Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZATAŠKAVANJE VRŠNJAČKOG NASILJA: Kad svi zakažu

Objavljeno prije

na

Aleksandar Jerotić, otac učenika Osnovne škole Milan Vuković u Herceg Novom požalio se ove nedjelje novinarima da njegov sin I.J. trpi vršnjačko nasilje. On je istakao da ne žele da proganjaju dječaka koji je napao njihovog sina, ali da moraju da ukažu da škola nema adekvatan odgovor na nasilje.

I pored toga što se godinama konstatuje da je nasilje među mladima u stalnom porastu, nije se mnogo učinilo na rješavanju problema, pa je nasilje, nažalost, postalo sastavni dio školovanja velikog broja učenika.

,,Dvije trećine djece u osnovnim i srednjim školama izjavilo je da su barem jednom bili žrtva nasilja, a 24 odsto njih da su duže vrijeme, konstantno trpjeli ili trpe nasilje”, izjavila je nedavno direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković.

Iz Udruženja Roditelji za Monitor kažu da im se gotovo svakodnevno javljaju roditelji djece koja su žrtve vršnjačkog nasilja sa pitanjima kome da se obrate i na koji način da zaštite svoju djecu jer nijesu zadovoljni odgovorom škole i institucija, ali i drugih roditelja.

,,To nam govori da često odgovor nije adekvatan. Ukazuju nam na to da roditelji djeteta nasilnika nijesu raspoloženi za saradnju i da im u školama često kažu da zbog toga malo šta mogu da urade. Tako se stvara jedan krug koji je prilično opasan. Niti se pomaže djetetu koje trpi nasilje adekvatno, niti onom koje smatra da je nasilje prihvatljivo prema drugim osobama. I poslije se pitamo šta nam je sa djecom i zašto su ‘ovakva”’, kaže za Monitor direktorica Udruženja Kristina Mihailović.

Nasilje se ovdje, ukazuju neki od naših sagovornika, djeci nerijetko nameće kao poželjan model rješavanja problema. ,,Priličan je broj roditelja koji odobravaju, čak i huškaju svoju djecu na nasilje. Pravdaju to pričom da moraju naučiti da se brane, pa se od odbrane brzo pređe u napad. A onda nam se dešavaju scene kao nedavno u jednoj podgoričkoj školi da su se nakon svađe djece i roditelji uhvatili za vratove”, priča sagovornica koja je željela ostati anonimna a čije dijete pohađa jednu podgoričku osnovnu školu. ,,Roditelji djeci daju primjer. Roditeljski sastanci postali su prilika da se roditelji iživljavaju i otvoreno prijete nastavnicima”, kaže ona.

No, nijesu roditelji jedini koji nose odgovornost. Umjesto da se rješava, nasilje se uglavnom zataškava od strane školske uprave i nadležnih.

,,Nažalost, stiče se utisak da se prvi znaci neprimjerenog ponašanja u određenom stepenu tolerišu i posmatraju kao prihvatljiv model, što nerijetko dovede do težih oblika nasilja među učenicima. Ovo upućuje da od roditelja/staratelja i nadležnih subjekata izostaju blagovremene i adekvatne mjere kao i koordinirana saradnja u cilju pružanja pomoći i podrške djetetu koje ispoljava neprihvatljive oblike ponašanja”, kažu za Monitor iz institucije Zaštitnika ljudskih prava. Oni su ove godine u radu imali predmete koji su se odnosili na nasilje, koji su pokrenuti od strane djece i njihovih roditelja ili kao sopstvena inicijativa Zaštitnika.

Iz razgovora sa roditeljima čija su djeca pretrpjela nasilje može se izvesti određeni obrazac reakcije školske uprave: nasilje se obično zataškava, i to na uštrb žrtava ali i nasilnika; djeluje se jedino kada slučaj dobije medijsku pažnju ili reaguju nevladine organizacije; žrtve i dalje trpe ili ih, u slučaju da postane neizdržljivo, roditelji premjeste u drugu školu, a za nasilnike se čeka da završe školovanje pa da postanu briga drugih službi.

Vršnjačko nasilje je nekada bilo izraženo u srednjim školama, a sada je česta pojava i u osnovnim. Iz NVO sektora upozoravaju i da bi uspostavljanje i ažuriranje statističkiih podataka na nivou države o nasilju u školama doprinijelo osvješćivanju šire društvene zajednice o toj pojavi.

Posljednje relevantno istraživanje radio je UNICEF 2013. I ono je pokazalo da svaki treći građanin Crne Gore zna neko dijete koje je bilo žrtva nasilja u školi.

Vršnjačkom nasilju su najviše izložena djeca koja su drugačija intelektualno, materijalno i etnički, djeca koja pripadaju ranjivim grupama – siromašni, osobe sa smetnjama u razvoju, nacionalne manjine, kao i oni fizički slabiji. Ovom treba dodati zabrinjavajući podatak da država nedovoljno radi na rješavanju problema siromaštva djece. Prema UNICEF-ovim podacima 10 do 15 odsto najmlađe populacije živi u bijedi.

Kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda učenici su se tokom 2015. godine najviše žalili na ponašanja i odnose nastavnika i učitelja, ocjenjivanje, izrečene disciplinske mjere i vršnjačko nasilje. Ombudsman u kontinuitetu poziva nadležne organe da koordinisanim postupanjem ulože napore kako bi se djeci i mladima obezbijedilo bezbjedno okruženje. ,,Međutim, i pored preduzimanja određenih radnji i mjera nadležnih organa i službi stiče se utisak da stojimo u mjestu i da je neophodna snažnija, koordinisana, sistemska akcija društva u cjelini”, naglašavaju iz kancelarije Ombudsmana.

Iz Udruženja Roditelji naglašavaju da je ovo problem svih – roditelja, škole, centara za socijalni rad, policije. ,,Uglavnom se čeka da ona druga ‘strana’ riješi problem. Mi smatramo da je najveći problem što se i definisani koraci u ovim situacijama ne primjenjuju, što se primjena toga ne prati adekvatno, ne pomaže školama da se dodatno osposobe za reagovanje, što kao društvo ne prepoznajemo koliko je važno da se nasiljem bavimo od samog početka kada se primijeti. Ne samo kaznama i kažnjavanjem nego pronalaženjem načina da se pomogne prevashodno djeci”, kaže Mihailovićeva.

Uputstvo školama – Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja, Ministarstvo prosvjete je izdalo prošle godine u samo 500 primjeraka. Iako bi bilo korisno da se distribuira i roditeljima. U njemu su detaljno opisane uloge, obaveze i postupci nastavnog, stručnog, upravnog i ostalog osoblja u školi u slučaju vršnjačkog nasilja.

Iz Uruženja Roditelji kažu da im je praksa da roditelje direktno upućuju Ministarstvu prosvjete, kako bi im oni pomogli i uputili ih na koji način da zaštite djecu. ,,Dostavljamo i Uputstvo o tome kako škole, policija i centri za socijalani rad treba da postupe kada se problem javi. U Ministarstvu su nam zvanično objasnili da je Uputstvo obavezujuće za sve škole. Moramo da priznamo da djeluje odlično, ali roditelji za njega ne znaju ni da postoji ni da se primjenjuje”, objašnjava Mihailovićeva.

A morali bi se obavijestiti i roditelji i škole, da ne bi u praksi zaživio sistem odgovaranja nasiljem na nasilje.

Internet nasilje

Iz kancelarije Ombudsmana su za Monitor istakli da učenici sve više žale na sajber ili internet nasilje kojem su izloženi, te da se nasilje iz školskog dvorišta preseljava u virtuelni svijet. Ovogodišnje istraživanje UNICEF-a pokazalo je da više od 90 odsto djece u Crnoj Gori koristi internet i u najvećem broju slučajeva doživljava vršnjačko nasilje. Nakon ovih rezultata, Vlada i UNICEF su konstatovali da je neophodno da roditelji i nastavnici pruže bolju podršku djeci. Međutim, upitno je koliko roditelji i škole mogu pomoći djeci. Isto istraživanje je pokazalo da većina (68 odsto) djece smatra da zna o internetu više od svojih roditelja. Svako drugo dijete (53 odsto) izjavilo je da nikad ne koristi internet u školi, a samo dva odsto se, kad im se nešto neprijatno desi na internetu, za pomoć obraća nastavnicima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo