Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR NOVOG DIREKTORA U RTCG: Mrtva trka

Objavljeno prije

na

Andrijana Kadija, Sonja Drobac, Marko Milačić, Mladen Đuretić, Dragan Cvijović i Časlav Vujotić, kandidati su za novog direktora RTCG.

Iako su u medijima bili najavljivani kao kandidati, na konkurs se nijesu prijavili Vladan Mićunović, bivši glavni urednik TV Vijesti, kao ni aktuelni vd direktor Božidar Šundić, koga je generalni direktor Rade Vojvodić imenovao na ovu funkciju dok je konkurs još bio u toku.

Kadija, koja je za vd direktorice TVCG postavljena prije pola godine nakon ostavke Radojke Rutović, našla se na udaru DPS-a nakon ,,ispada” sa lisicama Marka Milačića u toku predizbornih predstavljanja partija na RTCG. Prozivke su se pojačale nakon iskakanja od dosadašnje prakse u izboru sagovornika, kada su u emisiji Replika kao gosti pozvani direktorica CIN-CG Milka Tadić-Mijović i zamjenik urednika Dana Nikola Marković.

DPS medijske perjanice Pink, Informer i ostali, posljednih sedmica optuživali su Kadiju da je pod uticajem opozicije sprovodila ,,antidržavnu uređivačku politiku”.

S druge strane Vojvodić zna da kudi ali i da se pohvali da je u vrijeme Kadijinog mandata RTCG ,,dobio najbolje ocjene svih međunarodnih institucija, kao najobjektivniji program u Crnoj Gori”.

Druga dama koja je konkurisala za mjesto direktorice Sonja Drobac svakako bi bila više po volji vlasti i medijskih spin majstora. Iako je dio medija objavio da je ona najozbiljniji kandidat, ispriječila se stvar proceduralne prirode. Naime, Drobac navodno nema potrebnu stručnu spremu za to radno mjesto – posjeduje bečelor diplomu, a za direktorsku fotelju potrebna je master diploma. Drobac je završila Fakultet za komunikacije i medije na beogradskom Univerzitetu Singidunum.

U njenoj biografiji stoji da je nakon rada za brojne medije u Srbiji i Crnoj Gori, 2008. godine postala glavna urednica TV IN, koju je osnovao Vojvodić. Vijesti su objavile da su Vojvodić i Drobac u svađi, te da bi u slučaju njenog izbora Vojvodićev ostanak u RTCG bio pod znakom pitanja.

Drobac je direktorica i glavna urednica TV Prva, ranije je bila direktorica TV Atlas i urednica spoljne politike u državnoj Pobjedi.

O kandidatima Mladenu Đuretiću, Draganu Cvijoviću i Časlavu Vujotiću javnost malo zna. Vujotić je novinar Radija CG, Cvijović bivši urednik i novinar Pobjede, a Đuretić je javnosti poznat po poljoprivrednoj emisiji RTCG Agrosaznanje. On je izjavio da je u Televiziji već 25 godina, te da je za to vrijeme mogao vidjeti šta fali i stvoriti svoju viziju kako bi to trebalo da izgleda.

Problem je što se, kao i do sada, i ovoga puta pri izboru u mediju koji teži da bude javni servis ne ocjenjuje vizija i prezentovani program, već prije svega uticaj i snaga koja dolazi iz političkih centara moći.

Pored ovih i Vojvodić ima svoje kriterijume: ,,Neću staviti svoj potpis na rješenje direktora dok ne budem lično uvjeren da se prijavila prava ličnost i pravi profesionalac”, kazao je ranije Vojvodić.

Jedini koji je na pres konferenciji predstavio svoj program iz koga je javnost mogla vidjeti što planira da učini ukoliko bude izabran za direktora je Marko Milačić. Do dobijanja otkaza 2011. Milačić je radio kao novinar u RTCG.

Milačić je član Otpora beznađu i bio je na prethodnim izborima kandidat za poslanika. Kaže da to nije prepreka za kandidaturu jer je nasupao u sklopu građanskog pokreta kao nestranačka ličnost. ,, Kao građanski kandidat, funkciju i misiju direktora Televizije ne anticipiram kao funkciju pajaca kojim upravlja drugi, već kao autonomnu funkciju koja obavlja realizaciju plana i programa u službi građana”, kaže on za Monitor.

Slogan njegove kampanje je Televizija svih. Milačić najavljuje brojna poboljšanja u najspornijem informativnom segmentu programa RTCG. On slovi za autsajdera na ovom konkursu, ali je njegova namjera da ustalasa uobičajenu praksu ,,izbora i imenovanja”: ,,Mislim da je elementarno ozbiljno i odgovorno da kandidati prezentuju svoj plan razvoja TVCG, svoju viziju nacionalne televizije, a ne da ćute i ne žele da daju čak ni izjave za medije. To je, i sa njihove strane, promovisanje principa Tajnog, a ne Javnog servisa”.

Pored direktora, u ,,javnom servisu” će se mijenjati i urednici. Početkom ovog mjeseca ponovljen je konkurs za urednike Prvog, Drugog i Satelitskog programa Televizije (TVCG). Prethodni konkurs nije bio valjan jer su se prijavili samo zaposleni koji su do tada obavljali te funkcije.

U jeku kampanje za izbor novog direktora i urednika stigla je, početkom mjeseca, i informacija da je RTCG pristala da plati Radio-difuznom centru (RDC) polovinu od ukupno tri miliona eura duga, čime je izbjegla blokadu računa.

Vojvodić je ocijenio da prijetnju blokadom računa ne doživljava kao pritisak, imajući u vidu trenutno nezadovoljstvo vladajuće DPS: ,,RTCG je servis građana i svako ima pravo da ga kritikuje, ali na civilizovan način, a ne kako se to u posljednje vrijeme radilo”.

I ovo malo kritike na državnoj TV je opasno za DPS. Ne treba sumnjati da će se o tome i te kako voditi računa pri izboru novog rukovodećeg kadra na tzv. javnom servisu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo