Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRVA POMORSKA ŠKOLA U PERASTU DODIJELJENA STANARU UZURPATORU: Sud dao spomenik kulture

Objavljeno prije

na

Taman kad pomislite da su ovdje sve priče ispričane, i sva čuda već viđena, stvarnost iznenadi. Da je u Crnoj Gori nelegalna gradnja opšte mjesto, a devastiranje spomenika kulture gotovo pa nekažnjivo, svi znaju. Ali da umjesto kazne devastator spomenika kulture može isti dobiti na poklon od suda, teško je zamislivo. A desilo se.

Odlukom sudije Osnovnog suda u Kotoru Srđana Klikovca Prva pomorska škola u Perastu postala je vlasništvo Jadranka Živanovića, čija je porodica mnogo ranije bespravno uselila u taj spomenik kulture i nelegalno ga dograđivala, na oči institucija za zaštitu kulturne baštine. Kuća je pri tom 2008. godine restitucijom vraćena vlasnicima, porodici Brajković. Pravda za Brajkoviće nije međutim potrajala. Odlukom sudije Klikovca samo nekoliko godina kasnije, 2014, vrijedna imovina u Perastu Brajkovićima je opet – oteta.

Kuća se nalazi na krajnjoj zapadnoj strani Perasta, na ekskluzivnoj lokaciji, tik uz more. Radi se o objektu iz XVI vijeka, kamenoj kući u kojoj je osnovana prva pomorska škola na Jadranu. U periodu od 1697-1698. godine u njoj su se školovali odabrani ruski plemići za buduću flotu Petra Prvog, zbog čega i predstavlja značajan istorijski spomenik kulture. Zavod za zaštitu spomenika kulture utvrdio je da se radi o istorijskom spomeniku još u novembru 1948, kada je kuća i eksproprisana od tadašnjeg vlasnika, Jerolima Brajkovića. U registar spomenika kulture upisana je 1961. godine.

To što je kuća bila pod zaštitom, države i UNESCO-a, nije međutim omelo porodicu Živanović da useli u ovaj objekat, a potom ga i na oči institucija kulture bespravno dogradi. O tome se moguće ni danas ne bi govorilo, da se prvi vlasnik, porodica Brajković, odnosno starica Marija Brajković na koju je kuća nakon restitucije uknjižena, nije obratila sudu – da im pomogne da isele porodicu Živanović. Jadranko Živanović je ubrzo podnio kontratužbu, smatrajući da je tzv. održajem stekao svojinu nad ovom kućom.

Advokat Slavo Ijačić, branilac porodice Brajković za Monitor podsjeća da se održajem može steći imovina nakon 20 godina održavanja nekog objekta, ali samo pod uslovom da se radi o ,,poštenom posjedu”.

,,Nesumnjivo je utvrđeno da su se zatečeni stanari nastanili prije oko 40 godina bez bilo kakve zakonite isprave, neistinito se pravdajući da im je bivše peraško preduzeće Jadran dodjelilo kuću. Dakle, kuriozitet je da neko tolike godine koristi društvenu kuću protivpravno, a povrh svega radi se o objektu koji je u popisu kulturne baštine”, kaže on za Monitor. ,,U takvim okolnostima, pravnici dobro znaju, za održaj nema osnovnog uslova, a to je tzv. savjesnost u posjedu, tj. da držalac ne zna niti je mogao znati da živi u tuđoj kući”, kaže Ijačić. Kuća nikada nije bila u vlasništvu kompanije Jadran, već države.

Među sudskim spisima ovog slučaja je i dopis AD Jadran u kome se navodi da oni nemaju evidenciju da je Prva pomorska škola ikada pripadala ovom preduzeću.

Advokat Jadranka Živanovića Igor Jovanović iz Podgorice, nije želio za Monitor da komentariše presudu u korist njegovog klijenta niti da odgovori na druga pitanja vezana za ovaj slučaj. ,,To nije pravosnažna presuda, i zbog toga ne želim da je komentarišem”, kazao je on za naš nedjeljnik

Osim tužbe za iseljenje Živanovića, vlasnica Marija Brajković podnijela je kotorskom sudu i tužbu za uklanjanje dograđenog dijela, kupatila sa sobom, koje su Živanovići nadogradili na ovaj spomenik kulture, što pred sudom nijesu ni sporili.

Umjesto očekivanog završetka procesa, pošto je vlasnica dokazala svoje vlasništvo, a kod stanara nije dokazan održaj, niti bilo koji drugi zakonit osnov da i dalje koristi tuđu kuću, sudija Klikovac preokreće stvari u korist stanara uzurpatora. On nalaže građevinsko vještačenje, određuje vještaka Zorana Filipovića iz Kotora, i traži od njega da procijeni ulaganja stanara u kuću, sa sugestijom da je tako možda nastala tzv. ,,nova stvar”, što takođe, pored održaja, može biti novi pravni osnov da podstanar u vlasništvo dobije nekretninu u kojoj je živio. Prije nego je sudija to pomenuo, Živanovići se nijesu pozivali na to da su ulaganjima stekli pravo vlasništva nad kućom. Od tog trena to, međutim, postaje glavna strategija njihove odbrane.

Građevinski vještak Filipović ubrzo donosi nalaz – da je ulaganjima i rekonstrukcijom stanara Živanovića nastala nova stvar, nakon čega sudija Klikovac presuđuje da je prva pomorska škola na Jadranu sada nova kuća i svojina Živanovića. Kotorski katastar je još ranije, 1994, upisao pravo svojine Živanoviću na nadograđenom dijelu objekta, što se vidi iz sudskih spisa. Jadranko Živanović je tada upisan kao vlasnik 26 metara kvadratnih koje je dogradio, iako je priznao da je to uradio nelegalno. Umjesto tročlane komisije, to je rješenje potpisala samo jedna radnica katastra.

Advokat Ijačić ukazuje da sudska praksa i stavovi Vrhovnog suda Crne Gore ali i u okruženju jasno kažu da se ne može sticati svojina na društvenom objektu ulaganjima nelegalnog stanara, te da se novom stvari smatra samo nešto što je iznova izgrađeno, a ne dograđivano.

,,Adaptacijom kuće koja je ostala u istim gabaritima i istog arhitektonskog izgleda, a u cilju poboljšanja uslova življenja, nije stvorena nova stvar u smislu člana 22 stav 1 u vezi 21 ZOOSPO”, navodi se i u Zakonu o osnovama svojinsko pravnih odnosa.

Vještak Filipović je pri tom kao odgovor na pitanje branioca porodice Brajković jasno kazao da je ,,objekat koji je oduzet precima tužiteljice, osim dograđenog dijela, isti onaj koji je napravio tuženi”.

Prema novim pravilima parničnog postupka, pri tom, ukazuje advokat Ijačić, vještačenje može zahtjevati samo stranka u sporu, a ne sudija, kako se to odigralo u ovom sporu.

,,Prema čl.217 i č1.244 Zakona o parničnom postupku samo stranke predlažu dokaze, ličnost vještaka i predmet i obim vještačenja. Ovako određeni i nametnuti vještak sa tendencioznim sugestijama, više od svega dokazuje nepravilan i očigledno pristrasan rad sudije. Tim više, što stanar sa svoje strane prethodno uopšte nije predlagao građevinsko vještačenje, niti je predlagao i prilagao materijalne dokaze o navodnim investicijama”, kaže advokat Ijačić. ,,A, ulaganja zapravo nije ni moglo biti jer je objekat bio društveni i investiciono održavan od države i Opštine”.

U obrazloženju presude kojom odbija tužbu vlasnice Marije Brajković za iseljenje Živanovića i uklanjanje betonske dogradnje, sudija Klikovac navodi da – to ne bi bilo društveno i ekonomski opravdano. Društveno je valjda opravdano dograđivati spomenike kulture. I poklanjati tuđe.

Na potezu je Viši sud.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo