Bez obzira na izdašnu pomoć države,  kompanija SCG, tokom minule četiri godine, samo pretprošle nije poslovala s gubitkom. I pored povećanog broja radnika i neizvjesne količine sniježnih padavina, iz te komapanije su optimisti kada je riječ o ovogodišnjem poslovnom bilansu. U okviru SCG, za sada, jedino radi Ski centar Kolašin 1600, dok se završetak radova na bjelopoljskom i mojkovačkom ne nazire

Od otvaranja Ski centar Kolašin 1600, 2019-e, pa zaključno s minulom godinom, Skijališta Crne Gore, skoro su redovno poslovala  s gubicima.  Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta   bila je “u minusu” 112.000. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć,  gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 milona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjam.

Lani je iskazani neto gubitak preduzeća bio više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čija je sjedište u Mojkovcu,  upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko.

Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom. Od novca građana,  već od 2017-e , kada je Vlada Duška Markovića formirala preduzeće,  izdašno je pomagano njegovo poslovanje.

Prve godine taj iznos je bio oko 13 milona eura, 2018. godine oko 250.000, a naredne dvije, ukupno,  oko 1,8 milona eura. Agencija je u decembru 2020. godine pokrenula postupak u vezi s novčanom pomoći za pripremu zimske turističke sezone 2018-e, da bi potom obuhvatila i ostale godine. Početkom 2021. godine  AZK je  Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. Međutim, ni nakon toga pomoć nije izostala.

Odlukom da ulažu desetina miliona u skijališta koja su na lokacijama nižim od 1.800 mnv, država je zanemarila Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine. U tom dokumentu piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori, kao i da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

Pred još jednu sezonu, i dalje bez mogućnosti za vještačko osnježavanje, SCG su iskazala prošlogodišnji gubitak, koji pravdaju manjkom snijega, kasnim otvranjem skijaške sezone, prekidima u snabdijevanju strujom, lošim vremenom… Podsjećaju da je prošla zimska sezona počela tek u drugoj polovini januara. A, kako tvrde, smanjeni su i  planirani ljetni prihodi radi čestih prekida napajanja  Ski centra Kolašin 1600 električnom energijom.

Blizu milion eura kompanija je lani potrošila na bruto zarade, agnažovanje radnika preko agencije, otpremnine, naknade bordu direktora i ostale obaveza prema zaposlenima. To je bar za 200.000 eura više nego prehodne godine. U SCG je  sada 61 stalno zaposleno,  koji rade u upravi i administraciji u Podgorici, ski-centru u Kolašinu i kancelariji u Mojkovcu,  ali i u kafe baru “Stari most”, koji je pod zakupom u istom gradu. Preko Agencije za zapošljavanje, angažovano je 20-ak radnika, dva po ugovoru o djelu dok je po državnom programu za stručno osposobljavanje, primljeno i osam pripravnika.  I za povećanje broja zaposlenih u SCG imaju opravdanje: otvaranje nove žičare K7, to jest, novih 11 kilometara staza. Osim na žičari, novi radnici su, objašnjavaju, angažovani i na  ski-traci i tjubingu tokom ljeta, kao redari, vozači  tabača…

Kako su Monitoru kazali u tom državnom preduzeću,  ove godine ima više razloga za  optimizam.  Nadaju se značajnijim i prihodima i profitu. “Za pedesetak skijaških dana tokom ove godine ostvarili smo promet viši od 1,2 miliona eura, pa polugodišnji finansijski bilans za 2023, pokazuje da će dobit biti  oko pola milona. Rezultati ljetnje sezone pokazuju da je po pitanju prometa veća za 20 odsto u odnosu na prethodnu, tako da na kraju 2023. godine očekujemo pozitivan rezultat”, navodi se u odgovoru iz Skijališta CG.

Vještački snijeg neće  biti obezbijeđen ni ove godine. Iako je država odabrala i izvođača radova za sistem za osnježavanje i vodosnabdijevanje državnog i privatnog skijališta i hotela u okviru planinskih centra Kolašin 1450 i Kolašin 1600, taj projekat još čeka na saglasnost za Elaborat za procjenu uticaja na životnu sredinu.  U međuvremenu stigle su ekspertske primjedbe na idejno rješenje sistema, a mještani sela iz kojeg se uzimaju vode rijeke Ljevaje  nedavno su poručili da će spriječiti njegovu izgradnju. Takav način osnježavanja i vodosnabdijevanja, ocijenjeno je i na javnoj raspravi o elaboratu,  učinio bi neodrživim poslovanje ski centra, al i poskupio vodu za građane Kolašina.

Zbog kašnjenja radova, predstojeće zime, osim kolašinskog, neće biti u funkciji ni jedan drugi ski centar čije poslovanje je predviđeno u okviru SCG.  Za preostale  radove na  budućim mojkovačkom  i bjelopoljskom skijalištu, Žarki i Smiljača, ove godine država je opredijelila 4,5 miliona eura. No, zbog nedostatka tehničke dokumentacije, većina tog iznosa je preusmjerena  za druge projekte. Dokumentacija, to jest projektni zadaci i urbanističko tehnički uslovi, još nijesu završeni za hidrotehničku i elektro infrastrukturu, kao ni za žičaru koja treba da poveže dva skijališta. Naknadno su angažovani stručnjaci koji treba da dorade projektne zadatke.

Nije završena ni izgradnja pristupnih puteva, baš kao ni postupci eksproprijacije. Iz lokalnih uprava dvije opštine više puta su apelovali da se ubrza nastavak radova, jer bi, tvrde, već instalirana oprema mogla da propadne.

Za ovu godinu planirana je, međutim,  privatizacija kompanije Turistički centar Durmitor koja gazduje skijalištem Savin kuk na Žabljaku. Sadašnji vlasnik firme je državni Investiciono-razvojni fond (IRF), koji je imovinu skijališta kupio u junu 2013. godine za 1,5 milona eura,  nakon šestog raspisanog oglasa stečajne uprave bivšeg Ski-centra Durmitor.

Sa držvnih adresa očekuju da će se  prilikom privatizacije naročita pažnja posveti unapređenju i osavremenjavanju infrastrukture skijališta.  Ukupna vrijednost nekretnina kompanije Tiristički centar Durmitor, kako su saopštili iz IRF-a, prema procjeni iz decembra 2022. godine, iznosi 1,5 milona eura.

Ni toj kompaniji ne ide na ruku poslovna statistika. Turistički centar Durmitor je na kraju 2021. godine imao obaveze od 600.000 eura, od čega se najveći dio odnosi na pozajmice od IRF-a. Te godine gubitak je bio 190.963 eura, ali već lani prihodi su bili značajno bolji, što se odrazilo i na dobar poslovni rezultat.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ