Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNI BESPLATNI UDŽBENICI: Pravo ili mito

Objavljeno prije

na

Kad su ove jeseni zapljuštale vijesti o dijeljenju besplatnih udžbenika u ovoj, pa u onoj opštini, naivni su mogli pomisliti kako je riječ o koracima koji vode prema ispunjavanju ustavne odredbe da je u Crnoj Gori ,,osnovno školovanje obavezno i besplatno”. Analiza Da li su besplatni udžbenici zaista besplatni, koju je ovih dana objavio Centar za građansko obrazovanje, međutim, ukazuje kako je mnogo vjerovatnije da je riječ tek o još jednoj predizbornoj zloupotrebi.

U školskoj 2015/16. besplatno osnovno školovanje bilo je obavezno za 68.108 učenika koji pohađaju redovno osnovno obrazovanje i 733 učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Zvaničnih podataka o broju učenika u školskoj 2016/17. nema, ali se procjenjuje da su slični prošlogodišnjim.

Zbog činjenice da je obezbjeđivanje besplatnih udžbenika za osnovce naglo ,,zaživjelo” u izbornoj godini u CGO su se zapitali da li su ova ,,ulaganja” vezana za istinsku posvećenost lokalnih samouprava obezbijeđivanju besplatnog osnovnog obrazovanja ili su dio predizbornih aktivnosti.Zato su poslali zahtjeve za slobodan pristup informacijama svim crnogrskim opštinama, Glavnom gradu i Prijestonici, odnosno ukupno 23 zahtjeva. Do 12. oktobra dobili su ukupno 18 odgovora. I pored više urgencija, iz Budve, Bijelog Polja, Plava, Rožaja i Gusinja, informacije nijesu stigle.

U posljednje tri školske godine iz budžeta 18 lokalnih samouprava za besplatne udženike je izdvojeno 689.679 eura: Od toga u 2016. godini – 444.697, godinu ranije – 188.817, a u 2014 – 56.094 eura.

Podaci su pokazali da od 18 opština, samo Andrijevica i Pljevlja nijesu izdvojile ni cent za udžbenike. U Beranama, Plužinama i Podgorici novac za udžbenike namijenjene osnovcima izdvajali su tokom posljednje tri, uz primjetan rast tokom ove školske godine godine.

U Baru, Herceg Novom i Petnjici besplatnih knjiga je bilo tokom posljednje dvije godine. Čak deset opština je ,,brigu o najmlađima” pokazalo po prvi put ove godine: Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Tivat, Ulcinj, Cetinje i Šavnik.

Sa oko 13 procenata u 2014. broj opština koje su izdvojile novac za besplatne udžbenike u ovoj godini porastao je na bilizu 70 odsto.

To, kako CGO primjećuje u Analizi, otvara pitanje da li se zaista radi o tako značajnom iskoraku kad je riječ o finansiranju obrazovanja od

strane lokalnih samouprava ili je ovo jedan od ,,podstreka” izbornoj kampanji za izbore 2016.

,,CGO pozdravlja opredjeljenje onih opština koje su već napravile napore da uspostave ovu praksu u prethodnim godinama, ali istovremeno izražava ozbiljne sumnje da je nagli porast ovih primjera u izbornoj godini jedan vid pokušaja izbornih manipulacija”, ocjenjuju u ovoj nevladinoj organizaciji i najavljuju da će pomno pratiti ove tendencije i u narednim godinama.

Ubjedljivo najviše novca za besplatne udžbenike izdvaja Opština Berane. Ove godine su podijelili besplatne knjige za sve osnovce i za to potrošili blizu 190 hiljada eura.

U Opštini Berane naglašavaju da njihove aktivnosti oko dodjele besplatnih udžbenika nemaju veze sa izborima i da traju već tri godine. ,,Prva smo Opština u Crnoj Gori koja je 2014. godine pokrenula takvu aktivnost i uvela ‘praksu’ kojom su se povele i

ostale crnogorske opštine”, kazali su Monitoru iz Službe predsjednika Opštine Berane. Podsjetili su da su 2014. dodijelili besplatne udžbenike i školski pribor svim đacima prvacima sa područja opštine; 2015. godine udžbenike su dobili učenici do četvrtog razreda. Ove godine besplatni udžbenici dodijeljeni su svim učenicima osnovnih škola od prvog do devetog razreda. ,,Riječ je o značajnoj mjeri za poboljšanje životnog standarda našeg stanovništva”, ocjenjuju u Opštini Berane i kažu da će i naredne godine obezbijediti sredstva za ovu vrstu pomoći građanima.

,,CGO je, praktično, kroz svoju analizu Da li su besplatni udžbenici zaista besplatni, zagrebao vrh ledenog brijega koji se odnosi na pitanje besplatnih udžbenika. Mi smo i ranije upućivali apel nadležnim organima da obezbijede besplatne udžbenike za sve osnovce u Crnoj Gori, jer ovo pitanje ne može biti izraz trenutnog hira ili političkog marketinga, već se radi o Ustavom zagarantovanom pravu svih učenika osnovne škole da imaju besplatno školovanje”, kaže za Monitor Mira Popović, saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje. Ona naglašava da se zbog visoke stope nezaposlenosti i sve goreg standarda mora naći način da se ujednači praksa i da se obezbijedi poštovanje prava svih na besplatno osnovno obrazovanje u punom smislu te norme.

,,Bilo bi nam jako drago ako je ovo pokazatelj da su opštine zaista prepoznale značaj ovakve Ustavne odredbe i odlučile da ispune Ustavnu normu. No, pošto se to dešava baš u izbornoj godini, teško se oteti utisku da se radi o pokušaju sticanja glasova više nego istinskom poštovanju Ustava”, kaže Mira Popović.

CGO predlaže da se uspostave jasne budžetske linije u lokalnim samoupravama kroz koje bi svake školske godine bila opredijeljena sredstva za obezbjeđenje besplatnih udžbenika za osnovce, a ne da

ona postoje samo u izbornim godinama.

Najskuplji među udžbenicima za osnovnu školu su oni potrebni djeci u sedmom razredu. Koštali su ove godine 93,70 eura. Najjeftinije su bile knjige za prvake – 43,10 eura, za drugi razred koštale su 50,80, za treći 47,70, a za četvrti 59,60 eura. Komplet udžbenika za peti razred koštao je 67,30, za šesti 79,80, a za osmi i deveti po 88,20 eura. U zemlji u kojoj se prosječna plata vrti oko 500 eura to nije malo novca ni za one koji imaju jedno dijete. I u tim, a naročito u porodicama koje imaju više đaka, taj trošak se, na rate, razvlači mjesecima. Besplatni udžbenici za dio đaka ove jeseni izvjesno su bili ozbiljna pomoć građanima. Dogodine ćemo tačno znati važi li samo u izbornim godinama. Budući da je ta pomoć zavisila od volje opštinskih vlasti bila je neujednačena, uprkos tome što bi ustavno pravo na besplatno osnovno obrazovanje moralo važiti za sve i biti briga države. Ali, država uvijek ima prečih briga.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo