Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VUJICA LAZOVIĆ, ODLAZEĆI POTPREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE: Ekspert za zaduživanje

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore zadužila je crnogorske građane za još sto miliona eura. Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Vujica Lazović pohvalio se da je Zakonom o budžetu bilo predviđeno zaduženje od 180 miliona eura: ,,Početkom godine zadužili smo se sa 300 miliona eura, ali zahvaljujući uštedama i poreskim prihodima sada smo u prilici da se ne zadužujemo za 180 miliona, nego za 100 miliona eura”.

Savjesni čuvar državnog budžeta predlog rebalansa i odluku o zaduženju predložio je bez konsulatovanja sa Ministarstvom finansija. Dojučerašnji ministar finansija Raško Konjević, od ponedjeljka poslanik bivše Lazovićeve stranke Socijaldemokratske partije, odbio je da potpiše ta dva dokumenta, ali to nije nimalo pokolebalo Lazovića.

Konjević je uzaludno uspostavio i dijagnozu – jedino što potpredsjednik Vlade Vujica Lazović zna jeste da građane zaduži sa novih sto miliona eura.

„Busao se u prsa u septembru kako nema potrebe za rebalansom i kako će on obezbijediti isplatu socijalnih davanja iz kapitalnog budžeta. Neviđena izrečena glupost i jasna neistina, jer te stvari nijesu dozvoljene zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti”, podsjetio je Konjević.

Lazović je napravio specifikaciju: Vlada se zadužuje da bi obezbijedila 40 miliona eura za naknade majkama sa troje i više djece, 20 za zarade zaposlenih u javnom sektoru, 35 za pokriće dugova, šest miliona eura za obaveze Fonda za zdravstvo.

Zahvaljujući i Lazoviću Crna Gora sigurnim korakom grabi u dužničko ropstvo. Građani Crne Gore narednih pet godina biće zaduženi gotovo dvije milijarde eura.

Javni dug od referenduma porastao je četiri i po puta. Samo u posljednje dvije godine građani Crne Gore se dnevno zadužuju u prosjeku 1,8 miliona eura. Gotovo 83.000 građana prima neki vid socijalne pomoći… Hvala Lazoviću i ostalim ekspertima iz Vlade što su nam trasirali sjajnu ekonomsku budućnost.

Taj univerzitetski profesor i kolekcionar državnih i političkih funkcija godinama je bio jedan od glavnih za privatizaciju crnogorskih firmi kao predsjednik Savjeta za privatizaciju ili kao predsjednik tenderskih komisija.

Prije dvije godine na sebe je skrenuo pažnju kada je odbio da razgovara sa rudarima Rudnika boksita koji su danima štrajkovali u jami. Saosjećajno im je poručio: ,,Vlada ne može pozajmljivati novac, jer ako bi tako krenuli, malo bi nam bilo i tri budžeta koliko bi zahtjeva bilo iz cijele Crne Gore”.

O svom doprinosu katastrofalnom stanju u privatizovanim firmama nije ni zucnuo. Evo samo ovlašnog pregleda njegovih aktivnosti i hvalisanja.

U oktobru 2005. godine, u Osnovnom sudu u Podgorici – tokom istrage protiv Veselina Vukotića i Branka Vujovića – tvrdio je: ,,Prodaja Jugopetrola bila je odlično odrađen posao, praktično najbolja privatizacija u regionu”. Pet godina kasnije, na sajtu Lazovićevog Savjeta za privatizaciju, pojavio se nalaz ekonomskih stručnjaka iz bivše SFRJ da kupac Jugopetrola, grčki Helenic petroleum, nije dokapitalizovao tu kompaniju iako je to nakon privatizacije bila jedna od njegovih ključnih obaveza. Ispostavilo se i da je broj zaposlenih od privatizacije do kraja 2009. godine smanjen sa 690 na 252. Sitnica.

Kao predsjednik Savjeta za privatizaciju ujedno je od polovine 2007. godine bio i predsjednik Tenderske komisije koja je određivala sudbinu uvale Valdanos. Posao sa potencijalnim zakupcem britanskim Cubus Luxom je propao.

Povodom parlamentarne istrage o korupciji u privatizaciji Telekoma, po zahtjevu Vesne Medenice, tadašnje vrhovne državne tužiteljke, Lazović je, kao dekan Ekonomskog fakulteta, osnovao stručni tim za vještačenje „konsultantskih ugovora”. Njegov tim utvrdio je ono što i nije bilo sporno – „konsultantski ugovori” sklopljeni su uz uredna ovlašćenja i odobrenja rukovodstva kompanije, a isplaćena je i ugovorena cijena. A sporno je bilo da li su „ugovori” bili paravan za podmićivanje vladinih službenika koji su učestvovali u toj privatizaciji. Ubrzo nakon tog ,,stručnog” vještačenja Lazović sjeda u fotelju potpredsjednika Vlade za ekonomske odnose. Nagađalo se da mu je to nagrada što je sa svojim timom promašio temu: ,,Privatizacija Telekoma”.

Kao predsjednik Savjeta za privatizaciju znao je i da se pobuni. Zaprijetio je ostavkom ukoliko Savjet prihvati ponudu Olega Deripaske da za 50 miliona kupi pljevaljsku Termoelektranu i manjinski udio u Rudniku uglja. Kasnije je Tenderska komisija, kojom je opet predsjedavao Lazović, prihvatila ponudu italijanske kompanije A2A, koja je za tričavih 100 miliona eura bila manja od onoga što je za akcije EPCG nudio grčki konzorcijum. Lazović nikad nije objasnio zašto je prolaz dobila ta transakcija, ali saznalo se da je za to nagrađen sa 17 hiljada eura.

Prije tri godine Lazović je takođe zaprijetio da će ozbiljno razmisliti o učestvovanju u izvršnoj vlasti ukoliko se poveća stopa PDV-a. Onda je u duhu svoje dosljednosti s razumijevanjem prihvatio predlog da stopa PDV bude povećana.

Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore i Skupštini Jugoslavije, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar za informaciono društvo… Dobro je unovčio bavljenje politikom.

Svojevremeno je povjerio javnosti da mu je životni moto: ,,Samodisciplina, uvažavanje drugih i uvijek, uvijek, optimizam”.

Odan svom optimističkom duhu, depresivnu javnost bodrio je ohrabrujućim porukama: „Zadovoljan sam napretkom Crne Gore.” ,,Nema opasnosti od recesije u Crnoj Gori.” ,,Opet se pokazalo da su turizam i mala i srednja preduzeća generatori ekonomskog rasta, snaga koja čitav crnogorski ekonomski sistem vuče naprijed.”

Lazović ima podosta razloga da bude optimista.

Prošle godine mediji su objavili da je prijavio ušteđevinu od blizu 100.000 eura i da ima vlasnički udio u čak sedam privrednih društava i dva fonda. Akcije posjeduje u Institutu Simo Milošević, Kombinatu aluminijuma, Kontejnerskim terminalima, Luci Bar, Luci Kotor, Marini Bar i Plantažama 13. jul. Ima vaučere Atlas monta i HLT fonda.

Mediji su otkrili da posjeduje stan u Podgorici od 50 kvadrata i garsonjeru u Kotoru od 40 metara kvadratnih, a njegova supruga u glavnom gradu Crne Gore stan od 121 metra kvadratnog.

Hvalio je i svoju sada već bivšu stranku. ,,Socijaldemokratska partija je od osnivanja bila prepoznata po ljudima koji su izgradili društveni status dokazavši se prvo u svojim profesijama, a onda tek kao ostvarene ličnosti ulazili u političke vode. Ne zaboravite da SDP nije mijenjao programska načela posljednjih (skoro) 20 godina, za razliku od većine drugih partija”.

Nakon raskola u SDP-u, Lazović je napustio tu stranku i odbio da vrati ministarski mandat. Podlegao je izgleda profesionalnoj deformaciji, pa je, pošto više nema šta da privatizuje u Crnoj Gori, privatizovao ministarsku fotelju koja je, realno, pripadala SDP-u.

Komentatori na društvenim mrežama prognozirali su da mu je ta fotelja toliko omilila da će ga jednog dana iz Vlade morati iznijeti zajedno sa foteljom. Vidjećemo uskoro da li će je zadržati i u novoj vladi. Ili ako ga novi premijer ne ostavi u svom timu da li će je ponijeti sa sobom.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo