Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: PO PASOŠ I U SUD KROZ GARAŽU: Država u podrumu

Objavljeno prije

na

Prva podzemna garaža koja je izgrađena u Budvi, u poslovnom centru TQ Plaza, poznatom po istoimenoj korupcionaškoj aferi u kojoj je lokalna uprava oštetila gradsku kasu za desetine miliona eura, postala je jedno od prometnijih mjesta u centru crnogorskog turizma.

Ulaz u garažu TQ centra sagrađenu sa dva podzemna nivoa i više stotina parking mjesta, ne služi samo vozačima za garažiranje automobila, to su odnedavno i glavna vrata za nekoliko državnih i opštinskih službi koje su smještene na spratovima ove luksuzne poslovne zgrade, do kojih je moguće doći samo jednim liftom.

Samo u Budvi, gradu koji je desetogodišnja vladavina klanova Demokratske partije socijalista, zvanično kvalifikovanih kao organizovana kriminalna grupa, opustošila do poslednjeg centa i uvalila u milionske dugove iz kojih će se teško izvući, moguće je da javne službe koje su građanima svakodnevno potrebne budu smještene na četvrtom, petom ili šestom spratu nekog poslovnog centra.

U ovoj zgradi čiju je izgradnju od starta pratila korupcija visokog nivoa, investitor, srpski biznismen Mirko Latinović, umjesto Opštini, u skladu sa ugovorom o zajedničkoj gradnji, brojne ekskluzivne poslovne prostore i luksuzne stanove razdijelio je lokalnim funkcionerima.

Tako je čitavo jedno krilo zgrade sa sedam spratova, čuvenu lamelu C, darovao korumpiranim Budvanima, čime je Opština ostala bez ugovorenih prostora za kancelarije pojedinih sužbi i prostorije za kulturne i druge institucije koje ovom gradu nedostaju.

Rješenje je pronađeno tako što je sedam opštinskih i državnih službi smješteno u neadekvatne prostore na višim spratovima, koje su, očigledno izgrađene za neke druge namjene.

Zaposlene u Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine građani mogu naći na petom spratu zgrade TQ Plaza, daleko od matične zgrade lokalne uprave u Budvi.

Na istom spratu, u jednom od nesuđenih stanova, stoluje i opštinski Sud za prekršaje kao i opštinsko preduzeće Parking servis.

Jedna od najfrekventnijih službi za rad sa građanima na izdavanju najraznovrsnijih ličnih dokumenata, prijava boravka, vozačkih i saobraćajnih dozvola, Direktorat za upravne unutrašnje poslove MUP-a, useljena je u prostor na četvrtom spratu.

Put do Turističke organizacije vodi do šestog sprata. U elitni prostor smještena je i Uprava za nekretnine, služba budvanskog katastra. O apsurdima društvene zbilje u ovom urbanistički unakaženom i betoniranom gradu najbolje govori podatak da su čak i penzioneri svoj kutak za druženje dobili na četvrtom spratu TQ Plaza, gdje na vratima jednog o luksuznih stanova stoji tabla – Klub penzionera Budve.

Do navedenih državnih i opštinskih službi stiže se isključivo jednim liftom koji je uglavnom preopterećen, na koji se čeka u sred garaže, pored vozila koja prolaze u zagušljivoj atmosferi izduvnih gasova. Mogu se samo zamisliti scene oko lifta i u njemu na ljetnjim vrućinama, kada se šire „miomirisi” najrazličitijeg svijeta koji u turističkoj „metropoli” završava svoje poslove.

Lift je često u kvaru, pa su građani prinuđeni, okupani u sopstvenom znoju, da se pentraju stepeništem do četvrtog ili petog sprata. Oko zgrade TQ centra često lutaju lokalci i turisti tražeći kancelarije državnih službi na koje su upućeni.

Budvanski primjer pristupa državnim institucijama kroz podrumsku garažu vjerovatno je jedinstven u svijetu. I na ovom primjeru pokazala se poslovna (ne)kultura uprave vodećeg turističkog grada koja svojim građanima ne može obezbijediti lako dostupne javne službe.

Iako je poznato turističko mjesto, Budva nema reprezentativnu gradsku kuću, koja je obično i arhitektonski jedno od najljepših zdanja u jednom gradu. Takođe, nema nijednu zgradu namjenski izgrađenu za potrebe kulture. Nema gradsko pozorište, biblioteku, nijednu koncertnu dvoranu ili neku svečanu salu za razne prilike i društvene događaje. Nedostaju joj škole, vrtići, sportske dvorane… Javni interes i potrebe građana marginalizovani su do neizdržljivosti.

Situacija u glavnoj upravnoj zgradi Opštine Budva, izgrađenoj kao privremeno zdanje poslije zemljotresa 1979. godine kastrofalna je. Do kancelarije predsjednika Opštine dolazi se preko skele, improvizovanog stepeništa, postavljenog prije par godina radi renoviranja oronule dvospratne zgrade, kome se ne nazire kraj. Haos, nered, pohabani podovi i namještaj već na ulazu i prvom koraku u unutrašnjost ruinirane zgrade Opštine Budva, nedvosmileno ukazuju na dubinu propasti i pohare koja ju je zadesila. Prilično zapušteni hodnici i pretrpane kancelarije zgrade turističke opštine u kojoj se, navodno, ostvaruje polovina ukupnog prihoda koji Crna Gora ima od turizma, djeluju potpuno obeshrabrujuće. Dok napolju, po budvanskom polju sa velelepnih višespratnica sijaju staklo, mermer, aluminijum, vrište milioni uloženih eura, dotle u kancelarijama onih koji to odobravaju vlada sivilo, prašina i siromaštvo. Potpuno nevjerovatan kontrast.

Na Javnom servisu TV Budva, u glavnoj informativnoj emisiji Polis voditelj je nedavno objelodanio kako je nova vlast u gradu uspjela da u gradsku kasu vrati oko 20 miliona eura, od onih 45 miliona koliko je, prema procjeni glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, budvanska kriminalna organizacija oštetila grad.

Novu vlast, po tumačenju lokalne TV, predstavlja predsjednik Opštine Srđa Popović, istaknuti funkcioner DPS-a i kandidat za istu funkciju na oktobarskim izborima, koji je fotelju naslijedio nakon ostavke Lazara Rađenovića. Zasluge tužioca Katnića za povraćaj pronevjernog novca, agilni i uslužni voditelj Polisa pripisuje Popoviću, u pokušaju da čak i milionsku pljačku gradskih resursa preokrene u pozitivnu informaciju u tekućoj izbornoj kampanji.

U opštinsku kasu nije uplaćen ni euro po osnovu do sada potpisanih sporazuma o priznanju krivice za osam osoba i dvije kompanije iz Budve. Navedenih 20 miliona odnosi se na iznos koji Opštini treba da vrati Mirko Latinović, ali ne u novcu, već u nekretninama. U skladu sa sporazumnim prizanjem krivice Opština dobija nazad kvadrate koje je vlasnik TQ Plaza prethodno ustupio lokalnim funkcionerima DPS-a.

U naturi će većinu utvđenog duga vraćati i biznismen Branislav Savić Gugi. On se sa tužilaštvom nagodio da Opštini vrati iznos od 6 miliona eura, od čega oko 2,2 miliona u novcu i to u ratama, dok će ostatak namiriti nekretninama, zemljišnim parcelama i poslovnim prostorima koje je stekao poslujući sa budvanskim rukovodiocima.

To zapravo znači da je lokalna uprava prinuđena da se bavi prodajom zaplijenjenih nekretnina, kako bi povratila dio opljačkanog novca, što mnogi građani ocjenjuju veoma nepovoljnim epilogom i lošim finansijskim efektima po Opštinu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo