Povežite se sa nama

OKO NAS

Protiv duha zapadnoga

Objavljeno prije

na

otac-jojil-2

„A umoran sam, kako nisam. Po čitavi mi dan zvoni telefon”, polako, tromog glasa kao da je upravo istjerao neki zao duh, priča za Monitor otac Joil Bulatović.

Mobilni telefon jedan je od rijetkih produkata savremene civilizacije koje otac Joil ne naziva „satanističkom rabotom” i produktom neprijateljskog Zapada.

Ovaj bivši nastavnik hemije i nekadašnji monah manastira Ostrog iguman je manastira Ćirilovac kod Kolašina. Čuven je po upornoj borbi protiv Darvinove teorije, masona, Sai Babe, gatara, Jehovinih svjedoka, komunista, pušenja, nepravoslavaca, Diznijevih crtanih junaka, biometrijskih dokumenata…

Duga je lista Joilovih neprijatelja, neprijatelja pravoslavlja i srpstva: od Sunđer Boba do pape. Njegov test prolaze samo rijetki poput mitropolita crnogorsko primorskog Amfilohija. ,,Našega mitropolita nema na kugli zemaljskoj koji je toliko blagovan da je sveti mu jezik, srpski. A od djetinjstva nije napravio nijedan grijeh”. Da ga nema na kugli zemaljskoj, može biti.

Da li su i kamere bezopasne za pravosljavlje Joil se nije izjasnio. Koliko se vidi, ne smetaju mu. Na internetu je veliki broj stranica na kojima Joil posredstvom Ju tjuba besjedi svojim poklonicima. Gledatelji su podijeljeni – pastva koja ga diže u visine ili posjetioci koji umjesto komentara ostave smajlija koji se hvata za glavu.

Joilove besjede koiliko su raznovrsne toliko su i precizne. O pušačima koji će završiti u paklu. ,,Kakav mi je to raj kad nema trafike misli pušač. Pita anđela ima li ovde trafike. Ima, ima. Vidiš ono ognjeno jezero, kod Tuđmana, 30.000 stepeni, đe leči reumu. Pa te uvati za tabane i tamo te baci. Ne trebaju ti šibice, same se cigare pale”.

O drogama: ,,Zamislite vi da je ušla droga u školama. Pogledaj ti samo, ti nesrećni podmukli jeretici sa Zapada. Nijesu mogli bombama da nas poubijaju. I sad su ubacili droge. I kako to da ne znaš da ako upotrebljavaš drogu nekoliko puta postaneš potpuno lud. Pa voliš li da si lud nesrećni sine”.

Koncept Boga u Joila malo je neobičan. Milost dijeli selektivno, pravoslavnima, Srbima i bezgrešnima. Osim što ne pomaže svima, Joilov Bog vrlo je osvetoljubiv. A pošto zna sve, sveti se i za buduće grijehe. Kad Joil ne uspjeva da nekoga izliječi objašnjava da je to jer ,,Bog zna da bi taj u budućnosti zgriješio”.

Joilovom Bogu na duši su pravoslavci a među njima posebno Srbi. ,,Srbi su srušili tursku imperiju, austrougarsku monarhiju. Pogledaj kako je to silan narod”, besjedi bivši profesor hemije.

Istorijske činjenice ne ometaju Joila. Sve su prilike propustio je i lekciju iz istorije o fašizmu i sličnim ideologijama: ,,Mnogi misle, čak i pravoslavci da može čovek da se spase kroz Muhameda, Budu, kroz onoga Milera, ili papu, đavolje sluge koje su izmislili nekakve vjere. Ne može. Oni tamo nešto bulazne, ali bog neće, zatvara nebo pod njima”, besjede su milosnog hrišćanina. Po Joilu , samo pravoslavno krštenje liječi, a svi nepravoslavni su – jeretici. Druge vjere ne samo da ne pomažu, nego tjeraju na bolest.

Tvrde stavove Joil je ipak u stanju da revidira. U jednoj od svojih besjeda objašnjava kako je pošao da izvadi novu ličnu kartu kad su ga tamo slikali shvatio je da je postao prazan kao da su duh iz njega izvadili. Tražio je da to ponište, nije izvadio ličnu. I bi mu bolje.

Od tada je svojim je sljedbenicima čvrsto branio da vade nova dokumenta. A onda je uvidio grešku u teoriji. ,,Dobro, jeste tačno je to. Ali vidiš pokazalo se da to u praksi i nije loše po one koji su ih izvadili”, objašnajva za Monitor Joil. ,,Ovi moji iz manastira svi su izvadili te pasoše i lične karte. Moraju u Srbiju. Šta ćeš. I nije im sad ništa”. Bilo je Joilovih sljedbenika, objašnjavaju naši sagovornici, koji su odlagali i važne puteve u inostranstvo jer je Joil zaboravio da se lična karta mora imati za prelazak u Srbiju.

Joil na više internet strana objašnjava kako liječi one koje mu se obrate. Lista bolesti koje ko rukom odnosi, podugačka je.

,,Evo mi imamo u naš novi manastir nekoliko osvećenja koje sam izvršio: ludi postao pametan, od raka se iscijelili, od astme. Vidiš kakva je to sila. Čitaš samo molitve. Eto sad sam prije mjesec dana jednog ludog imao, užas bio. Sve sam se plašio da me ne udari. Sve trči po crkvi. Ja čitam Jevanđelja a on veli: ćuti pope, ćuti pope. Jevanđelje najviše bije đavola tu sam video, mislim praktično”, objašnjavao je Joil svojim internet sljedbenicima principe njegove medicine.

,,Tačno. Nema bolesti. To je u 99 osto slučajeva bolest duše”, tumači Joil i za Monitor. ,,Neko te nervira danima, mjesecima, godinama, na primjer. I razboliš se. Samo molitva i sveta voda pomažu”.

A zovu ga. ,,Traže savjete. Šta ćeš. Za zdravlje me zovu, za spas”.

Pitamo oca Joila šta misli o zvaničnoj medicini: ,,O ljekarima? A malo je pravih, bogami. Nijesu to ljekari. Ovi što od đeda prave babu i od babe đeda. Gledo sam ja takve pod Ostrog. I nikom ništa. Niko ih za to ne kažnjava”.

U Kolašinu, objašnjavaju naši sagovornici, prilično je onih koji slijepo vjeruju Joilovim savjetima. Pridržavaju se i savjeta koji se odnose na zdravlje.

,,Moja ćerka je po rođenju imala neurološki poremećaj. Obilazila sam ljekare, a onda sam od muke odlučila da odem i kod oca Joila. On mi je kazao da se manem ljekara, kontrola, terapije i da samo njemu vjerujem. Nijesam ga naravno poslušala i moja ćerka je danas dobro. Znam ljude koji ozbiljno rizikuju zdravlje, ne odlaze na operacije jer vjeruju da je jedina pomoć, kako Joilo kaže, molitva”.

Posljedice Joilovih besjeda su i osmjesi gledalaca interneta. I zato bi, jer je tamo puno mladih, mogle biti vrlo ozbiljne. I za tijelo i za duh. Navikli na sijanje mržnje, crkva i država ćute.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ODNOSI NA REANIMACIJI: Obnavljanje nade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova garnitura u Evropskoj komisiji pokazuje više iskrenosti i spremnosti da pomogne državama regiona i oživi politiku proširenja

 

Ono što su evroentuzijasti na Balkanu željeli svih ovih godina da čuju iz sjedišta EU izgovorio je novi komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji: “Proširenje EU na Zapadni Balkan glavni je prioritet Evropske Komisije”.

U dokumentu koji je početkom ovog mjeseca usvojila EK ističe se da je integracija država Balkana u EU “geostrateška investicija u stabilnu, jaku i ujedinjenu Evropu”.

Nije se ostalo samo na riječima ili dokumentima. Usvajani su novi, konkretnijih principi za poboljšanje pristupnog procesa, a iz čega je vidljivo da se EU mnogo odlučnije nego ranijih godina, politički argumentovano izjašnjava za proširenje na Zapadni Balkan. Prvi put se jasno navodi da je politika proširenja snažno sredstvo za podsticanje demokratije i da je uslovljavanje reformi glavno sredstvo te politike. Indikativno je takođe što se ukazuje na  mogućnosti sankcionisanja manjkavih reformi, te napominje da se odluke u tom procesu neće više donositi jednoglasno (pristankom svih 27 članica), već da je za to dovoljna kvalifikovana većina.

Možda je  najvažnije to što EK  prvi put govori o direktnijoj komunikaciji EU sa građanima/kama zemalja zapadnog Balkana koji su stvarni zagovornici eurointegracija, odnosno  obavezuju se ovdašnji zvaničnici da komuniciraju sa građanima o ciljevima članstva u EU. Tu komunikaciju Komisija postavlja kao uslov za proces proširenja! Namjera je da građani budu mnogo više uključeni u ovaj proces i da vide konkretne koristi, jer se, što pokazuje primjer Crne Gore, sve praktično svelo na tehničku vježbu i ispunjavanje određenih zadatih uslova.

“Bez značajnijeg priliva sredstava za ulaganje u vidljive projekte, kao što su škole ili bolnice, vodovodi, kanalizacije, odlagališta otpada, energetskih konekcija, plašim se da građani neće biti u prilici da razumiju značaj pomoći koju im pruža EU. Sva ta ulaganja zahtjevaju ozbiljnija sredstva u poređenju sa trenutno dostupnim IPA fondovima, i koja budžeti zemalja regiona ne mogu da istrpe. Nije realno očekivati da ćemo sami uspjeti da finansiramo sve ono što su zahtjevi budućeg članstva. Ne radi se o ‘kasici prasici’, već o zajedničkom investicionom planu, nešto nalik na ‘Maršalov plan’ za Zapadni Balkan”, smatra Srđan Majstorović iz beogradskog Centra za evropske politike.

Iz Brisela je najavljeno da će tokom pripreme samita EU-Zapadni Balkan, koji će se početkom maja održati u Zagrebu, Komisija predstaviti plan ekonomskog i investicionog razvoja regije.

“Vjerujemo da će nova metodologija, zajedno s novim ocjenama EK o reformskim naporima Albanije i Sjeverne Makedonije, omogućiti da Evropski savjet u martu donese odluku o otvaranju pregovora sa te dvije države”, kaže Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje koja u prvoj polovini ove godine predsjedava Unijom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŽENE IZ MANJINSKIH NARODA RIJETKOST U SKUPŠTINI CRNE GORE: Daleko od poslaničke klupe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U aktuelnom sazivu parlamenta od 81 poslanika, 24 ili 29,63 odsto su žene. U skupštinskoj službi, koja nema evidenciju o nacionalnoj pripadnosti, više od dvije trećine zaposlenih su žene, ali su za njih rezervisana mjesta savjetnica, pomoćnica…

 

Od dvije stolice koje u parlamentu pripadaju Bošnjačkoj stranci, u jednu bi uskoro, u preostalom dijelu ovog mandata, trebalo da sjedne žena.

Izuzetak, koji u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavljuje donedavni funkcioner Bošnjaka Neđžad Drešević neće značajno promijeniti utisak o nedovoljnoj, tačnije nikakvoj zastupljenosti žena iz redova manjinskih naroda u najvišem zakonodavnom tijelu. Trenutno, zajednički Klub poslanika Bošnjačke stranke, Koalicije Albanci odlučno i Hrvatske građanske inicijative ima četiri poslanika.

,,Bošnjačka stranka vodi računa da u svim svojim organima žene budu zastupljene. Ovaj princip nam je važan ne samo formalno, već suštinski, jer smatramo da žene iz našeg korpusa svojim kvalitetima doprinose značajno svim uspjesima koje postižemo. Na posljednjim izborima 2016. godine osvojili smo dva poslanička mandata, a naša članica Kenana Strujić je bila četvrta na listi”, objašnjava Drešević.

Veličina poslaničkog kluba određuje učešće žena u radu parlamenta Crne Gore. Zakon trenutno predviđa da među četiri imena na izbornoj listi mora biti jedna žena. Niko ne brani da ih bude i više, ali se to uglavnom ne dešava.

Na pitanje o nedovoljnoj zastupljenosti žena iz manjinskih naroda u parlamentu, iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) i koalicije Albanci odlučno, nije stigao odgovor.

Mali broj predstavnica stranaka nacionalnih manjina u Skupštini Crne Gore snižava već nedovoljan procenat žena. Poslanica DPS-a Nada Drobnjak i članica Ženske političke mreže, u razgovoru za CIN-CG, smatra da je to jedan od argumenata zbog čega bi trebalo promijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika i ojačati ženske grupe u političkim partijama, kako bi one uspjele da se izbore za bolju poziciju.

U radu Skupštine Crne Gore trenutno učestvuju 24 poslanice, što iznosi 29,63 odsto. Među njima nema pripadnica manjinskih naroda ni u jednom poslaničkom klubu.

Najviše žena je u poslaničkom klubu DPS-a, 13 od ukupno 35 poslanika. U Demokratskom frontu od 17 poslančkih mjesta, pet zauzimaju žene, Demokrate imaju dvije poslanice od ukupno osam mjesta, SDP ima predsjednicu stranke Draginju Vuksanović u poslaničkim klupama sa još tri poslanika ove partije. Klub SD-a i LP čine tri poslanika. Posebni klub poslanika, nastao od onih koji su se proglasili nezavisnim u odnosu na stranke i koalicije na čijim listama su bili, ima pet članova od kojih su dvije žene. Klub poslanika SNP-DEMOS ima četiri člana i jedini je kome je šef žena – Danijela Pavićević.

Napori da se poboljša zastupljenost žena u politici i na mjestima odlučivanja daju rezultate, ali očigledno nedovoljnom brzinom, jer je Crna Gora u tome i dalje na začelju u regionu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo