Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, uz čestitke, upozorila da „najteži dio tek predstoji”. Čeka nas još 21 poglavlje u 2026. godini (uz najzahtjevnija – vladavina prava, borba protiv korupcije) i izrada Nacrta pristupnog ugovora. Ako bi sve išlo zadatom dinamikom onda bi se 2027. godine ušlo u proces verifikacije od strane 27 članica. Vrata Unije bi se, hipotetički, mogla otvoriti 2028. Vjerovatno posljednji put „na mnogaja ljeta”. U predloženom budžetu EU za 2028-2034 od gotovo dvije hiljade milijardi eura nema stavke za nove članice

Na Međuvladinoj konferenciju s EU 16. decembra Crna Gora je do sada napravila najveći korak na putu ka članstvu u evropskoj porodici.  Zatvoreno je pet poglavlja. Ukupni skor je 12 poglavlja od ukupno 33. Evropska komesarka za proširenje Slovenka Marta Kos je, uz čestitke,  upozorila da “najteži dio tek predstoji”. Čeka nas još 21 poglavlje u 2026. godini  (uz najzahtjevnija oko vladavine prava, te borbe protiv korupcije) i izrada Nacrta pristupnog ugovora. Ako bi sve išlo zadatom dinamikom onda bi se 2027. godine ušlo u proces verifikacije od strane 27 članica. Vrata Unije bi se, hipotetički, mogla otvoriti 2028. godine. Vjerovatno posljednji put “na mnogaja ljeta”.

U predloženom budžetu EU za 2028-2034. od gotovo dvije hiljade milijardi eura nema stavke za nove članice koje bi ušle u sedmogodišnjem periodu. Istina, postoje opredijeljene 43 milijarde kao dio Instrumenata predpristupne pomoći (tzv. IPA fondovi) kao i “rezerva za Ukrajinu” od 100 milijardi koja je izuzeta iz fondova proširenja. Međutim, Evropska komisija (EK) navodi se da će “suštinski troškovi stvarnog prijema novih članica zahtijevat zasebne, buduće finansijske aranžmane ili reviziju ovog proračuna kada rokovi pristupanja postanu jasniji”.

Politička mapa Evrope ubrzano se mijenja. Francusku u aprilu 2027. godine čekaju strateški važni predsjednički izbori čiji rezultat bi mogao ne samo zaustaviti proširenje nego i ozbiljno dovesti u pitanje sadašnju EU. Njemačka se takođe suočava sa sve jačim desnim populizmom proruske i otvoreno anti-EU Alternative za Njemačku (AfD). Populističke vlade Mađarske i Slovačke već zadaju glavobolje Briselu.

To se moglo vidjeti istog  dana kada je Crna Gora zatvarala pet poglavlja. Savjet EU za vanjske poslove u Briselu nije usvojio zaključke o proširenju EU zbog mađarskog veta. Mađari nisu podržali ocjenu napretka Ukrajine ka EU iako su je podržale sve ostale članice. Deklaracija o proširenju trebalo je obuhvatati i stavove o zemljama Zapadnog Balkana, Turske, Moldavije i Gruzije. Nakon mađarske blokade, nacrt zaključaka Savjeta je postao zaključak Predsjedništva EU sa podrškom 26 država članica. Njemački državni ministar za Evropu Ginter Krihbaum ocijenio je mađarsko ponašanje  kao „sve destruktivnije“ koje „koči Evropsku uniju“.

Osim olujnih vjetrova u EU, Crnoj Gori će trebati dobra navigacija kroz potencijalna minska polja odnosa sa susjednim zemljama ali i u domaćem dvorištu. Srbijanski vladar Aleksandar Vučić je iznio ideju da sve države Zapadnog Balkana zajedno uđu u EU. Kako ideja nije oduševila Brisel on je otkazao učešće Srbije na samitu Zapadni Balkan – EU 17. decembra. “Prvi put u poslednjih 13 ili 14 godina ni ja, ni bilo ko drugi, nećemo otići” rekao je Vučić. Takvu odluku je donio da niko drugi ne bude kriv i da Vlada ne trpi bilo kakve pritiske. Po Ustavu Srbije vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku zemlje dok predsjednik ima ceremonijalne ovlasti. Ponovio je i da će Srbija nastaviti evropski put dok je on predsjednik, a “posle ćemo videti”.

Međutim, jasno je da su Vučić i njegov brat Andrej (koji formalno nema državne funkcije) odavno odustali od evropskog puta (osim pristupa IPA fondovima) i da žele druge odvratiti od EU. Oni  godinama u državnim i privatnim medijima vode kampanju protiv EU uz spinovanje teorija zavjera – što je konačno konstatirano i u EK. Posljednjih  pola godine mediji braće Vučić u Crnoj Gori su takođe krenuli u kampanju protiv Crne Gore u EU nazivajući članstvo “sluganstvom Briselu” i ponovnim “zabijanjem noža u leđa” Srbiji i Rusiji.

Dugogodišnji njemački dopisnik i univerzitetski predavač Tomas Braj je krajem novembra objavio analizu da se 2024. godine Vučić naciji obratio više od 300 puta putem televizije – vjerovatno svjetski rekord! U prvih sedam mjeseci 2025. godine, već se pojavio preko 250 puta.

U novembru je bilo izvjesno da klaster 3 neće biti otvoren sa Srbijom zbog loših rezultata u vladavini prava, normalizaciji odnosa sa Kosovom i odnosa sa Rusijom. Srbiji se zamjera i izostanak reakcije na upad u Banjsku  (Kosovo) diverzanata naoružanih od Vojske Srbije i predvođenih narko bosom bliskim Prvoj familiji. U tekstu za ekspertski Südosteuropa Mitteilungen Braj  navodi se da je “široko rasprostranjeno uvjerenje da je nasilje sredstvo za rešavanje privatnih i javnih konflikta” u Srbiji. Najviši nivoi vlasti ga tolerišu, pa čak i podstiču, što se vidi u primjeru nasilja nad studentima, prijetnje sudijama i tužiocima ako ne postupaju po željama predsjednika itd.

Nastojanja braće Vučić da preko BIA i bliskih kriminalnih kartela radikaliziraju situaciju u Crnoj Gori nijesu za sada odnijela prevagu.  Nije prevagu odnijela ni instrumentalizacija dijela SPC i  tzv srpskih političara  u širenju istorijskog revizionizma (i veličanja naci-kvislinga), uz priče o statusu srpskog jezika. Ljetos su izbjegnuti sukobi u Gornjem Zaostru koje su priželjkivali  kriminalci i provokatori povezani sa BIA-om. Noć prije nego su zatvorena poglavlja u Briselu, na zidu ambasade BiH u Podgorici osvanuli su fašistički grafiti. “Generale hvala ti za Srebrenicu”, Kafa slatko Mladić Ratko” i 4S su bili ispisani ćirilicom.

Policija je obavila uviđaj, a Ministarstvo vanjskih poslova osudilo ovaj čin. Zahvaljući obznanjenim telefonskim prepiskama  potvrđeno je  da su za ranije anti-muslimanske i anti-bošnjačke grafite nakon 30. avgusta 2020. odgovorne miloističke narko-udbaške strukture. Da li se sada radi o provokacijima kriminalaca u režiji BIA- ili o nečemu drugom – dužne su da ustanove naše bezbjednosne službe.

Milo Đukanović je formalno pozdravio zatvaranje poglavlja nazvavši ga “veliki iskorak koji Crnu Goru približava ostvarenju ključnog strateškog cilja – članstva u EU”. On je na mreži X napisao da “dijeli zadovoljstvo građana… kao i državnih zvaničnika i svih… angažovanih na ispunjavanju kriterijuma”.

Koliko je Crna Gora stvarno ispunila kriterije je vrlo upitno. Svako upućeniji će priznati da su na mjestu francuske primjedbe i zamalo blokada oko poglavlja za poljoprivredu i ribarstvo, sa ili bez zagovora Vučića i njegove diplomatije. Da je bilo zagovaranje indirektno je priznao, kroz demantije, formalni lider Srpske narodne stranke (SNS) Miloš Vučević. Vučević je objasnio da “Vučić smeta jer tobože nagovara nešto Makrona, a ne smeta im kada hrvatski navijači uzvikuju šta uzvikuju” na utakmici u Podgorici. Vučević, akter brojnih korupcionaških afera, je naveo “da se boji da je crnogorsko rukovodstvo malo požurilo sa obećanjima prema svom narodu”. Njegov nekadašnji saradnik Nikola Vasiljević je nedavno zamijenio Marka Parezanovića na čelu operative BIA-e. Moguće je da će biti još pribojavanja Vučevića za Crnu Goru kako novi načelnik bude razrađivao posao.

Još pakosnija izjava je stigla od formalne šefice Skupštine Ane Brnabić. Nisu joj se svidjele primjedbe opozicije da su Crna Gora i Albanija bliže EU od Srbije. Po Brnabićkoj (koju građanska javnost percipira kao usta braće Vučić) Crna Gora “ima dva najopasnija, najsnažnija kriminalna, mafijaška klana na svetu – kavčane i škaljare”. “Neko (je) zatvorio oči … decenijama, pred organizovanim kriminalom i korupcijom” uočila je Brnabić. Zaključila je da to “nije moguće bez direktne podrške državnog vrha i države”.  Jedino je zaboravila da imaju istu i goru situaciju kod kuće sa Šarićima, Veselinovićima, Vulinima itd a da se to u Crnoj Gori dešavalo za vrijeme vladavine prijatelja njenog šefa. Primjer srbijanske zaštite vođe OKG-a Svetozara Marovića je svima poznat.

Nakon zatvaranja pet poglavlja stigle su i reakcije iz Hrvatske. Vlada je formirala komisiju za povrat školskog broda Jadran i sukcesiju vojne imovine. Hrvati su istakli da će to biti jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 31 (vanjska politika, bezbjednost i odbrana), koje je blokirano u decembru 2024. Iz Zagreba se šalju signali, na radost Vučićevih velikosrba i kriminalaca, da Hrvatska ne misli popustiti glede svojih rezervi.

Očekuje se i povrat imovine otete bokeljskim Hrvatima nakon 1945. i nakon agresije 1991. godine. Kada je u pitanju (nesporno) oteta imovina Hrvata (ali i drugih) od 91. pa na dalje, agresija na Hrvatsku i kasnija sukcesija vojne imovine, proruske strukture u HDZ-u rado zaboravljaju da je to bilo za vladavine njihovog prijatelja Mila Đukanovića. Iako je jedan od hrvatskih zahtjeva i procesuranje ratnih zločina, za sada ne postoji ni ,,udaljena sumnja” da bi hrvatska vlast pomenula odgovornost Đukanovića.

Po riječima evropskog diplomate iz Brisela koji je želio ostati anoniman,  savladavanje svih domaćih i stranih prepreka i ulazak Crne Gore u EU , biće ravno –  nebeskom čudu.

                                                          Jovo MARTINOVIĆ

Politička zloupotreba strahova mještana Botuna, koji se decenijama nose sa posljedicama zagađenja životne sredine,  Crnu Goru bi mogla skupo da košta. I učini realnijom najnoviju Vučićevu „ideju“ da Zapadni Balkan uđe istovremeno u Evropu

Aleksandar Vučić  i Vlada Srbije u glas evo promovišu model po kom bi region trebalo istovremeno da uđe u EU, a ne da prva članica bude Crna Gora. Ovamo kod kuće, istovremeno, slučaj Botun i izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda (kolokvijalno – kolektor), koju opstruiraju ovdašnji Vučićevi kadrovi, postaje sve teži kamen o vratu Crne Gore na evropskom putu.

Protesti mještana Botuna, čije je lice i glas postao Milan Knežević, lider DNP, kog je Vučić i javno  označio kao jedinog hrabrog branitelja srpskih interesa u Crnoj Gori, radikalizuju se. Ni nakon ovonedjeljnih razgovora mještana sa predstavnicima Vlade i ustupaka koje im izvršna vlast nudi, te  jasnog saopštenja Delegacije EU da projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje u potpunosti usklađeno sa standardima EU,  koje nije opasnost po zdravlje, na čemu Knežević insistira, ne nazire se namjera da se odustane od zahtjeva da se kolektor izmjesti iz Botuna. To bi Crnu Goru koštalo novih godina čekanja na kolektor, novca, ali i šanse da uskoro uđe u EU.

Vučić je ove sedmice i u Briselu, na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom Fon der Lajen, iznio ideju o istovremenom ulasku Zapadnog Balkana u EU. To bi značilo  ozbiljno usporavanje  ulaska Crne Gore (a moguće i Albanije) u EU.  Brisel je  prepoznao našu državu kao potencijalnu prvu novu članicu, a Srbija je,  prema posljednjim izvještajima EK, znatno iza nje.

Crnogorski premijer Milojko Spajić odgovorio je Vučiću da je saglasan da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Pa potom precizirao: „Crna Gora će tamo Srbiju čekati već od 2028. godine“.

Uslijedila je reakcija srpskog ministra vanjskih poslova Marka Đurića. „Spremnost pojedinih političara u regionu da pokažu da se odriču rodbine i komšiluka neće ubrzati bilo čiji put u EU. Najbolji smo kada jedni druge podržavamo, a ne kada se međusobno poredimo”, prokomentraisao je Đurić Spajićevu izjavu.

Jovana Marović, bivša ministarka evropskih integracija i članica savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BEIPAG) je primijetila:  „To je izjavio ministar u Vladi SNS-a koja svakodnevno, na svim nivoima i svim sredstvima, čini sve da Crna Gora ne uđe u EU, uključujući i korišćenje svojih marioneta u crnogorskoj Vladi. Poslednji primjer takvih opstrukcija su protesti protiv izgradnje kolektora u Botunu“,

Vještina komunikacije koju je Spajić iskazao u tvit odgovoru  predsjedniku Srbije, kod kuće,  u slučaju Botuna, izostaje. Mnogi ukazuju da je zloupotreba strahova mještana Botuna, koji se decenijama nose sa teškim posljedicama zagađenja životne sredine, uspješna i zbog toga što je izostala adekvatna komunikacija vlasti sa mještanima. Upitno je i Spajićevo snalaženje sa „opozicijom“ u sopstvenoj vladi.

Samo 21 dan prije isteka roka u kom Crna Gora mora početi izgradnju kolektora ili će plaćati penale donatorima, kreditorima, izvođačima, a kada su mještani Botuna već postavili šatore i radkalizovali proteste, Vlada je otvorila razgovor o problemu koji traje blizu deceniju.

Neposredno prije sastanka, Vlada je usvojila garancije mještanima Botuna za puštanje u pogon Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Garancije su podržali PES, NSD, SNP i BS. Članovi Vlade iz Kneževićeve DNP –   potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević- nijesu prisustvovali sjednici. Na sjednici nije bio ni ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj,  ali je on poručio da bi glasao za tu odluku.

Knežević je ove sedmice saopštio da se predsjednik parlamenta Andrija Mandić u potpunosti slaže sa njim kad je riječ o Botunu. Tu izjavu Mandić nije komentarisao, niti se u javnosti oglašava o ovom pitanju.  Ministri Mandićeve NSD,  osim što su glasali za garancije, prethodno su odobrili izgradnju kolektora. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović  izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja u Botunu. Život je, čini se, ovaj put na različite strane odveo dugogodišnje partnere.

Garancije predviđaju da će u slučaju da emisije štetnih gasova pređu dozvoljene granice, Glavni grad imati obavezu da zaustavi rad kolektora. Višedecenijska ekološka bomba u srcu zetske ravnice koja i dan danas truje mještane, vodu i zemljište –  bazeni crvenog mulja biće,  obećava Vlada, sanirani. Premijer je  obećao  i  da se kolektor uopšte neće pustiti u rad dok se ne saniraju bazeni crvenog mulja. Spajić je krajem prošlog mjeseca u Skupštini saopštio da će se Vlada zadužiti 32 miliona eura da riješi problem otrova deponovanih u tim bazenima. I plan da se u sklopu KAP-a može „privremeno“ odlagati opasni otpad biće izmjenjen, obećali su iz Vlade.

Najavljeni su i dodatni  benefiti. Oko 30 odsto domaćinstava Gornje Zete biće priključeno na novi kolektor. U obećanjima su mjesto našle i populističke garancije: prednost prilikom zapošljavanja u novom postrojenju imaće mještani Botuna, odnosno Zete; predsjednik Upravnog odbora kolektora biće delegiran od strane mjesne zajednice Botun; iniciraće se razgovori dvije opštine kako bi vlasnička struktura nad postrojenjem bila zajednička – Glavnog grada i Zete.

Vlada se u priču od državnog značaja uključila zakašnjelo, nakon što Glavni grad i gradonačelnik Saša Mujović nijesu uspjeli da ubijede mještane u opravdanost gradnje kolektora u Botunu. Mujović je na predstavljanju garancija izjavio da postoji jedna stvar oko koje nema razgovora a to je promjena lokacije. Objasnio je da bi to prolongiralo izgradnju postrojenja na nekoliko godina.

Kao izraz dobre volje, Glavni grad je objavio i ugovor potpisan s bankom i turskim kompanijama o izgradnji postrojenja. Knežević je ove sedmice uputio otvoreno pismo turskom ambasadoru u Crnoj Gori Barišu Kalkavanu, tražeći od njega da apeluje na turske kompanije Kuzu i Alkatraš da odustanju od gradnje kolektora.

„Složićete se da nijedan projekat bez obzira ko je investitor, a ko izvođač, nije važniji od jednog ljudskog života“, napisao je, između ostalog u pismu Knežević. O ljudskim životima nije mnogo mislio kada je zapaljivom retorikom i lažnim informacijama bio prethodnica izlivu nasilja nad turskim državljanima u Crnoj Gori.

Gradonačelnik Podgorice je priznao  da je „bilo je propusta u komunikaciji“,  u smislu predstavljanja Elaborata. „Ta prva verzija nije najsrećnije napisana”, kazao je i napomenuo da se nada da će gradnja početi do kraja godine i da neće biti nereda u Botunu.  Pojasnio je da bi predviđena spalionica, čiju izgradnju Botunjani posebno problematizuju, u toku jednog sata emitovala izduvne gasove ekivalentne radu šest kamiona.

Predstavnici EU  i Njemačke razvojne banke (KfW), koji su donirali novac i dali kredit za novo postrojenje, upozorili su lokalnu i državnu vlast, na sastanku 5. juna ove godine, o rizicima ako se što prije ne počne sa realizacijom projekta. Krajni rok za otpočinjanje radova, nakon čega će Crna Gora trpjeti i višemilonske penale je  do Nove godine.

,,U cilju kompromisa na ljetošnjem sastanku sa premijerom Spajićem, predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, ambasadorom Satlerom, gradonačelnikom Mujovićem, obavezao sam se da se neću uključivati ni u kakvu medijsku kampanju, ako su nosioci izvršne i gradske vlasti spremni da razgovaraju s građanima Botuna i pronađu kompromis. I tad i sad im ponavljam, sve i da Botunjani budu za ovakvo predloženo rešenje, ja ću biti protiv, ali ja sam najmanji problem”, izjavio je nedavno Milan Knežević.

Knežević ipak ne odustaje od kampanje, i teško da je  „najmanji problem“.  Njegova kampanja se svodi na to da  kolektor predstavi kao koruptivni posao opasan po zdravlje građana, nazivajući ga i budućim Černobilom, uprkos faktima koji govore drugačije. Insistiranjem na razgovoru sa relevantnim adresama simulira otvorenost za dogovor, dok istovremeno ne odstupa od stava da kolektor u Botunu ni po koju cijenu ne smije biti izgrađen. Vučić bi sigurno to volio.

Knežević je najavio  da će „ako policija krene na Botunjanje“ napustiti i Vladu i vlast u Glavnom gradu. Označio  je šefa Delegacije EU Johana Satlera kao guvernera Crne Gore: ,,On upravlja svim procesima, od smjena do izbora sudija Ustavnog suda, političkih pregrupisavanja i projekcija ali i izgradnjom kolektora u Botunu”.  Istovremeno, Knežević je  pozvao  Satlera da primi na razgovor mještane Botuna i poručio da će ukoliko Satler to odbije, oni „uputiti dopis i svu raspoloživu dokumentaciju gospođi Lauri Koveši, glavnoj tužiteljki Evropske unije“.

Opozicija je više puta podsjetila Kneževića da je njegova partija sa koalicionim partnerima iz vlasti glasala za Prostorno urbanistički plan (PUP) Podgorice koji jasno predviđa izgradnju kolektora u Botunu.

Na najave Kneževića da će zbog kolektora srušiti podgoričku vlast, gradonačelnik Mujović je odgovorio je da će tražiti princip reakcije na tu akciju kada je u pitanju državna vlast.  Iz opozicije  se čuju i glasovi da je Kneževićeva odbrana Botuna propala: ,,Svako zna da se uveliko pregovara za veći broj funkcija DNP u Vladi Crne Gore i da će biti izgradnje kolektora”, saopštio je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac.

Mještani Botuna protiv zagađenja svoje sredine od KAP-a protestuju decenijama. Vlasti se nijesu puno trudile da im objasne kada će zaustaviti trovanje koje je zaostalo od Kombinata, a do sada ni da im precizno obrazlože da novi kolektor neće dodatno zagađivati ionako zagađenu sredinu. Oni su početkom septembra ove godine organizovali prvi protest protiv izgradnje kolektora, koji je sedmicu ranije dobio i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.

Nakon što su iz Glavnog grada najavili da bi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda trebalo uskoro da počne, razapeli su šatore a na prostoru predviđenom za izgradnju kolektora parkirali traktore, kamione, građevinske mašine, automobile i nasuli tampon kako bi lakše mogli da priđu šatorima. Tvrde da neće dozvoliti početak gradnje postrojenja na toj lokaciji.

Nakon što su preuzeli garancije od premijera Spajića, predstavnici mještana su izjavili da će ih predstaviti ostalim mještanima nakon završenog referenduma na Zboru građana, ali da i dalje ostaju pri stavu da izgradnje na planiranoj lokaciji nema. Referendum je zakazan za nedjelju, 14. decembra.

Slučaj Botun nije jedini koji se tumači kao opstrukcija evropskog puta Crne Gore od strane Vučiću odanih domaćih kadrova. Nakon što je Crna Gora glasala za UN Rezoluciju o Srebrenici, crnogorski parlament je izglasao Rezoluciju u Jasenovcu, čime su ozbiljno narušeni odnosi zemlje sa Hrvatskom, pa i blokirano zatvaranje poglavlja 31 krajem prošle godine. Nijesu samo poslanici  bivšeg Demokratskog fronta glasali za nju, već i  Demokrata i PES-a. Rezolucija je izglasana, kao neka vrsta izvinjenja Vučiću za glas u UN za Srebrenicu.  U Srbiji slična rezolucija nije izglasana jer bi to, kako je izjavio Vučić, poremetilo odnose sa Hrvatakom za narednih sto godina.

Politička zloupotreba strahova mještana Botuna, koji se decenijama nose sa teškim posljedicama zagađenja životne sredine,  Crnu Goru bi mogla skupo da košta. I učini realnijom najnoviju Vučićevu „ideju“ da Zapadni Balkan uđe istovremeno u Evropu.

ISTORIJA PROJEKTA KOLEKTORA U BOTUNU

U vrijeme mandatara gradonačelnika Miomira Mugoše najavljena je izgradnja novog kolektora za Podgoricu  i taj posao je nazvan projektom vijeka. U vrijeme gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, 2017., potpisan je ugovor o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj i dobijena donacija Evropske unije.

Početkom 2020. tadašnji direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Gradonačelnik Ivan Vuković  u junu 2022. ponovo potpisuje Ugovor za izgradnju sistema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Pored Vukovića paraf na dokument od 3.500 strana stavili su tadašnji izvršni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Filip Makrid, i izvođači radova, direktor turske kompanije Kuzu Group Mehmet Emre Bastopku i član borda direktora turske firme Alkatraš, Bauram Albauark.

Dvije turske kompanije, koje su na tenderu 2022. dobile posao izgradnje postrojenja, dostavile su završni nacrt glavnog projekta čija izgradnja je trebalo da traje tri godine.

Iz Delegacije Evropske unije  objašnjavaju da je ovo najveći ekološki projekat koji EU podržava u Crnoj Gori – EU je obezbijedila 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i postrojenje, uz podršku kroz kredit od Njemačke razvojne banke (KfW) od 30 miliona eura.

Izgradnja novog PPOV-a je neophodna, jer je postojeći sistem u Glavnom gradu star blizu pola vijeka. Kapacitet postojećeg postrojenja je tri puta manji od sadašnjih potreba Podgorice, čije je stanovništvo višestruko naraslo od kada je postavljen stari kolektor. To rezultira da se djelimično prečišćene ali i neprečišćene otpadne vode slivaju direktno u Moraču, pa preko nje u Skadarsko jezero. Na teritoriji Podgorice ima 90.309 priključaka na gradski vodovod, dok je svega 58.718 priključaka na fekalnu kanalizaciju. Ostalo su septičke jame.

Milena PEROVIĆ/Predrag NIKOLIĆ

Ministar policije otvoreno podržava kandidata Lazara Šćepanovića dok se očekuje odluka o izboru direktora Uprave policije. Tako je konkurs, raspisan 3. novembra – obesmišljen. Izvještaj EK  za 2025. godinu daje jasno uputstvo političkom vrhu policije da osigura stabilnost u bezbjednosnom sektoru „imenovanjem rukovodilaca i direktora sa punim ovlašćenjima kroz objektivan i meritokratski postupak”. Toliko  o postupku koji je Brisel tražio

Ministar policije Danilo Šaranović  će podržati  vršioca dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazara Šćepanovića za direktora policije u punom mandatu. Šaranović je to saopštio na Odboru za bezbjednost dok se očekuje odluka o izboru direktora UP. Rok za podnošenje kandidatura na konkurs za šefa policije koji je raspisan 3. novembra završen je, a odluka o tome ko će biti izabran formalno tek treba da bude donesena.  Suštinski, očito već – jeste.

Na konkurs su se prijavila dva kandidata – Šćepanović, ministrov miljenik, i Zoran Braunović, bivši šef kolašinske policije. Monitor je već pisao da je od 2020. godine, nakon pada Demokratske partije socijalista (DPS), broj kandidata na konkursima za poziciju direktora policije samo opadao, zbog sve očiglednijih tendencija političke kontrole policije i od strane nove vlasti. Od rekordnih 19 kandidata nakon smjene trodecenijskog režima DPS, za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg ministra policije Sergeja Sekulića, stiglo se do dva kandidata na posljednjem konkursu.  Koji je ministar Šaranović potpuno obesmislio, otvoreno gurajući Šćepanovića.

Čelnici policije iz redova Demokrata koji rukovode tim sektorom rado se pozivaju na navodne pohvale  iz Brisela i  na „istorijske rezultate“. No  istorijski Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu daje jasno uputstvo političkom vrhu policije da „osigura stabilnost u svim sektorima i direktoratima u Upravi policije imenovanjem rukovodilaca i direktora sa punim ovlašćenjima kroz objektivan i meritokratski postupak”. Toliko i o “meritokratskom postupku”, koji je Brisel eksplicitno tražio.

Evropska komisija (EK)  u ovogodišnjem Izvještaju  ukazuje i na ranjivost bezbjednosnog sektora na političku kontrolu, i u tom kontekstu problemtičnu praksu da rukovodioci tog sektora nijesu u punom već vd mandatu. “ U septembru 2024. godine, Skupština je usvojila izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na zapošljavanje policijskih službenika bez ikakvih javnih konsultacija ili učešća nevladinih organizacija. Nakon usvajanja ovih izmjena, Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2025. godine pokrenulo kampanju za zapošljavanje 815 policijskih službenika. Crna Gora mora obezbijediti da se tekuća kampanja zapošljavanja zasniva na principu zasluga. Takođe, moraju se uspostaviti proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uticaja na organe za sprovođenje zakona”, navodi se u Izvještaju.

I tokom novembra, nakon što je objavljen Izvještaj EK, MUP, odnosno Šaranović, produžio je vd mandate za više rukovodilaca. Za vršiteljku dužnosti  generalne direktorice Direktorata za finansijske poslove u MUP-u ponovo je, odlukom ministra, određena Maja Liješević.  Takođe, za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova  postavljena je Jovana Mijović, kojoj je samo produžen v.d mandat.

U julu je na poziciju vršiteljke dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte u MUP-u određena Tijana Šuković, a istog mjeseca na poziciju vd generalnog direktora Direktorata za normativno-pravne i kadrovske poslove u MUP-u postavljen je Bojan Nišavić. Više od polovine pomoćnika u Upravi policije takođe je u v.d mandatima.  Dragan Gorović je v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti, Velimir Furtula je v.d pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala,  dok je Dejan Bojić  od marta ove godine vršilac dužnosti pomoćnika direktora za Sektor granične policije.

Rijetki pomoćnik direktora u punom mandatu je Aleksandar Radović, raniji v. d direktor UP, inače kandidat na kom je insistirao premijer Spajić na prethodnom konkursu za vd direktora UP. Taj konkurs je protekao u otvorenoj borbi Demokrata i Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES) oko kontrole policije.  Šaranović je i tada predložio Šćepanovića, a nakon što je Vlada izabrala Radovića, podnio tužbu protiv Vlade optužujući Spajića za nezakonito imenovanje vd. direktora UP mimo volje ministra policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) protestovala je  tada „zbog partijske borbe za kontrolu nad Upravom policije i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima u postupku izbora vršioca dužnosti direktora Uprave policije“. Ta organizacija ukazala je da je niz improvizacija, neutemeljenih u zakonu, pokrenut još ranije odlukom Šaranoviča da raspiše konkurs za v.d. direktora i sprovede poligrafsko testiranje prijavljenih kandidata, iako takav postupak zakon ne poznaje.

Kadrovanje Demokrata  kritikovano je i zbog sprovođenja samovoljnog vetinga u policiji, bez zakonodavnog okvira i kriterijuma.

„Vrijeme skrivanja je gotovo. Veting dolazi po sve koji služe podzemlju a ne državi“, saopštavao je potpredsjednik Vlade za bezbjednosni sistem,  lider Demokrata Aleksa Bečić.

„Crna Gora nema zakon, niti bilo koji propis koji definiše proces vetinga u bezbjednosnom sektoru. Ni Vlada  nikada nije donijela odluku da se takav veting sprovede, niti za to postoji pravni osnov. Dakle, tzv. veting sprovodi jedna politička partija, na osnovu kriterijuma samo njoj poznatih, niko osim njih ne zna ko su službenici koji će biti podvrgnuti tom procesu, na osnovu čega su selektovani, ko i kako sprovodi taj proces, ko ga nadzire i kontroliše i koje garancije za poštovanje osnovnih prava postoje”, saopštio je u intervjuu za Monitor u septembru  advokat Veselin Radulović. Radulović  je tada podnio krivičnu prijavu protiv čelnika Uprave policije i funkcionera Demokrata koji rukovode policijom.

Demokrate su ga označile članom kriminalne organizacije, saopštivši „da će plakati“.  Funkcioneri te partije  na sve kritike zbog načina upravljanja policijom odgovaraju na isti način – predstavljajući se jedinom branom protiv organizovnog kriminala i kadrova bivšeg režima, a kritičare kao članove organizovanih kriminalnih grupa ili saradnike bivšeg režima. Istovremeno posežući za praksama tog istog bivšeg režima. Otvoreno favorizovanje jednog kandidata nije zapamćeno ni u vrijeme DPS, iako je bilo jasno da na tu poziciju može doći samo vjerni politički kadar tadašnje vlasti.

Zbog odbrane avokata Radulovića, na meti funkcionera Demokrata našla se i direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević. Tri specijalne izvjestiteljke UN uputile su pismo crnogorskoj vladi,  izrazivši ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i online napada  zvaničnika Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević.

Funkcioneri Demokrata i vrh policije ne prihvataju odgovornost ni zbog kritika upućenih nakon izliva mržnje prema turskim državljanima u crnogorskim gradovima, kome je prethodio incident na Zabjelu u kom je lakše povrede zadobio crnogorski državljanin, inače sin policijskog funkcionera. Policija je, na osnovu njegove izjave,   uhapsila 40 turskih državljana, postrojivši ih uza zid, uz pratnju tzv „narodnih patrola“ koje su lovile turske državljane po Pogorici. Spajićeva vlada je hitno ukinula bezvizni režim za turske državljane. Ispostavilo se da su u incidentu na Zabjelu učestvovali državljani Azerbejdžana, a snimak koji je kružio društvenim mrežama i portalima ukazivao je  da su incident započeli crnogorski državljani. Na ovonedjeljnom Odboru za bezbjednost ministar Šaranović i vd direktor Lazar Šćepnović tvrde da je policija reagovala efikasno i profesionalno. Do danas, međutim, nije utvrdila čak ni da li je crnogorski državljanin u ruci imao nož ili neki drugi predmet, što se vidi na snimku, niti je rasvijetlila sve okolnosti tog incidenta.

Boris Bogdanović, funkcioner Demokrata i član Odbora za bezbjednost te je večeri, na svom profilu objavio sliku turskih državljana postrojenih  uza zid zgrade na Zabjelu, uz komentar: „Ovako se brani država“. Kasnije je to svoje slavljenje junačkog djela – obrisao. Na ovonedjeljnoj sjednici Odbora Bogdanović se osvrnuo i na kritike na račun policijskog rukovodstva zbog kriminalnih obračuna. Nabrajao je razne primjere incidenata i obračuna u razvijenim zemljama Evrope i SAD u kojima zbog toga nije tražena odgovornost policije,  jer tamo, kaže, žive „patriote“.

Dok akrobacije u  kadrovanju policijom ova partija pravda navodnim čišćenjem prljavih kadrova bivšeg režima iz bezbjednosnog sektora, ministar policije nije objasnio zbog čega onda ne vidi na čelu policije drugog kandidata za šefa policije Zorana Braunovića,. Braunović se ponudio da bude svjedok u Skupštini o „crnim trojkama“ i drugim mračnim epizodama bezbjednosnog sektora za vrijeme DPS. Ukazivao je  na diskriminaciju i mobing  nad jednim brojem službenika UP  za  vrijeme bivšeg režima, koji je,  po njegovim tvrdnjama, kulminirao izbornog dana 2020.,  kada im je  uskraćivan  izlazak na izbore. Braunović se više puta našao na meti medija kojima je, o čemu posebno vole da govore Bečić i njegovi, dirigovao  prljavi novac i nedavno uhapšeni Aleksandar Mijajlović, neformalni vlasnik Bemaxa. Braunović je 1996. proglašen najboljim komandirom policije. Njegovu prijavu na konkurs, ministar je  – faktički eliminisao.

To već znamo: nova vlast ne  strahuje od kadrova bivšeg režima, nego od ničijih.

Milena PEROVIĆ