Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZATAŠKAVANJE VRŠNJAČKOG NASILJA: Kad svi zakažu

Objavljeno prije

na

Aleksandar Jerotić, otac učenika Osnovne škole Milan Vuković u Herceg Novom požalio se ove nedjelje novinarima da njegov sin I.J. trpi vršnjačko nasilje. On je istakao da ne žele da proganjaju dječaka koji je napao njihovog sina, ali da moraju da ukažu da škola nema adekvatan odgovor na nasilje.

I pored toga što se godinama konstatuje da je nasilje među mladima u stalnom porastu, nije se mnogo učinilo na rješavanju problema, pa je nasilje, nažalost, postalo sastavni dio školovanja velikog broja učenika.

,,Dvije trećine djece u osnovnim i srednjim školama izjavilo je da su barem jednom bili žrtva nasilja, a 24 odsto njih da su duže vrijeme, konstantno trpjeli ili trpe nasilje”, izjavila je nedavno direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković.

Iz Udruženja Roditelji za Monitor kažu da im se gotovo svakodnevno javljaju roditelji djece koja su žrtve vršnjačkog nasilja sa pitanjima kome da se obrate i na koji način da zaštite svoju djecu jer nijesu zadovoljni odgovorom škole i institucija, ali i drugih roditelja.

,,To nam govori da često odgovor nije adekvatan. Ukazuju nam na to da roditelji djeteta nasilnika nijesu raspoloženi za saradnju i da im u školama često kažu da zbog toga malo šta mogu da urade. Tako se stvara jedan krug koji je prilično opasan. Niti se pomaže djetetu koje trpi nasilje adekvatno, niti onom koje smatra da je nasilje prihvatljivo prema drugim osobama. I poslije se pitamo šta nam je sa djecom i zašto su ‘ovakva”’, kaže za Monitor direktorica Udruženja Kristina Mihailović.

Nasilje se ovdje, ukazuju neki od naših sagovornika, djeci nerijetko nameće kao poželjan model rješavanja problema. ,,Priličan je broj roditelja koji odobravaju, čak i huškaju svoju djecu na nasilje. Pravdaju to pričom da moraju naučiti da se brane, pa se od odbrane brzo pređe u napad. A onda nam se dešavaju scene kao nedavno u jednoj podgoričkoj školi da su se nakon svađe djece i roditelji uhvatili za vratove”, priča sagovornica koja je željela ostati anonimna a čije dijete pohađa jednu podgoričku osnovnu školu. ,,Roditelji djeci daju primjer. Roditeljski sastanci postali su prilika da se roditelji iživljavaju i otvoreno prijete nastavnicima”, kaže ona.

No, nijesu roditelji jedini koji nose odgovornost. Umjesto da se rješava, nasilje se uglavnom zataškava od strane školske uprave i nadležnih.

,,Nažalost, stiče se utisak da se prvi znaci neprimjerenog ponašanja u određenom stepenu tolerišu i posmatraju kao prihvatljiv model, što nerijetko dovede do težih oblika nasilja među učenicima. Ovo upućuje da od roditelja/staratelja i nadležnih subjekata izostaju blagovremene i adekvatne mjere kao i koordinirana saradnja u cilju pružanja pomoći i podrške djetetu koje ispoljava neprihvatljive oblike ponašanja”, kažu za Monitor iz institucije Zaštitnika ljudskih prava. Oni su ove godine u radu imali predmete koji su se odnosili na nasilje, koji su pokrenuti od strane djece i njihovih roditelja ili kao sopstvena inicijativa Zaštitnika.

Iz razgovora sa roditeljima čija su djeca pretrpjela nasilje može se izvesti određeni obrazac reakcije školske uprave: nasilje se obično zataškava, i to na uštrb žrtava ali i nasilnika; djeluje se jedino kada slučaj dobije medijsku pažnju ili reaguju nevladine organizacije; žrtve i dalje trpe ili ih, u slučaju da postane neizdržljivo, roditelji premjeste u drugu školu, a za nasilnike se čeka da završe školovanje pa da postanu briga drugih službi.

Vršnjačko nasilje je nekada bilo izraženo u srednjim školama, a sada je česta pojava i u osnovnim. Iz NVO sektora upozoravaju i da bi uspostavljanje i ažuriranje statističkiih podataka na nivou države o nasilju u školama doprinijelo osvješćivanju šire društvene zajednice o toj pojavi.

Posljednje relevantno istraživanje radio je UNICEF 2013. I ono je pokazalo da svaki treći građanin Crne Gore zna neko dijete koje je bilo žrtva nasilja u školi.

Vršnjačkom nasilju su najviše izložena djeca koja su drugačija intelektualno, materijalno i etnički, djeca koja pripadaju ranjivim grupama – siromašni, osobe sa smetnjama u razvoju, nacionalne manjine, kao i oni fizički slabiji. Ovom treba dodati zabrinjavajući podatak da država nedovoljno radi na rješavanju problema siromaštva djece. Prema UNICEF-ovim podacima 10 do 15 odsto najmlađe populacije živi u bijedi.

Kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda učenici su se tokom 2015. godine najviše žalili na ponašanja i odnose nastavnika i učitelja, ocjenjivanje, izrečene disciplinske mjere i vršnjačko nasilje. Ombudsman u kontinuitetu poziva nadležne organe da koordinisanim postupanjem ulože napore kako bi se djeci i mladima obezbijedilo bezbjedno okruženje. ,,Međutim, i pored preduzimanja određenih radnji i mjera nadležnih organa i službi stiče se utisak da stojimo u mjestu i da je neophodna snažnija, koordinisana, sistemska akcija društva u cjelini”, naglašavaju iz kancelarije Ombudsmana.

Iz Udruženja Roditelji naglašavaju da je ovo problem svih – roditelja, škole, centara za socijalni rad, policije. ,,Uglavnom se čeka da ona druga ‘strana’ riješi problem. Mi smatramo da je najveći problem što se i definisani koraci u ovim situacijama ne primjenjuju, što se primjena toga ne prati adekvatno, ne pomaže školama da se dodatno osposobe za reagovanje, što kao društvo ne prepoznajemo koliko je važno da se nasiljem bavimo od samog početka kada se primijeti. Ne samo kaznama i kažnjavanjem nego pronalaženjem načina da se pomogne prevashodno djeci”, kaže Mihailovićeva.

Uputstvo školama – Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja, Ministarstvo prosvjete je izdalo prošle godine u samo 500 primjeraka. Iako bi bilo korisno da se distribuira i roditeljima. U njemu su detaljno opisane uloge, obaveze i postupci nastavnog, stručnog, upravnog i ostalog osoblja u školi u slučaju vršnjačkog nasilja.

Iz Uruženja Roditelji kažu da im je praksa da roditelje direktno upućuju Ministarstvu prosvjete, kako bi im oni pomogli i uputili ih na koji način da zaštite djecu. ,,Dostavljamo i Uputstvo o tome kako škole, policija i centri za socijalani rad treba da postupe kada se problem javi. U Ministarstvu su nam zvanično objasnili da je Uputstvo obavezujuće za sve škole. Moramo da priznamo da djeluje odlično, ali roditelji za njega ne znaju ni da postoji ni da se primjenjuje”, objašnjava Mihailovićeva.

A morali bi se obavijestiti i roditelji i škole, da ne bi u praksi zaživio sistem odgovaranja nasiljem na nasilje.

Internet nasilje

Iz kancelarije Ombudsmana su za Monitor istakli da učenici sve više žale na sajber ili internet nasilje kojem su izloženi, te da se nasilje iz školskog dvorišta preseljava u virtuelni svijet. Ovogodišnje istraživanje UNICEF-a pokazalo je da više od 90 odsto djece u Crnoj Gori koristi internet i u najvećem broju slučajeva doživljava vršnjačko nasilje. Nakon ovih rezultata, Vlada i UNICEF su konstatovali da je neophodno da roditelji i nastavnici pruže bolju podršku djeci. Međutim, upitno je koliko roditelji i škole mogu pomoći djeci. Isto istraživanje je pokazalo da većina (68 odsto) djece smatra da zna o internetu više od svojih roditelja. Svako drugo dijete (53 odsto) izjavilo je da nikad ne koristi internet u školi, a samo dva odsto se, kad im se nešto neprijatno desi na internetu, za pomoć obraća nastavnicima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo