuje da se, ipak, sve bolje vidi iz Londona.

                                                                                              Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo