Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIMOPREDAJA VLASTI U BUDVI KASNI: Opustošene kase čekaju novu upravu

Objavljeno prije

na

Primopredaja vlasti u Budvi ne ide baš glatko kako se u civilizovanom društvu očekuje.

Nakon neuspjelih pokušaja da se žalbama obezbijedi ponavljanje glasanja na nekoliko biračkih mjesta radi obezbjeđenja odborničkog mandata koji nedostaje DPS-u i satelitskim partijama CDU i SD, kako bi se produžila vladavina u najpoznatijem turističkom gradu, odlazeća vlast na svaki način pokušava da osujeti ili kompromituje instaliranje nove lokalne uprave.

Svojevrsnu političku nekulturu tokom primopredaje vlasti čelnici budvanskog DPS-a demonstrirali su prilikom izbora novog predsjednika Skupštine opštine Budva, kada su kao organizatori sjednice na kojoj su verifikovani mandati odbornika napravili namjeran propust kako bi umanjili svečanost trenutka ustoličenja nove parlamentarne većine. Izbor Veselina Markovića (SNP) za predsjednika lokalnog parlamenta prošao je bez intoniranja nacionalne himne i bez istaknute državne zastave, što su iskoristili odbornici CDU da demonstrativno napuste sjednicu i javnosti razglase navodnu nesposobnost i upitnu opredijeljenost onih koji dolaze.

Ovakva situacija moguća je samo u Budvi jer u zgradi opštinske uprave, glavnoj gradskoj kući nekada najbogatije opštine u državi, ne postoji svečana sala za takve prilike, standardno opremljena potrebnim rekvizitima, već se skupštinske sjednice i prigodne manifestacije održavaju u drugim, pozajmljenim prostorima, u zgradi takozvane Akademije znanja.

Međutim, ,,najljubaznija” i najupečatljivija dobrodošlica novoj budvanskoj vlasti, koaliciji četiri političke grupacije, Demokrata CG, Demokratskog fronta, Bura Budi Budvu Demos – SNP, te Budva Mora URA-SDP-LP, koja je osvojila 17 od 33 mandata – biće prazna opštinska kasa.

Vlast DPS-a čiji su istaknuti članovi tokom decenijske uprave oštetili gradski budžet za nebrojene milione eura, zbog čega su u pritvoru završile desetine opštinskih funkcionera među kojima i dva predsjednika Opštine, umjesto mirne predaje vlasti odlučila se na finansijski revanšizam i jeftine smicalice. Na pražnjenje opštinske kase isplatama zaostalih potraživanja povjerilaca, uglavnom njihovih poslovnih partnera sa kojima su sklapali sporne ugovore, kako bi nasljednike već na startu doveli u nezavidnu poziciju.

Uoči formiranja nove opštinske uprave, po osnovu sudskih presuda i rješenja javnog izvršitelja, iz gradske kase isplaćeno je više od milion eura. Najprije je Vladin Fond za obeštećenje, u petak, 11. novembra, prinudnim putem naplatio 980.000 eura duga od Opštine. Taj novac bio je planiran za isplatu novembarske plate zaposlenima u lokalnoj upravi.

Zatim je na volšeban način iz kase isplaćena suma od 82.000 eura i prebačena na račun NVO Internacionalna liga humanista iz Budve. Riječ je o crnogorskoj filijali poznate međunarodne asocijacije Liga humanista iz Sarajeva, (ILH), koja je 28. maja 2007. godine dodijelila nagrade, povelje za mir i humanost premijeru Milu Đukanoviću i potpredsjedniku DPS-a Svetozaru Maroviću, uprkos javnom apelu i protivljenju crnogorskih intelektualaca i nevladinih organizacija.

Zanimljivo je kako je sarajevska ILH posao odradila preko budvanske kancelarije koja je osnovana 2006. godine, godinu dana prije svečanosti dodjele nagrada za humanost u hotelu Splendid u Bečićima. Budvanska ILH finansirana je iz lokalnog budžeta punih deset godina po osnovu ugovora koji je zaključen između Opštine i Lige humanista čiji je direktor i ovlašćeni zastupnik Slavko Dašić iz Petrovca.

Prema kazivanju Dašića, ugovor o saradnji potpisao je tadašnji predsjednik Rajko Kuljača, saradnja je nastavljena tokom mandata Lazara Rađenovića i Srđe Popovića. Kancelarija ILH u Budvi dobijala je svakog mjeseca 1.000 eura iz budžeta Opštine, novac je redovno uplaćivan sve do 2009 godine, kada je došlo do zastoja. Tokom prvih nekoliko godina poziciju direktora za komunikacije budvanske Lige humanista pokrivao je Srđa Popović, odlazeći predsjednik Opštine Budva, po rješenju ILH iz Sarajeva. Popović je tu funkciju napustio 2012. godine kada je postao odbornik lokalnog parlamenta. Dašić je uspio da u zadnji čas, pred promjenu vlasti, naplati sva zaostala potraživanja od 7 godina i sa računa Opštine, prinudnim putem, naplati iznos od 82.188 eura. Nakon čega je Popović raskinuo višegodišnji ugovor sa ovom kancelarijom.

Šta je budvanska ekspozitura sarajevske Lige humanista učinila za Budvu, čime je zadužila građane da za svaki mjesec dobija iznos ravan ličnom dohotku jednog predsjednika Opštine, nikome nije poznato. Koliko je takvih dilova prethodna vlast imala, možda će se uskoro saznati.

Informaciju o skidanju para sa računa Opštine u javnosti je objelodanio Đorđe Vujović iz DF-a. On je kazao kako je to nastavak pustošenja opštinske kase od strane DPS-a i istakao kako je „novac sa računa skinut po osnovu duga koji do sada nije evidentiran….Pošto je dodjeljivanje nagrada Đukanoviću i Maroviću izazvalo brojne kontroverze u javnosti, pitam se da li su pare građana Budve, poreskih obveznika koje je ova Liga humanista uzela od Opštine, dijelom otišle i za novčane nagrade pomenutih laureata”.

Prazne se ubrzano i računi opštinskih preduzeća. U preduzeću Vodovod i kanalizacija spriječena je naplata potraživanja na ime troškova advokatskih usluga u iznosu od 120.000 eura, advokatskoj kancelariji iz Podgorice, kojoj je nedavno isplaćen iznos od 70.000 eura. Ovakvi primjeri samo pokazuju sve oblike budvanskih poslovnih aranžmana preko kojih je izvlačen novac iz gradske kase i opštinskih preduzeća i ustanova.

Iz redova Demokrata zato poručuju „da će brojni ugovori koje je organizovana kriminalna grupa DPS-a sklapala sa svojim članovima ili pridružnicama biti predmet revizije”.

Ukoliko DPS želi da pravi opstrukcije novoj vlasti, imaće širok izbor mogućnosti. Budvanska Opština je prezadužena. Poreski dug po osnovu poreza i doprinosa iznosi 8,2 miliona eura, koji Vlada može u bilo kojem momentu aktivirati. Tu su i milionska dugovanja zbog neplaćanja redovnih rata kredita od 56 miliona eura za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Samo taj projekta Budvu će koštati preko 120 miliona eura, prema navodima Državne revizorske institucije.

Konstituisanje nove lokalne vlasti već zabrinjavajuće kasni, što vlasti koja odlazi ostavlja prostor za svakovrsne podjele novca, za prekomjerna zapošljavanja ljudi na neodređeno vrijeme, za što veću opstrukciju nove administarcije, po principu, posle nas može i zemljotres.

Gdje je zapelo nije poznato. Na mjesto predsjednika Opštine pretenduju Demokrate sa najviše osvojenih glasova, dok će potpredsjednička mjesta popuniti koalicije Budva mora i Bura budi Budvu. Međutim, političke prilike u Budvi opterećene su velikim interesima sa raznih adresa, posebno zainteresovanih za poziciju prvog čovjeka ove Opštine. Kako će se dogovori okončati, znaće se već za nekoliko dana.

PREVIRANJA U DPS-U

Unutar opštinskog odbora DPS-a vlada veliko nezadovoljstvo nakon kraha na oktobarskim izborima. Mlađi članovi partije krivicu za gubljenje vlasti svaljuju na starije, prije svih na Srđu Popovića, poslednjeg predsjednika Opštine iz redova DPS-a. Kako se nezvanično saznaje njegovu ostavku sa mjesta šefa stranačkog odbora zatražio je Nikola Divanović, kandidat za poslanika na listi DPS-a, koji se istakao vatrenim govorom protiv opozicije na konvenciji te stranke u Budvi, kada je pokušao da imitira Svetozara Marovića sa očiglednim nastojanjem da zauzme njegovo upražnjeno mjesto

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo