Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ TUNEL: Rupe i u interpretaciji

Objavljeno prije

na

Iako je istraga u slučaju Tunel dala konkretne rezultate,  oni se,  makar za sada, ne poklapaju sa izjavama bezbjednosnih funkcionera datih u vrijeme kada je slučaj otkriven . Kriminalna organizacija kojoj pripada nevjenčani suprug osumnjičene Katarine Baćović, makar prema policijskoj evidenciji, ne pripada kriminalnom klanu koji su, na početku istrage, u svojim izjavama, osumnjičili čelni ljudi bezbjednosnog sektora

 

„Investitor akcije je ozbiljna kriminalna grupa iz Crne Gore“,  „Riječ je o jednoj od najjačih kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Vi procijenite o kojoj je riječ“, „Sigurno je nešto veliko u pitanju jer su to scene kao u filmovima“, ovako je reagovao vrh Uprave policije, Ministrastva Unutrašnjih poslova i odlazeće Vlade, nakon što je 11.septembra otrkiven tunel koji vodi do depoa podgoričkog Višeg suda. Njihove izjave targetirale su  konkretnu kriminalnu grupu. Tzv. kavački klan.

Prvi čovjek policije Nikola Terzić odgovarajući na novinarksko pitanje – što nedostaje iz depoa, kazao je da nedostaju određena vatrena oružja iz određenih predmeta, ali i da je njegovo lično mišljenje da je cilj bio da se dođe u posjed određenih predmeta koji potencijalno sjutra mogu baciti na koljena istrage protiv jedne kriminalne grupe, potvrđujući da govori o „kavčanima“.

Mjesec kasnije, istraga je dala konkretne rezultate, ali se oni, makar za sada, ne poklapaju sa izjavama zvaničnika sa početka priče.

Bez obzira na to, razloga za pohvale ima. Podgorička policija i osnovno tužilaštvo uspjeli su u ekspresnom roku rasvijetliti slučaj tunel, makar u ravni neposrednih izvođača. Ipak,  činjenica je da, kako se to do sada pokazalo istragom, iza rudarskog posla ne stoje svjetski poznati kriminalci iz Kotora.

Izjava ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da su  „rudari“ iz Njegoševe ulice povezani sa pripadnicima jedne kriminalne organizacije koji borave u zatvoru u Spužu, ipak se obistinila.

Naime, osumnjičena Podgoričanka Katarina Baćović je nevjenčana supruga Tonija Đokaja koji se trenutno nalazi u pritvoru zbog otmice T.J. krajem maja ove godine. Osim toga, njemu se sudi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji odgovornoj za međunarodni šverc većih količina narkotika.

Da je priča „istražitelja“ prepuna rupa, nedavno je svojim nastupom u podgoričkom Višem sudu potencirao i advokat Damir Lekić, koji u nekoliko slučajeva zastupa pripadnike škaljarskog kriminalnog klana. Tako je u sudskom postupku koji se protiv njegovih klijenta vodi za planiranje likvidacije srpskih državljana i visokokotiranih članova suprostavljene kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, postupajućoj sutkinji Nadi Rabrenović predočio svoja saznanja da su rudari odnijeli dva pištolja koja su bila u dokazima predmeta.

Osim odluke sutkinje Rabrenović da se provjere tvrdnje advokata Lekića, drugih reakcija u ovom slučaju nije bilo, ni od strane novinara ni od strane „bezbjednjaka“. Možda zato jer kriminalna organizacija kojoj pripada nevjenčani suprug osumnjičene Baćović, makar prema policijskoj evidenciji, ne pripada kriminalnom klanu koji su, na početku istrage, u svojim izjavama, označili čelni ljudi bezbjednosnog sektora.

Identifikovani su i uhapšeni skoro svi osumnjičeni. Za trojicom se još uvijek traga. Švedska policija je nedavno, postupajući po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica, stavila lisice na ruke državljaninu Srbije Vladimiru Eriću. Vijest o njegovom hapšenju u kratkom roku potvrđena je iz Uprave policije i to baš u danima kada su crnogorski istražitelji izveli akciju hapšenja većeg broja osumnjičenih, među kojima se našla i Katarina Baćović.

No za razliku od crnogorskih istražitelja koji su u zakonom propisanom roku priveli, saslušali i odredili pritvor Katarini Baćović, Marjanju Vuljaju, Ivici Piperoviću i Nikoli Milačiću, zbog sumnje da su bili saučesnici u podzemnim radovima, na epilog u slučaju hapšenja Erića i dalje se čeka. Ovo iz razloga što se već skoro sedam dana Crna Gora nije sjetila da pošalje Švedskoj zahtjev za njegovo izručenje. Ili se opet crnogorskim nadležnim oraganima ne žuri, jer je smjer istrage koji su u startu odredili prvi čovjek policije i odlazeći premijer otišao u drugom pravcu.

„Na korak smo bliže motivu kopanja tunela. Većina identifikovanih ima kriminalnu prošlost“, samo je jedna od izjava koju je medijima nakon otvaranja istrage dao ministar Adžić.

Šta je zaista bio motiv kopača i njihovih nalogodavaca i dalje nije poznato.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo