Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVA PRESUDA ZA MALE HE U PRIVREDNOM SUDU: Osporeni milioni od izmakle dobiti

Objavljeno prije

na

Prva od serije tužbi koju su vlasnici malih HE pokrenuli protiv države dobila je svoj prvostepeni sudski epilog. Potraživanje konzorcijuma Bistrica Elean Energy od 27 i po miliona eura odbijeno je

 

Sudija Privrednog suda Filip Vujošević, je 11. oktobra donio prvostepenu presudu kojom se djelimično usvaja tužbeni zahtjev konzorcijuma Bistrica Elean Energy iz Podgorice protiv države Crne Gore. Država je dužna da na ime naknade  štete isplati ovoj kompaniji 760.697 eura, kao i 20.000 eura za troškove postupka.

Sud je odbio zahtjev konzorcijuma da im se na ime izgubljene dobiti isplati 27 i po miliona eura.

Ovo je prva presuda u seriji parnica koje su vlasnici malih hidroelektrana (mHE) pokrenuli protiv države, nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića  dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana. Sve koncesije za male elektrane država je izdala prije avgusta 2020. godine, u mandatima premijera Mila ĐukanovicaDuška Markovića. Većina investitora koji su sada na sudu, poslovno su povezani sa porodicom Đukanović.

Vlada Duška Markovića zaključila je početkom  2017. godine ugovor o koncesiji za izgradnju malih HE na vodotoku Bistrica sa konzorcijumom Bistrica Clean Energy, koji čine BP Hydropower Podgorica, Normal company Podgorica, biznismena Žarka Burića, i Eucom Samobor, Hrvatska. Koncesija je trebala da traje 30 godina. U julu 2017. hrvatska firma izlazi iz ovog posla i svoja prava prenosi na Kronor Podgorica.

Ubrzo je Vlada zbog neslaganja lokalnog stanovništva sa gradnjom male HE na vodotoku koji je za njih od životne važnosti počela da preispituje odluku o dodjeli koncesije.

Vlada je oktobra 2019. donijela Zaključak kojim je naloženo da se  otpočnu pregovori sa koncesionarima o zaključenju sporazuma o raskidu šest ugovora o koncesiji za izgradnju mHE: Đuričkoj rijeci, Komarači i Murinskoj rijeci u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Trepačkoj rijeci u Andrijevici i Bukovici u Šavniku. U decembru 2019. upućen je prijedlog koncesionarima da se otpočnu pregovori o sporazumnom raskidu ugovora. Pregovori o raskidu ugovora nikada nijesu  počeli.

Nova vlast je u decembru 2020. raskinula ugovor, navodeći da koncesionari nemaju pravo na naknadu štete.

U svojoj tužbi konzorcijum Bistrica Clean Energy tvrdi da je ova investicija zaustavljena bez ikakvog razloga, prije nego što je sam objekat mHE izgrađen. Koncesionar je početkom 2020. dostavio račune da su dotadašnji investicioni troškovi iznosili 987.486 eura. Analizom je utvrđeno da su stvarni investicioni troškovi do tada iznosili 160.635 eura.

Sud je zatražio nalaz i mišljenje vještaka ekonomsko finansijske struke koji je utvrdio da su troškovi koje je ova firma imala iznosili 760.697 eura. U njih ulazi trošak zarade za jedno lice – izvršnog direktora, koji je od septembra 2017. do marta 2022. primio 51.464 eura na ime zarade. Ostali troškovi na izradi dokumentacije i ugovora iznose 551.353 eura. Sud je na osnovu nalaza vještaka prihvatio da ovaj dio tužbenog zahtjeva na osnovu ulaganja tužioca u ukupnom iznosu od 760.697 eura, od čega je 602.818 glavnica troškova i 157.879 zatezna kamata.

Što se tiče izgubljene dobiti od 27 miliona, sud je utvrdio da kompanija pravo na naknadu štete ne može ostvariti kroz izvršenje predmetnog ugovora budući da je isti raskinut, odnosno potražiti naknadu za faktički rad koji nije obavio, jer bi to u suštini predstavljalo izvršenje ugovorne obaveze, a predmetni ugovor je raskinut.

Ovo je prvostepeni sudski epilog jedne od serije tužbi koje su pokrenuli investitori malih HE, članovi familije Đukanović i lica povezana sa njima.

Cijela priča oko uništavanja rijeka zarad malih HE i brojnih protesta mještana zbog njihove gradnje počela je u decembru 2015. kada je Skupština  usvojila izmjene Zakona o energetici, izglasani su članovi 23 i 24 koji se odnose na podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Podsticaje su plaćali svi građani u mjesečnim stavkama za obnovljivu energiju na računu za struju.

Svojevremeno je Vasilije Miličković upozoravao da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Iznosio je procjene stručanjaka da će to reketiranje i pljačka građana kroz stavke na računu OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Da su tužbe glavobolja za novu vlast, potvrdio je i prethodni ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Presuda Privrednog suda uliva nadu da će građani platiti znatno manju cijenu privilegovanim koncesionarima. Protiv ove odluke dozvoljena je žalba Apelacionom sudu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo