Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODLAGANJE OTPADA: Zemlja divljih deponija

Objavljeno prije

na

Crna Gora je od sjevera do juga prošarana smećem. Divlje deponije niču gdje se kome prohtije, a dodatno trovanje donosi sve češće paljenje otpada. Kazna za nelegalno odlaganje je simboličnih 20 eura. Iz Vlade najavljuju oštrije kazne i konačno rješavanje ovog problema

 

Na deponiji Livade na Vrelima Ribničkim nedavno su u razmaku od četiri dana podmetnuta dva velika požara. Zagađenje se osjetilo u cijeloj Podgorici i Tuzima. Komunalna policija je tada na licu mjesta zatekla tri osobe za koje se sumnja da su podmetnule požar, zadržala ih i predala policiji na dalje postupanje.

Pored stvaranja deponija gdje god se kome prohtije, njihovo paljenje postalo je sve učestalije. Građani nemaju svijesti o problemu,   komunalne policije su neažurne da to spriječe i – dobili smo državu koja je prošarana divljim deponijama od sjevera do juga.

Kazne za nelegalno odlaganje otpada su smiješne. Iz podgoričke Komunalne policije kazali su da se kazne kreću u rasponu od minimalne koja je 20 eura, do maksimalne, za fizičko lice, od 150 eura. Za minimalnu kaznu ima i popust – onaj koga komunalna policija uhvati da istovara prikolicu ili kamion otpada, ukoliko kaznu plati u roku od osam dana, ima popust od sedam eura i plaća samo 13.

,,Posljednji slučaj u podgoričkoj deponiji trebao bi biti alarm sa cijelo društvo i ne mislim da pretjerujem kada kažem da bi kazne po počinioce trebalo da budu u rangu terorizma, jer samo tako možemo kao sistem odreagovati kako treba, ozbiljno, odgovorno i poučavajuće”, kaže za Monitor Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta Ozon.

On ističe da je ovo samo posljedica katastrofalne situacije u oblasti upravljanja otpadom. ,,Posljedice su u rangu državnog udara, jer stradaju javno zdravlje ali i ekonomska održivost lokalnih zajednica. Upozoravamo godinama da je riječ o eko-kriminalu koji ima  zabrinjavajuće dimenzije kao trgovina narkoticima, s tim što ovdje ljudi nemaju izbora već su žrtve lošeg upravljanja”.

Naš sagovornik upozorava da je najgori kod požara na deponijama unutrašnji, nevidljivi haos koji izaziva trajne posljedice na zemljište, podzemne vode i vazduh, pa samim tim i na živi svijet. ,,Bolesti koje izazivaju divlja smetlišta, naročito kada gore, spadaju u red najgorih, sa čestim smrtnim posljedicama, tako da moramo biti svjesni opasnosti i razmjera tragičnih ishoda”, ističe Perović.

Za dugogodišnju pojavu paljenja guma na više lokacija u glavnom gradu niko nije odgovarao. Ljetos je komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković apelovao na revnost nadležnih službi i ukazao na  pojavu gomila guma koje su zatekli na više lokacija na Ćemovskom polju. Jevrić je iskazao sumnju da je riječ o aktivnosti organizovanih grupa.

Komentarišući dva nedavno podmetnuta požara na deponiji,  inspektor u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Đon Ljuljđurović upozorio je da je iza upravne zgrade tog preduzeća poligon na kojem je ogromna količina deponovanih guma. ,,To je gomila visine nekih četiri-pet metara, na prostoru od oko hiljadu kvadratnih metara, riječ je o stotinama tona guma. Ne daj Bože da to neko zapali, to bi bila ekološka katastrofa”, upozorio je Ljuljđurović.

Da se ne treba uzdati u sreću, nego slijediti praksu evropskih zemalja tzv. produžene odgovornosti za uvoznike staklene i plastične ambalaže, kao  i za uvoznike gume, kako sav taj otpad ne bi završavao na deponijama pored puta, preporučuje ekološki aktivista Milorad Mitrović iz NVO Breznica.

,,Gume će biti sve veći problem iz razloga što se one nagomilavaju i povećava se broj vozila u Crnoj Gori, gdje ih sada ima oko 250.000. Odlaganje guma i njihovo paljenje je problem zato što država nije obezbijedila preradu guma, jer niko od sakupljača neće da se bavi izvozom istih, pri tom uvoznici vozila i guma nemaju obavezu produžene odgovornosti proizvođača, ne postoji reciklaža i subvencije za one koji bi reciklirali ili prerađivali, ne postoje ni planovi za prevenciju otpada, ne postoje šeme za naplatu i povrat depozita, ne postoje ni adekvatne kazne za nelegalno odlaganje otpada”, kaže Mitrović.

Nisu gume samo problem. U Crnoj Gori se ne reciklira skoro ništa, tačnije reciklira se manje od dva odsto otpada od, raznoraznim strategijama, predviđenih 50 odsto.

,,U cijeloj Crnoj Gori imamo samo dvije uređene sanitarne deponije, Livade u Podgorici i Možura u Baru, dok sve ostale  opštine u Crnoj Gori, njih dvadeset tri, nemaju legalne i uređene deponije komunalnog otpada. Sve se koriste i sve su ilegalne i ne ispunjavaju ni minimum uslova da bi se na njima odlagao otpad. Sa druge strane, imamo deponije odbačenog smeća na svakom potoku, rijeci, šumi, proplanku i livadi. Polako, ali sigurno, postajemo deponija raznog otpada, od guma, plastike, stakla (nepovratne ambalaže, piva, voda, sokova i napitaka) i svega ostalog, što u naprednim zemljama predstavlja resurs i novac. Kod nas je to, nažalost problem”, kaže Mitrović.

On podsjeća i da su prije desetak godina dobijena i opredijeljena sredstva u iznosu od osam miliona eura za izgradnju osam deponija za sedam gradova na sjeveru Crne Gore, za rješavanje problema sanitarnih deponija. Riješena je samo jedna na Vasovim vodama u Beranselu i to nakon ogromnog pritiska i bunta građana.

O tome kako je riješena govore stanovnici Beransela, koji tvrde da je u periodu od 2008. do 2014. godine za izgradnju deponije na Vasovim vodama, koja se na kraju pokazala kao promašena investicija, potrošeno oko milion i po eura, te da je država za sanaciju smetlišta izdvojila dodatnih milion i po. Oni uporno od tužilaštva traže da se ispita trošenje novca za ovaj projekat.

,,Stiče se utisak da se niko ozbiljnije ne bavi ovim, za građane veoma važnim pitanjem. Sporadično se ovim problemom bave pojedinci ili organizacije kroz pojedinačne grantove i projekte, a da ti ljudi uopšte nisu iz struke, niti imaju makar elementarnog poznavanja stanja na terenu, ali im to ne smeta da troše novac poreskih obveznika na praznu priču o tretmanu i zbrinjavanju otpada”, navodi Mitrović.

On podsjeća i da se godinama organizuju obuke, treninzi za državne službenike, za ljude iz ekološkog nevladinog sektora o  načinu upravljanja otpadom, obučavaju se građani i učenici osnovnih i srednjih škola: ,,Obuke su podrazumijevale edukaciju i jačanje svijesti, stvaranje infrastrukture, bolju organizaciju i koordinaciju, obavezu implementacije kroz stimulaciju, ali i  primjenu kaznenih mjera i sankcija, nažalost sve je bilo uzaludan posao”.

Aleksandar Perović ističe da je porazno da u 21. vijeku država koja ima Ustavom zagarantovanu odrednicu ekološka, ne može svojim građanima obezbijediti pravo na zdravu životnu sredinu: ,,Da ne pričamo o turizmu koji je obesmišljen do kraja, jer svi ponesu krajnji utisak o prljavoj pa i besudnoj zemlji”.

Iz Vlade najavljuju da će novi Zakon o upravljanju otpadom bitno promijeniti, kako kažu, ekološku sliku Crne Gore. Predviđene su oštrije kazne za zagađivače, pojačan inspekcijski nadzor, ali i proširena odgovornost proizvođača onih proizvoda koji najviše zagađuju okolinu. ,,Biće propisano da uvoznici i proizvođači imaju odgovornost kad pomenuti proizvodi postanu otpad za njihovo zbrinjavanje. Što se tiče kaznene politike, ona je definisana novčanim kaznama od hiljadu do 40. 000 eura”, izjavila je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković – Đurović. 

Perović kaže da je novi Zakon o upravljanju otpadom koncipiran na ozbiljan način, ali da ga treba primijeniti neselektivno, hrabro i efikasno: ,,Ukoliko se nastavi praksa da sve ostane mrtvo slovo na papiru, možemo očekivati katastrofe apokaliptičnih razmjera. Treba svi da doprinesemo da se ovaj problem riješi, da se kroz to pokaže kolike smo patriote i koliko volimo svoju Crnu Goru, kao životnu sredinu gdje živimo i planiramo budućnost”.

Ni najbolji zakoni i oštrije kazne ne mogu riješiti sve ukoliko građani i dalje nastave da bacaju smeće gdje im se prohtije i ,,ukrašavaju” divlju ljepotu deponijama i smećem.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo