Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVA PRESUDA ZA MALE HE U PRIVREDNOM SUDU: Osporeni milioni od izmakle dobiti

Objavljeno prije

na

Prva od serije tužbi koju su vlasnici malih HE pokrenuli protiv države dobila je svoj prvostepeni sudski epilog. Potraživanje konzorcijuma Bistrica Elean Energy od 27 i po miliona eura odbijeno je

 

Sudija Privrednog suda Filip Vujošević, je 11. oktobra donio prvostepenu presudu kojom se djelimično usvaja tužbeni zahtjev konzorcijuma Bistrica Elean Energy iz Podgorice protiv države Crne Gore. Država je dužna da na ime naknade  štete isplati ovoj kompaniji 760.697 eura, kao i 20.000 eura za troškove postupka.

Sud je odbio zahtjev konzorcijuma da im se na ime izgubljene dobiti isplati 27 i po miliona eura.

Ovo je prva presuda u seriji parnica koje su vlasnici malih hidroelektrana (mHE) pokrenuli protiv države, nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića  dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana. Sve koncesije za male elektrane država je izdala prije avgusta 2020. godine, u mandatima premijera Mila ĐukanovicaDuška Markovića. Većina investitora koji su sada na sudu, poslovno su povezani sa porodicom Đukanović.

Vlada Duška Markovića zaključila je početkom  2017. godine ugovor o koncesiji za izgradnju malih HE na vodotoku Bistrica sa konzorcijumom Bistrica Clean Energy, koji čine BP Hydropower Podgorica, Normal company Podgorica, biznismena Žarka Burića, i Eucom Samobor, Hrvatska. Koncesija je trebala da traje 30 godina. U julu 2017. hrvatska firma izlazi iz ovog posla i svoja prava prenosi na Kronor Podgorica.

Ubrzo je Vlada zbog neslaganja lokalnog stanovništva sa gradnjom male HE na vodotoku koji je za njih od životne važnosti počela da preispituje odluku o dodjeli koncesije.

Vlada je oktobra 2019. donijela Zaključak kojim je naloženo da se  otpočnu pregovori sa koncesionarima o zaključenju sporazuma o raskidu šest ugovora o koncesiji za izgradnju mHE: Đuričkoj rijeci, Komarači i Murinskoj rijeci u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Trepačkoj rijeci u Andrijevici i Bukovici u Šavniku. U decembru 2019. upućen je prijedlog koncesionarima da se otpočnu pregovori o sporazumnom raskidu ugovora. Pregovori o raskidu ugovora nikada nijesu  počeli.

Nova vlast je u decembru 2020. raskinula ugovor, navodeći da koncesionari nemaju pravo na naknadu štete.

U svojoj tužbi konzorcijum Bistrica Clean Energy tvrdi da je ova investicija zaustavljena bez ikakvog razloga, prije nego što je sam objekat mHE izgrađen. Koncesionar je početkom 2020. dostavio račune da su dotadašnji investicioni troškovi iznosili 987.486 eura. Analizom je utvrđeno da su stvarni investicioni troškovi do tada iznosili 160.635 eura.

Sud je zatražio nalaz i mišljenje vještaka ekonomsko finansijske struke koji je utvrdio da su troškovi koje je ova firma imala iznosili 760.697 eura. U njih ulazi trošak zarade za jedno lice – izvršnog direktora, koji je od septembra 2017. do marta 2022. primio 51.464 eura na ime zarade. Ostali troškovi na izradi dokumentacije i ugovora iznose 551.353 eura. Sud je na osnovu nalaza vještaka prihvatio da ovaj dio tužbenog zahtjeva na osnovu ulaganja tužioca u ukupnom iznosu od 760.697 eura, od čega je 602.818 glavnica troškova i 157.879 zatezna kamata.

Što se tiče izgubljene dobiti od 27 miliona, sud je utvrdio da kompanija pravo na naknadu štete ne može ostvariti kroz izvršenje predmetnog ugovora budući da je isti raskinut, odnosno potražiti naknadu za faktički rad koji nije obavio, jer bi to u suštini predstavljalo izvršenje ugovorne obaveze, a predmetni ugovor je raskinut.

Ovo je prvostepeni sudski epilog jedne od serije tužbi koje su pokrenuli investitori malih HE, članovi familije Đukanović i lica povezana sa njima.

Cijela priča oko uništavanja rijeka zarad malih HE i brojnih protesta mještana zbog njihove gradnje počela je u decembru 2015. kada je Skupština  usvojila izmjene Zakona o energetici, izglasani su članovi 23 i 24 koji se odnose na podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Podsticaje su plaćali svi građani u mjesečnim stavkama za obnovljivu energiju na računu za struju.

Svojevremeno je Vasilije Miličković upozoravao da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Iznosio je procjene stručanjaka da će to reketiranje i pljačka građana kroz stavke na računu OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Da su tužbe glavobolja za novu vlast, potvrdio je i prethodni ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Presuda Privrednog suda uliva nadu da će građani platiti znatno manju cijenu privilegovanim koncesionarima. Protiv ove odluke dozvoljena je žalba Apelacionom sudu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo