Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VUJICA LAZOVIĆ, ODLAZEĆI POTPREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE: Ekspert za zaduživanje

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore zadužila je crnogorske građane za još sto miliona eura. Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Vujica Lazović pohvalio se da je Zakonom o budžetu bilo predviđeno zaduženje od 180 miliona eura: ,,Početkom godine zadužili smo se sa 300 miliona eura, ali zahvaljujući uštedama i poreskim prihodima sada smo u prilici da se ne zadužujemo za 180 miliona, nego za 100 miliona eura”.

Savjesni čuvar državnog budžeta predlog rebalansa i odluku o zaduženju predložio je bez konsulatovanja sa Ministarstvom finansija. Dojučerašnji ministar finansija Raško Konjević, od ponedjeljka poslanik bivše Lazovićeve stranke Socijaldemokratske partije, odbio je da potpiše ta dva dokumenta, ali to nije nimalo pokolebalo Lazovića.

Konjević je uzaludno uspostavio i dijagnozu – jedino što potpredsjednik Vlade Vujica Lazović zna jeste da građane zaduži sa novih sto miliona eura.

„Busao se u prsa u septembru kako nema potrebe za rebalansom i kako će on obezbijediti isplatu socijalnih davanja iz kapitalnog budžeta. Neviđena izrečena glupost i jasna neistina, jer te stvari nijesu dozvoljene zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti”, podsjetio je Konjević.

Lazović je napravio specifikaciju: Vlada se zadužuje da bi obezbijedila 40 miliona eura za naknade majkama sa troje i više djece, 20 za zarade zaposlenih u javnom sektoru, 35 za pokriće dugova, šest miliona eura za obaveze Fonda za zdravstvo.

Zahvaljujući i Lazoviću Crna Gora sigurnim korakom grabi u dužničko ropstvo. Građani Crne Gore narednih pet godina biće zaduženi gotovo dvije milijarde eura.

Javni dug od referenduma porastao je četiri i po puta. Samo u posljednje dvije godine građani Crne Gore se dnevno zadužuju u prosjeku 1,8 miliona eura. Gotovo 83.000 građana prima neki vid socijalne pomoći… Hvala Lazoviću i ostalim ekspertima iz Vlade što su nam trasirali sjajnu ekonomsku budućnost.

Taj univerzitetski profesor i kolekcionar državnih i političkih funkcija godinama je bio jedan od glavnih za privatizaciju crnogorskih firmi kao predsjednik Savjeta za privatizaciju ili kao predsjednik tenderskih komisija.

Prije dvije godine na sebe je skrenuo pažnju kada je odbio da razgovara sa rudarima Rudnika boksita koji su danima štrajkovali u jami. Saosjećajno im je poručio: ,,Vlada ne može pozajmljivati novac, jer ako bi tako krenuli, malo bi nam bilo i tri budžeta koliko bi zahtjeva bilo iz cijele Crne Gore”.

O svom doprinosu katastrofalnom stanju u privatizovanim firmama nije ni zucnuo. Evo samo ovlašnog pregleda njegovih aktivnosti i hvalisanja.

U oktobru 2005. godine, u Osnovnom sudu u Podgorici – tokom istrage protiv Veselina Vukotića i Branka Vujovića – tvrdio je: ,,Prodaja Jugopetrola bila je odlično odrađen posao, praktično najbolja privatizacija u regionu”. Pet godina kasnije, na sajtu Lazovićevog Savjeta za privatizaciju, pojavio se nalaz ekonomskih stručnjaka iz bivše SFRJ da kupac Jugopetrola, grčki Helenic petroleum, nije dokapitalizovao tu kompaniju iako je to nakon privatizacije bila jedna od njegovih ključnih obaveza. Ispostavilo se i da je broj zaposlenih od privatizacije do kraja 2009. godine smanjen sa 690 na 252. Sitnica.

Kao predsjednik Savjeta za privatizaciju ujedno je od polovine 2007. godine bio i predsjednik Tenderske komisije koja je određivala sudbinu uvale Valdanos. Posao sa potencijalnim zakupcem britanskim Cubus Luxom je propao.

Povodom parlamentarne istrage o korupciji u privatizaciji Telekoma, po zahtjevu Vesne Medenice, tadašnje vrhovne državne tužiteljke, Lazović je, kao dekan Ekonomskog fakulteta, osnovao stručni tim za vještačenje „konsultantskih ugovora”. Njegov tim utvrdio je ono što i nije bilo sporno – „konsultantski ugovori” sklopljeni su uz uredna ovlašćenja i odobrenja rukovodstva kompanije, a isplaćena je i ugovorena cijena. A sporno je bilo da li su „ugovori” bili paravan za podmićivanje vladinih službenika koji su učestvovali u toj privatizaciji. Ubrzo nakon tog ,,stručnog” vještačenja Lazović sjeda u fotelju potpredsjednika Vlade za ekonomske odnose. Nagađalo se da mu je to nagrada što je sa svojim timom promašio temu: ,,Privatizacija Telekoma”.

Kao predsjednik Savjeta za privatizaciju znao je i da se pobuni. Zaprijetio je ostavkom ukoliko Savjet prihvati ponudu Olega Deripaske da za 50 miliona kupi pljevaljsku Termoelektranu i manjinski udio u Rudniku uglja. Kasnije je Tenderska komisija, kojom je opet predsjedavao Lazović, prihvatila ponudu italijanske kompanije A2A, koja je za tričavih 100 miliona eura bila manja od onoga što je za akcije EPCG nudio grčki konzorcijum. Lazović nikad nije objasnio zašto je prolaz dobila ta transakcija, ali saznalo se da je za to nagrađen sa 17 hiljada eura.

Prije tri godine Lazović je takođe zaprijetio da će ozbiljno razmisliti o učestvovanju u izvršnoj vlasti ukoliko se poveća stopa PDV-a. Onda je u duhu svoje dosljednosti s razumijevanjem prihvatio predlog da stopa PDV bude povećana.

Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore i Skupštini Jugoslavije, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar za informaciono društvo… Dobro je unovčio bavljenje politikom.

Svojevremeno je povjerio javnosti da mu je životni moto: ,,Samodisciplina, uvažavanje drugih i uvijek, uvijek, optimizam”.

Odan svom optimističkom duhu, depresivnu javnost bodrio je ohrabrujućim porukama: „Zadovoljan sam napretkom Crne Gore.” ,,Nema opasnosti od recesije u Crnoj Gori.” ,,Opet se pokazalo da su turizam i mala i srednja preduzeća generatori ekonomskog rasta, snaga koja čitav crnogorski ekonomski sistem vuče naprijed.”

Lazović ima podosta razloga da bude optimista.

Prošle godine mediji su objavili da je prijavio ušteđevinu od blizu 100.000 eura i da ima vlasnički udio u čak sedam privrednih društava i dva fonda. Akcije posjeduje u Institutu Simo Milošević, Kombinatu aluminijuma, Kontejnerskim terminalima, Luci Bar, Luci Kotor, Marini Bar i Plantažama 13. jul. Ima vaučere Atlas monta i HLT fonda.

Mediji su otkrili da posjeduje stan u Podgorici od 50 kvadrata i garsonjeru u Kotoru od 40 metara kvadratnih, a njegova supruga u glavnom gradu Crne Gore stan od 121 metra kvadratnog.

Hvalio je i svoju sada već bivšu stranku. ,,Socijaldemokratska partija je od osnivanja bila prepoznata po ljudima koji su izgradili društveni status dokazavši se prvo u svojim profesijama, a onda tek kao ostvarene ličnosti ulazili u političke vode. Ne zaboravite da SDP nije mijenjao programska načela posljednjih (skoro) 20 godina, za razliku od većine drugih partija”.

Nakon raskola u SDP-u, Lazović je napustio tu stranku i odbio da vrati ministarski mandat. Podlegao je izgleda profesionalnoj deformaciji, pa je, pošto više nema šta da privatizuje u Crnoj Gori, privatizovao ministarsku fotelju koja je, realno, pripadala SDP-u.

Komentatori na društvenim mrežama prognozirali su da mu je ta fotelja toliko omilila da će ga jednog dana iz Vlade morati iznijeti zajedno sa foteljom. Vidjećemo uskoro da li će je zadržati i u novoj vladi. Ili ako ga novi premijer ne ostavi u svom timu da li će je ponijeti sa sobom.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

IZMJENE I IZRADA NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Urbanistički haos u produženom trajanju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je prije izbora najavljivala da će zaustaviti divljanje građevinskih investitora po Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, sem najave izmjene zakona, skoro ništa nije urađeno

 

Zaustavljanje haosa u prostornom planiranju i gradnji bez ikakvih pravila, već kako se prohtije investitorima, bilo je jedno od predizbornih obećanja nove vlasti. Skoro godinu dana poslije malo toga se promijenilo.

Poslanici su zato sredinom proteklog mjeseca u Skupštini saslušavali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića. Poslanica URA Božena Jelušić, na čiju inicijativu je obavljeno saslušanje ministra, predložila je da se na godinu zaustavi sva gradnja, osim infrastrukturnih objekata, te da se u tom roku donese novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.

Važeći Zakon, koji je svesrdno protežirao bivši ministar Pavle Radulović, toliko je uklonio i do tada male biznis barijere za investitore da je trajno devastiran Petrovac, po Podgorici su građene zgrade neucrtane u bilo kakav plan, a uništavanje dragulja Svjetske kulturne baštine Boke Kotorske je nastavljeno.

„Predlažući takav zakon, Vlada je u potpunosti preuzela nadležnost za planiranje i razvoj. To je u suprotnosti s Ustavom, jer ukida nadležnost opštine u smislu prostornog planiranja. Zakon je i u suprotnosti s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer ograničava prava lokalnih vlasti. Izmjena je uslijedila nakon što Vlada nije mogla da odobri biznis planove određenih kompanija zbog otpora lokalnih samouprava, koje su tvrdile da su takvi planovi bili u suprotnosti s javnim interesom. Nakon usvajanja zakona,Vlada je mogla zaobići svaki otpor na lokalnom nivou…“, navodi se u nedavno publikovanoj analizi MANS-a Zakon i po mjeri – u službi zarobljavanja države. Zaobilaženje lokalne samouprave je bivšoj vladi bilo neophodno jer je opozicija preuzela vlast u mnogim primorskim opštinama.

U gazdovanju prostorom Crne Gore je haos, konstatovala je Jelušić. Ministar Mitrović je u Skupštini odgovorio da je po dolasku u Ministarstvo zatekao takvo stanje da su njime upravljale interesne grupe koje su van institucije, a da su zaposleni bili nemoćni. „Prva stvar koja je morala da se uradi je da se to prekine. Osnovni trend koji smo započeli je da se sve svede na struku, nijedan plan neće izaći dok ne bude urađen po struci.“

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo