Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVA PRESUDA ZA MALE HE U PRIVREDNOM SUDU: Osporeni milioni od izmakle dobiti

Objavljeno prije

na

Prva od serije tužbi koju su vlasnici malih HE pokrenuli protiv države dobila je svoj prvostepeni sudski epilog. Potraživanje konzorcijuma Bistrica Elean Energy od 27 i po miliona eura odbijeno je

 

Sudija Privrednog suda Filip Vujošević, je 11. oktobra donio prvostepenu presudu kojom se djelimično usvaja tužbeni zahtjev konzorcijuma Bistrica Elean Energy iz Podgorice protiv države Crne Gore. Država je dužna da na ime naknade  štete isplati ovoj kompaniji 760.697 eura, kao i 20.000 eura za troškove postupka.

Sud je odbio zahtjev konzorcijuma da im se na ime izgubljene dobiti isplati 27 i po miliona eura.

Ovo je prva presuda u seriji parnica koje su vlasnici malih hidroelektrana (mHE) pokrenuli protiv države, nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića  dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana. Sve koncesije za male elektrane država je izdala prije avgusta 2020. godine, u mandatima premijera Mila ĐukanovicaDuška Markovića. Većina investitora koji su sada na sudu, poslovno su povezani sa porodicom Đukanović.

Vlada Duška Markovića zaključila je početkom  2017. godine ugovor o koncesiji za izgradnju malih HE na vodotoku Bistrica sa konzorcijumom Bistrica Clean Energy, koji čine BP Hydropower Podgorica, Normal company Podgorica, biznismena Žarka Burića, i Eucom Samobor, Hrvatska. Koncesija je trebala da traje 30 godina. U julu 2017. hrvatska firma izlazi iz ovog posla i svoja prava prenosi na Kronor Podgorica.

Ubrzo je Vlada zbog neslaganja lokalnog stanovništva sa gradnjom male HE na vodotoku koji je za njih od životne važnosti počela da preispituje odluku o dodjeli koncesije.

Vlada je oktobra 2019. donijela Zaključak kojim je naloženo da se  otpočnu pregovori sa koncesionarima o zaključenju sporazuma o raskidu šest ugovora o koncesiji za izgradnju mHE: Đuričkoj rijeci, Komarači i Murinskoj rijeci u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Trepačkoj rijeci u Andrijevici i Bukovici u Šavniku. U decembru 2019. upućen je prijedlog koncesionarima da se otpočnu pregovori o sporazumnom raskidu ugovora. Pregovori o raskidu ugovora nikada nijesu  počeli.

Nova vlast je u decembru 2020. raskinula ugovor, navodeći da koncesionari nemaju pravo na naknadu štete.

U svojoj tužbi konzorcijum Bistrica Clean Energy tvrdi da je ova investicija zaustavljena bez ikakvog razloga, prije nego što je sam objekat mHE izgrađen. Koncesionar je početkom 2020. dostavio račune da su dotadašnji investicioni troškovi iznosili 987.486 eura. Analizom je utvrđeno da su stvarni investicioni troškovi do tada iznosili 160.635 eura.

Sud je zatražio nalaz i mišljenje vještaka ekonomsko finansijske struke koji je utvrdio da su troškovi koje je ova firma imala iznosili 760.697 eura. U njih ulazi trošak zarade za jedno lice – izvršnog direktora, koji je od septembra 2017. do marta 2022. primio 51.464 eura na ime zarade. Ostali troškovi na izradi dokumentacije i ugovora iznose 551.353 eura. Sud je na osnovu nalaza vještaka prihvatio da ovaj dio tužbenog zahtjeva na osnovu ulaganja tužioca u ukupnom iznosu od 760.697 eura, od čega je 602.818 glavnica troškova i 157.879 zatezna kamata.

Što se tiče izgubljene dobiti od 27 miliona, sud je utvrdio da kompanija pravo na naknadu štete ne može ostvariti kroz izvršenje predmetnog ugovora budući da je isti raskinut, odnosno potražiti naknadu za faktički rad koji nije obavio, jer bi to u suštini predstavljalo izvršenje ugovorne obaveze, a predmetni ugovor je raskinut.

Ovo je prvostepeni sudski epilog jedne od serije tužbi koje su pokrenuli investitori malih HE, članovi familije Đukanović i lica povezana sa njima.

Cijela priča oko uništavanja rijeka zarad malih HE i brojnih protesta mještana zbog njihove gradnje počela je u decembru 2015. kada je Skupština  usvojila izmjene Zakona o energetici, izglasani su članovi 23 i 24 koji se odnose na podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Podsticaje su plaćali svi građani u mjesečnim stavkama za obnovljivu energiju na računu za struju.

Svojevremeno je Vasilije Miličković upozoravao da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Iznosio je procjene stručanjaka da će to reketiranje i pljačka građana kroz stavke na računu OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Da su tužbe glavobolja za novu vlast, potvrdio je i prethodni ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Presuda Privrednog suda uliva nadu da će građani platiti znatno manju cijenu privilegovanim koncesionarima. Protiv ove odluke dozvoljena je žalba Apelacionom sudu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo