Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIMOPREDAJA VLASTI U BUDVI KASNI: Opustošene kase čekaju novu upravu

Objavljeno prije

na

151001001-Popovic-Srdja-

Primopredaja vlasti u Budvi ne ide baš glatko kako se u civilizovanom društvu očekuje.

Nakon neuspjelih pokušaja da se žalbama obezbijedi ponavljanje glasanja na nekoliko biračkih mjesta radi obezbjeđenja odborničkog mandata koji nedostaje DPS-u i satelitskim partijama CDU i SD, kako bi se produžila vladavina u najpoznatijem turističkom gradu, odlazeća vlast na svaki način pokušava da osujeti ili kompromituje instaliranje nove lokalne uprave.

Svojevrsnu političku nekulturu tokom primopredaje vlasti čelnici budvanskog DPS-a demonstrirali su prilikom izbora novog predsjednika Skupštine opštine Budva, kada su kao organizatori sjednice na kojoj su verifikovani mandati odbornika napravili namjeran propust kako bi umanjili svečanost trenutka ustoličenja nove parlamentarne većine. Izbor Veselina Markovića (SNP) za predsjednika lokalnog parlamenta prošao je bez intoniranja nacionalne himne i bez istaknute državne zastave, što su iskoristili odbornici CDU da demonstrativno napuste sjednicu i javnosti razglase navodnu nesposobnost i upitnu opredijeljenost onih koji dolaze.

Ovakva situacija moguća je samo u Budvi jer u zgradi opštinske uprave, glavnoj gradskoj kući nekada najbogatije opštine u državi, ne postoji svečana sala za takve prilike, standardno opremljena potrebnim rekvizitima, već se skupštinske sjednice i prigodne manifestacije održavaju u drugim, pozajmljenim prostorima, u zgradi takozvane Akademije znanja.

Međutim, ,,najljubaznija” i najupečatljivija dobrodošlica novoj budvanskoj vlasti, koaliciji četiri političke grupacije, Demokrata CG, Demokratskog fronta, Bura Budi Budvu Demos – SNP, te Budva Mora URA-SDP-LP, koja je osvojila 17 od 33 mandata – biće prazna opštinska kasa.

Vlast DPS-a čiji su istaknuti članovi tokom decenijske uprave oštetili gradski budžet za nebrojene milione eura, zbog čega su u pritvoru završile desetine opštinskih funkcionera među kojima i dva predsjednika Opštine, umjesto mirne predaje vlasti odlučila se na finansijski revanšizam i jeftine smicalice. Na pražnjenje opštinske kase isplatama zaostalih potraživanja povjerilaca, uglavnom njihovih poslovnih partnera sa kojima su sklapali sporne ugovore, kako bi nasljednike već na startu doveli u nezavidnu poziciju.

Uoči formiranja nove opštinske uprave, po osnovu sudskih presuda i rješenja javnog izvršitelja, iz gradske kase isplaćeno je više od milion eura. Najprije je Vladin Fond za obeštećenje, u petak, 11. novembra, prinudnim putem naplatio 980.000 eura duga od Opštine. Taj novac bio je planiran za isplatu novembarske plate zaposlenima u lokalnoj upravi.

Zatim je na volšeban način iz kase isplaćena suma od 82.000 eura i prebačena na račun NVO Internacionalna liga humanista iz Budve. Riječ je o crnogorskoj filijali poznate međunarodne asocijacije Liga humanista iz Sarajeva, (ILH), koja je 28. maja 2007. godine dodijelila nagrade, povelje za mir i humanost premijeru Milu Đukanoviću i potpredsjedniku DPS-a Svetozaru Maroviću, uprkos javnom apelu i protivljenju crnogorskih intelektualaca i nevladinih organizacija.

Zanimljivo je kako je sarajevska ILH posao odradila preko budvanske kancelarije koja je osnovana 2006. godine, godinu dana prije svečanosti dodjele nagrada za humanost u hotelu Splendid u Bečićima. Budvanska ILH finansirana je iz lokalnog budžeta punih deset godina po osnovu ugovora koji je zaključen između Opštine i Lige humanista čiji je direktor i ovlašćeni zastupnik Slavko Dašić iz Petrovca.

Prema kazivanju Dašića, ugovor o saradnji potpisao je tadašnji predsjednik Rajko Kuljača, saradnja je nastavljena tokom mandata Lazara Rađenovića i Srđe Popovića. Kancelarija ILH u Budvi dobijala je svakog mjeseca 1.000 eura iz budžeta Opštine, novac je redovno uplaćivan sve do 2009 godine, kada je došlo do zastoja. Tokom prvih nekoliko godina poziciju direktora za komunikacije budvanske Lige humanista pokrivao je Srđa Popović, odlazeći predsjednik Opštine Budva, po rješenju ILH iz Sarajeva. Popović je tu funkciju napustio 2012. godine kada je postao odbornik lokalnog parlamenta. Dašić je uspio da u zadnji čas, pred promjenu vlasti, naplati sva zaostala potraživanja od 7 godina i sa računa Opštine, prinudnim putem, naplati iznos od 82.188 eura. Nakon čega je Popović raskinuo višegodišnji ugovor sa ovom kancelarijom.

Šta je budvanska ekspozitura sarajevske Lige humanista učinila za Budvu, čime je zadužila građane da za svaki mjesec dobija iznos ravan ličnom dohotku jednog predsjednika Opštine, nikome nije poznato. Koliko je takvih dilova prethodna vlast imala, možda će se uskoro saznati.

Informaciju o skidanju para sa računa Opštine u javnosti je objelodanio Đorđe Vujović iz DF-a. On je kazao kako je to nastavak pustošenja opštinske kase od strane DPS-a i istakao kako je „novac sa računa skinut po osnovu duga koji do sada nije evidentiran….Pošto je dodjeljivanje nagrada Đukanoviću i Maroviću izazvalo brojne kontroverze u javnosti, pitam se da li su pare građana Budve, poreskih obveznika koje je ova Liga humanista uzela od Opštine, dijelom otišle i za novčane nagrade pomenutih laureata”.

Prazne se ubrzano i računi opštinskih preduzeća. U preduzeću Vodovod i kanalizacija spriječena je naplata potraživanja na ime troškova advokatskih usluga u iznosu od 120.000 eura, advokatskoj kancelariji iz Podgorice, kojoj je nedavno isplaćen iznos od 70.000 eura. Ovakvi primjeri samo pokazuju sve oblike budvanskih poslovnih aranžmana preko kojih je izvlačen novac iz gradske kase i opštinskih preduzeća i ustanova.

Iz redova Demokrata zato poručuju „da će brojni ugovori koje je organizovana kriminalna grupa DPS-a sklapala sa svojim članovima ili pridružnicama biti predmet revizije”.

Ukoliko DPS želi da pravi opstrukcije novoj vlasti, imaće širok izbor mogućnosti. Budvanska Opština je prezadužena. Poreski dug po osnovu poreza i doprinosa iznosi 8,2 miliona eura, koji Vlada može u bilo kojem momentu aktivirati. Tu su i milionska dugovanja zbog neplaćanja redovnih rata kredita od 56 miliona eura za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Samo taj projekta Budvu će koštati preko 120 miliona eura, prema navodima Državne revizorske institucije.

Konstituisanje nove lokalne vlasti već zabrinjavajuće kasni, što vlasti koja odlazi ostavlja prostor za svakovrsne podjele novca, za prekomjerna zapošljavanja ljudi na neodređeno vrijeme, za što veću opstrukciju nove administarcije, po principu, posle nas može i zemljotres.

Gdje je zapelo nije poznato. Na mjesto predsjednika Opštine pretenduju Demokrate sa najviše osvojenih glasova, dok će potpredsjednička mjesta popuniti koalicije Budva mora i Bura budi Budvu. Međutim, političke prilike u Budvi opterećene su velikim interesima sa raznih adresa, posebno zainteresovanih za poziciju prvog čovjeka ove Opštine. Kako će se dogovori okončati, znaće se već za nekoliko dana.

PREVIRANJA U DPS-U

Unutar opštinskog odbora DPS-a vlada veliko nezadovoljstvo nakon kraha na oktobarskim izborima. Mlađi članovi partije krivicu za gubljenje vlasti svaljuju na starije, prije svih na Srđu Popovića, poslednjeg predsjednika Opštine iz redova DPS-a. Kako se nezvanično saznaje njegovu ostavku sa mjesta šefa stranačkog odbora zatražio je Nikola Divanović, kandidat za poslanika na listi DPS-a, koji se istakao vatrenim govorom protiv opozicije na konvenciji te stranke u Budvi, kada je pokušao da imitira Svetozara Marovića sa očiglednim nastojanjem da zauzme njegovo upražnjeno mjesto

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo