Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUDVA IZGUBILA MEĐUNARODNU ARBITRAŽU SA NJEMCIMA: Milioni otišli niz kanalizaciju

Objavljeno prije

na

Arbitražni sud u Frankfurtu prihvatio je zahtjev kompanije WTE iz Esena i obavezao Opštinu Budva da im isplati 40 miliona eura na ime garancije za gradnju postrojenja za tretman otpadnih voda

 

Kompanija WTE otpadne vode krajem 2019. naplatila je državnu garanciju od 29,3 miliona eura od Vlade Duška Markovića da bi već u januru 2020. spakovala kofere i ostavila postrojenje Opštini Budva u katastrofalnom tehničkom stanju. Postrojenje za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice, koga je prije desetak godina otvorio tadašnji premijer Milo Đukanović, a čemu je prisustvovao i šef budvanske kriminalne grupe Svetozar Marović, jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata na Primorju.

Pred Arbitražnim sudom u Parizu, odjeljenja u Frankfurtu, WTE Wassertechnik GmbH iz Esena, majka firma WTE otpadne vode, pokrenula je tužbu za naplatu 64.592.738 eura po ugovoru o jemstvu koji je zaključen između te njemačka kompanije i tadašnjeg gradonačelnika Rajka Kuljače.

Riječ je o „spornoj“ garanciji iz 2010. koja nema saglasnost Skupštine opštine Budva, a zbog koje je bivši gradonačelnik Marko Carević podnio krivičnu prijavu protiv, sada pokojnog Kuljače i više NN osoba koje su učestvovale u ovom slučaju. Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu tada bio Milivoje Katnić odbacilo je prijavu zbog smrti prijavljenog, kao i protiv NN lica, jer, kako je navedeno, ne postoji osnovana sumnja da su od bilo kog lica izvršena krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Međunarodna tužba njemačko-austrijskog koncerna rezultirala je odlukom suda da prihvati zahtjev kompanije WTE iz Esena (SR Njemačka), i time obaveže Opštinu Budva da na ime garancije za gradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima isplati 40 miliona eura. Iz Opštine tvrde da nastavljaju pravnu borbu, te ponavljaju da je riječ o falsifikovanoj garanciji iz 2010.

„Sporna odluka je donijeta od strane tri osobe koje su očigledno pristrasno postupale u korist WTE-a i u vezi sa tim napominjemo da od juna mjeseca 2022. godine traje postupak po zahtjevu opštine pred njemačkim redovnim sudom u smislu izuzeća sva tri člana arbitražnog tribunala zbog očigledne pristranosti u korist WTE”, saopšteno je iz Opštine Budva. “Taj postupak za izuzeće još traje. Ispostavlja se da smo bili u pravu kada smo pokrenuli navedeni postupak za izuzeće arbitara koji su donijeli spornu presudu u vezi sa falsifikovanom garancijom.”

Iz Budve tvrde da je “tribunal u potpunosti zanemario koruptivnu prirodu čitavog ’aranžmana’ sa WTE, o čemu svjedoče i brojne pravosnažne krivične presude izrečene pred Višim sudom u Podgorici”. Zanemarena je, kažu, i činjenica da se u slučaju sporne garancije radi o notornom falsifikatu (o čemu postoji nesporan i neosporen nalaz vještaka grafologa), a o čemu je SDT još 2021. godine detaljno informisan u formi krivične prijave.

Naučna saradnica u beogradskom Institutu za uporedno pravo Jelena Vukadinović Marković kaže da za razliku od sudske odluke, protiv arbitražne odluke se ne može uložiti žalba ili drugi pravni lijek u cilju odlaganja izvršenja. Navodi da arbitražne odluke uživaju status sudske odluke i stranke su dužne da ih izvrše, bilo dobrovoljno ili prinudnim putem.

“Za razliku od sudske odluke, protiv arbitražne odluke se ne može uložiti žalba ili drugi pravni lijek u cilju odlaganja izvršenja. Jedino pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju nezadovoljnoj stranci je tužba za poništaj donijete odluke, koja se podnosi nadležnom sudu one države na čijoj teritoriji je mjesto arbitraže koja je odluku donijela”, pojašnjava Vukadinović Marković.

Bivši gradonačelnik Budve i poslanik Demokrata Dragan Krapović, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović i član nekadašnje skupštinske Komisije za praćenja radova na postrojenju za tretman otpadnih voda Đorđe Vujović svjedočili su u ovom postupku pred sudom u Frankfurtu.

Isplata garancije dovela bi Budvu pred finansijski kolaps jer 40 miliona eura je koliko i godišnji budžet metropole turizma. Naknadno je njemačko-austrijski koncern podnio još jednu tužbu i to međunarodnom sudu u Ženevi, gdje traže naplatu još 31,9 miliona eura.

Dragan Krapović je ranije, dok je upravljao gradom i odbio da Njemcima isplati garanciju nazivajući projekat korupcionaškim, angažovao renomiranu slovenačku konsultantsku kuću Dr Duhovnik koja je uradila superviziju projekta otpadnih voda.

Jovanović je na jednoj od konferencija za novinare iznio dokaze da je garancija koju je potpisao Kuljača, a čiju naplatu traže Njemci, obični falsifikat.

”Organizovana kriminalna grupu koju su činile ovlašćene osobe u WTE iz Esena, Opštine Budva, funkcioneri u Vladi Crne Gore i Ministarstvu finansija sačinila je dokument – ispravu pod nazivom “Payment guarantee” (garancija za plaćanja) na kojoj se na prvoj strani u gornjem desnom uglu nalazi plavi djelovodni pečat Opštine Budva sa brojem djelovodnog zavođenja, okrugli pečat Opštine Budva i falsifikovani potpis tadašnjeg predsjednika Opštine, pokojnog Rajka Kuljače. Dokument pod tim nazivom nikada nije zaveden u djelovodne knjige Opštine Budva. Nakon što je SDT vratilo djelovodnik, mi smo izvršili provjeru i utvrdili ono što smo tvrdili: da garancija nije pravno valjana. Jasno je da je garancija apsolutno falsifikat, nastala nakon proteka vremena i da je neko pokušao da taj dokument retroaktivno zavede i da mu da privid pravne valjanosti”, kazao je Jovanović.

A problem sa postrojenjem za preradu otpadnih voda u Budvi bio je poznat i prije

odluke arbitraže u Frankfurtu.

Više od 20 miliona eura naduvane su fakture za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bečićima, pokazuju svjedočenja pojedinih aktera, nalazi iz izvještaja dva nezavisna eksperta i drugi dokumenti. Budva, uz to, nije riješila svoj ključni ekološki problem, jer je na izgrađeno postrojenje priključen samo uži dio grada, dok se fekalne vode sa teritorije Jaza, Petrovca i Buljarice i dalje izlivaju u more, a nije izgrađena ni kanalizaciona mreža za Sveti Stefan.

Tri miliona je opljačkano iz opštinske kase lažnom fakturom i prije početka radova, što je već dokazano na sudu. Mimo toga, slovenački ekspert dr Jože Duhovnik, koga je angažovala nova lokalna vlast poslije pobjede na izborima 2016. Godine, tvrdi da vrijednost izvedenih radova od 41,4 miliona eura, koliko je prijavila njemačka kompanija WasserTechnik Essen (WTE), treba umanjiti za precijenjenih 12,629 miliona eura.

Finansijska ekspertkinja Ilinka Vuković, koja je radila i za budvansku opštinu i za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pronašla je druge sporne fakture čiji iznosi premašuju 3,5 miliona eura, dok je održavanje postrojenja tokom pet i po godina fakturisano 500 do 700 hiljada eura godišnje više od realne vrijednosti.

Sva ta saznanja za sada nam, ipak,  nijesu pomogla. Pravi ili lažni, budvanski dugovi dospijevaju na naplatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo