Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTO PROPADA VRIJEDNA DONACIJA U PLAVU: Stranci dali, koga briga

Objavljeno prije

na

Tri godine nije realizovana podjela pet drvenih, savremeno opremljenih. kućica koje je donirala norveška vlada kako bi se one iskoristile kao prodajna mjesta za proizvode domaće radinosti. Dok ih potencijalni korisnici sa nestrpljenjem iščekuju, one propadaju

 

Dok jedna od nesuđenih korisnica kućica koje je svojevremeno Opština Plav dobila od Vlade Norveške za promociju i prodaju proizvoda domaće radinosti, tvrdi da one i poslije tri godine propadaju, iz lokalne uprave tvrde da kućice nisu postavljene zato što se renovira glavna gradska ulica.

Renoviranje glavne gradske ulice je završeno, a kućice još nemaju svoje mjesto, dok se donataori već interesuju šta je bilo sa njihovim darom.

Vlasnica registrovanog seoskog i turističkog domaćinstva, Belma Jasavić, javila se  Monitoru i optužila lokalnu upravu da se maćehinski i potpuno neodgovorno ponašaju prema ovoj međunarodnoj donaciji. „Kada su kućice stigle u Plav, ja sam jednu dobila. Onda su iz Opštine kazali da je dodjeljuju samo na mjesec, i nikada nismo uspjeli da je preuzmemo. Moja porodica je jedina u Plavu koja ima uredno registrovano seosko i turističko domaćinstvo, sa fiskalnom kasom. Nekome kao da smeta to što dobro radimo i plaćamo poreze“,  kazala je Jasavić.

Ona je podsjetila da je Norveška još prije tri godine dodijelila Opštini Plav pet takvih kućica, ali da ni jedna još nije u funkciji, odnosno da propadaju, prepuštene zubu vremena i nevremena. „Ta kućica koja je dodijeljena mom domaćinstvu, sada se nalazi na obali jezera, pored dokova. Otvorena je, vrata i prozor su razbijeni, ukraden je akumulator, odnosno uređaj gdje se sabira struja sa panela na krovu. Ja sam tražila da je koristim, dok oni ne odrede mjesto gdje će stajati, kao recepciju u svom domaćinstvu i prodajno mjesto domaćih proizvoda, ali mi nisu dozvolili. Čemu je onda namijenjenja?“, pita se naša sagovornica. „Zašto je došlo do ovog zastoja, niko ne zna da objasni. Bolje je bilo da kućice daju bilo kome, ovako od njih niko neće imati koristi. Stoje neupotrijebljene i propadaju.“

Kućice od drveta, koje je su donacija Norveške, opremeljene su, kako objašnjava Belma, solarnim panelom i akumulatorom, tako da je predviđeno da svaka ima svoje napajanje strujom, i sve je u startu bilo zamišljeno više nego dobro. Drugim riječima, riječ je o najsavremenijim kućicama norveškog tipa, projektovanim po svim standardima.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović (SD) Monitoru je rekao da je razlog zašto kućice još nisu postavljene to što se renovira glavna gradska ulica. „Tek kada se glavna uluca završi, onda će se donijeti odluka o privremenim objektima i odrediti lokacija, a nakon toga i javni poziv za dodjelu kućica. Toj gospođi je kućica dodijeljena samo na mjesec, i ne možemo kućice dodjeljivati bez javnog poziva“, kazao je Canović.

On je za kućicu koja se nalazi na obali Plavskog jezera kazao da je dodijeljena Turističkoj organizaciji za prodaju suvenira. „Ostale kućice su smještene u krugu vatrogasnog i tu se čuvaju.“

Predsjednik opštine nije, međutim, objasnio kako to da ta kućica koja je, kako je rekao, ustupljena Turističkoj organizaciji, nije u funkciji i da stoji tako oštećena i pokradena.

Vlasnica seoskog i turističkog domaćinstva postavlja, međutim, pitanje zašto kućice nisu stavljene ranije u funkciju koja im je bila namijenjena od donatora. „Glavna ulica se renovira ove godine, a kućice su u Plav stigle prije tri godine. Ako su mogli da tu jednu, navodno, dodijele Turističkoj organizaciji, zašto je onda potreban javni poziv. Postavlja se onda i pitanje čija je odgovornost što je ta kućica u takvom stanju, odnosno nije u funkciji i devastirana je“, kazala je Jasavić.

Belma Jasavić je izrazila sumnju da je neko zakočio raspodjelu ovih kuća, i da će one,s obzirom da su od drveta, propasti.„Ja mislim da su to samo izgovori. Šta sam, uostalom, ja bila kada mi je u prisustvu ambasadora Norveške kućica dodijeljena. Ako me je neko iskoristio kao ikebanu za tu predstavu, ja ću se žaliti Ambasadi Norveške.“

Ova Plavljanka je zaista „presavila tabak“, a onda su donatori počeli da se interesuju. Oni koji su sprovodili taj program u Plavu, pozivali su ljude iz tog kraja koji su takođe bili podržani, i kod kojih nije bilo zastoja u projektu. Da li su  donatori, odnosno realizatori projekta, dolazili ili pozivali telefonom predsjednika opštine, nije poznato, ali u svakom slučaju bi Norvežanima bilo tako jednostavno objasniti ovo što se može čuti. Ulica, renoviranje, planovi privremenih objekata, tenderi. I tako tri godine.

Iz nekih izvora bliskih političkim krugovima u Plavu, procurila je nepotvrđena  informacija da je taj resor držala Bošnjačka stranka, i da je ta stranka kućice obećala svojim aktivistima. Možda to nije ni tačno, ali se nakako uklapa u sve što se sa ovom donacijom do sada dešavalo, i dalje dešava. Ili bolje reći, ne dešava.

Tri godine nije realizovana podjela pet drvenih, moderno opremljenih kućica koje je donirala norveška vlada kako bi se one iskoristile kao prodajna mjesta za proizvode domaće radinosti u gradu koji je i ovog ljeta bio prepun turista.

Prema saznanjima Monitora, pored one devastirane na obali Plavskog jezera, još jedna kućica je postavljena ispred muzeja „Kula Redžepagića“, dok još tri neiskorištene stoje u krugu Vatrogasnog, odnosno Komunalnog preduzeća.

Ovaj projekat za bolji plasman lokalnih proizvoda, Norveška je početkom februara 2021. godine realizovala u Plavu i Petnjici pod nazivom „Norveška za vas – Crna Gora“. Opštine Plav i Petnjica su u tom projektu učestvovale sa 8.247 eura, dok je ostatak do 63 hiljade eura, bio donacija Norveške. Ova skandinavska zemlja je kroz ovaj projekat podržala manje razvijene opštine u Crnog Gori sa 250 hiljada eura.

Koliko kućica je dodijeljeno opštini Petnjica te godine, nijesmo mogli doznati, niti da li su one tamo stavljene u funkciju. Nezvanično, imaju istu sudbinu kao one u Plavu.

Kada bi kućice u Plavu mogle biti stavljene u funkciju onako kako je zamišljeno, za sada se još ne zna. I kada to bude realizovano, kućice će praktično biti polovne. Biće i ovdje kao u onoj – nije pojeo vuk magarca, nego magarac vuka.

      Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo