Povežite se sa nama

OKO NAS

Protiv duha zapadnoga

Objavljeno prije

na

„A umoran sam, kako nisam. Po čitavi mi dan zvoni telefon”, polako, tromog glasa kao da je upravo istjerao neki zao duh, priča za Monitor otac Joil Bulatović.

Mobilni telefon jedan je od rijetkih produkata savremene civilizacije koje otac Joil ne naziva „satanističkom rabotom” i produktom neprijateljskog Zapada.

Ovaj bivši nastavnik hemije i nekadašnji monah manastira Ostrog iguman je manastira Ćirilovac kod Kolašina. Čuven je po upornoj borbi protiv Darvinove teorije, masona, Sai Babe, gatara, Jehovinih svjedoka, komunista, pušenja, nepravoslavaca, Diznijevih crtanih junaka, biometrijskih dokumenata…

Duga je lista Joilovih neprijatelja, neprijatelja pravoslavlja i srpstva: od Sunđer Boba do pape. Njegov test prolaze samo rijetki poput mitropolita crnogorsko primorskog Amfilohija. ,,Našega mitropolita nema na kugli zemaljskoj koji je toliko blagovan da je sveti mu jezik, srpski. A od djetinjstva nije napravio nijedan grijeh”. Da ga nema na kugli zemaljskoj, može biti.

Da li su i kamere bezopasne za pravosljavlje Joil se nije izjasnio. Koliko se vidi, ne smetaju mu. Na internetu je veliki broj stranica na kojima Joil posredstvom Ju tjuba besjedi svojim poklonicima. Gledatelji su podijeljeni – pastva koja ga diže u visine ili posjetioci koji umjesto komentara ostave smajlija koji se hvata za glavu.

Joilove besjede koiliko su raznovrsne toliko su i precizne. O pušačima koji će završiti u paklu. ,,Kakav mi je to raj kad nema trafike misli pušač. Pita anđela ima li ovde trafike. Ima, ima. Vidiš ono ognjeno jezero, kod Tuđmana, 30.000 stepeni, đe leči reumu. Pa te uvati za tabane i tamo te baci. Ne trebaju ti šibice, same se cigare pale”.

O drogama: ,,Zamislite vi da je ušla droga u školama. Pogledaj ti samo, ti nesrećni podmukli jeretici sa Zapada. Nijesu mogli bombama da nas poubijaju. I sad su ubacili droge. I kako to da ne znaš da ako upotrebljavaš drogu nekoliko puta postaneš potpuno lud. Pa voliš li da si lud nesrećni sine”.

Koncept Boga u Joila malo je neobičan. Milost dijeli selektivno, pravoslavnima, Srbima i bezgrešnima. Osim što ne pomaže svima, Joilov Bog vrlo je osvetoljubiv. A pošto zna sve, sveti se i za buduće grijehe. Kad Joil ne uspjeva da nekoga izliječi objašnjava da je to jer ,,Bog zna da bi taj u budućnosti zgriješio”.

Joilovom Bogu na duši su pravoslavci a među njima posebno Srbi. ,,Srbi su srušili tursku imperiju, austrougarsku monarhiju. Pogledaj kako je to silan narod”, besjedi bivši profesor hemije.

Istorijske činjenice ne ometaju Joila. Sve su prilike propustio je i lekciju iz istorije o fašizmu i sličnim ideologijama: ,,Mnogi misle, čak i pravoslavci da može čovek da se spase kroz Muhameda, Budu, kroz onoga Milera, ili papu, đavolje sluge koje su izmislili nekakve vjere. Ne može. Oni tamo nešto bulazne, ali bog neće, zatvara nebo pod njima”, besjede su milosnog hrišćanina. Po Joilu , samo pravoslavno krštenje liječi, a svi nepravoslavni su – jeretici. Druge vjere ne samo da ne pomažu, nego tjeraju na bolest.

Tvrde stavove Joil je ipak u stanju da revidira. U jednoj od svojih besjeda objašnjava kako je pošao da izvadi novu ličnu kartu kad su ga tamo slikali shvatio je da je postao prazan kao da su duh iz njega izvadili. Tražio je da to ponište, nije izvadio ličnu. I bi mu bolje.

Od tada je svojim je sljedbenicima čvrsto branio da vade nova dokumenta. A onda je uvidio grešku u teoriji. ,,Dobro, jeste tačno je to. Ali vidiš pokazalo se da to u praksi i nije loše po one koji su ih izvadili”, objašnajva za Monitor Joil. ,,Ovi moji iz manastira svi su izvadili te pasoše i lične karte. Moraju u Srbiju. Šta ćeš. I nije im sad ništa”. Bilo je Joilovih sljedbenika, objašnjavaju naši sagovornici, koji su odlagali i važne puteve u inostranstvo jer je Joil zaboravio da se lična karta mora imati za prelazak u Srbiju.

Joil na više internet strana objašnjava kako liječi one koje mu se obrate. Lista bolesti koje ko rukom odnosi, podugačka je.

,,Evo mi imamo u naš novi manastir nekoliko osvećenja koje sam izvršio: ludi postao pametan, od raka se iscijelili, od astme. Vidiš kakva je to sila. Čitaš samo molitve. Eto sad sam prije mjesec dana jednog ludog imao, užas bio. Sve sam se plašio da me ne udari. Sve trči po crkvi. Ja čitam Jevanđelja a on veli: ćuti pope, ćuti pope. Jevanđelje najviše bije đavola tu sam video, mislim praktično”, objašnjavao je Joil svojim internet sljedbenicima principe njegove medicine.

,,Tačno. Nema bolesti. To je u 99 osto slučajeva bolest duše”, tumači Joil i za Monitor. ,,Neko te nervira danima, mjesecima, godinama, na primjer. I razboliš se. Samo molitva i sveta voda pomažu”.

A zovu ga. ,,Traže savjete. Šta ćeš. Za zdravlje me zovu, za spas”.

Pitamo oca Joila šta misli o zvaničnoj medicini: ,,O ljekarima? A malo je pravih, bogami. Nijesu to ljekari. Ovi što od đeda prave babu i od babe đeda. Gledo sam ja takve pod Ostrog. I nikom ništa. Niko ih za to ne kažnjava”.

U Kolašinu, objašnjavaju naši sagovornici, prilično je onih koji slijepo vjeruju Joilovim savjetima. Pridržavaju se i savjeta koji se odnose na zdravlje.

,,Moja ćerka je po rođenju imala neurološki poremećaj. Obilazila sam ljekare, a onda sam od muke odlučila da odem i kod oca Joila. On mi je kazao da se manem ljekara, kontrola, terapije i da samo njemu vjerujem. Nijesam ga naravno poslušala i moja ćerka je danas dobro. Znam ljude koji ozbiljno rizikuju zdravlje, ne odlaze na operacije jer vjeruju da je jedina pomoć, kako Joilo kaže, molitva”.

Posljedice Joilovih besjeda su i osmjesi gledalaca interneta. I zato bi, jer je tamo puno mladih, mogle biti vrlo ozbiljne. I za tijelo i za duh. Navikli na sijanje mržnje, crkva i država ćute.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru

 

,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.

Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već  osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.

Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.

U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.

,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”,  priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.

Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.

Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti,  osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina

 

Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni  sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti,  još je na nivou projektnog zadatka. Kako su  saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano.  Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni  projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za  zaštitu životne  sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.

Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio  poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.

“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.

Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo  kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan  je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.

Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim,  cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.

Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje.  Za to bi bile neophodne  cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.

Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani,  ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta.  Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima,  kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati  sistemom za vodosnabdijevanje  objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.

Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi,  110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija  na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg  i kada.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada

 

Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.

Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane.  „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.

On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.

„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest  do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.

Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“

Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.

Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.

Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.

Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.

Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala  novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.

Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.

Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.

                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo