Povežite se sa nama

OKO NAS

PUTEVIMA ŠVERCA LJUDI: Profit na tuđoj nesreći

Objavljeno prije

na

kolosijek

U akciji crnogorske policije pod nazivom Kolosjek, uhapšeno je 16 osoba, koje su se bavile organizovanim švercom ljudi, uglavnom nevoljnika iz Sirije, koji su preko Albanije stizali u Podgoricu, odakle su prebacivani do Rožaja, a odatle, zaobilazeći državnu granicu, kuriri su ih u blizini graničnog prelaza Dračenovac vodili u Srbiju.

Mediji su prenijeli da se među uhapšenima nalazi i državljanin Srbije Saša Paunković, koji je, po svemu sudeći, bio spona između crnogorskih i srpskih švercera. Osim njega u Podgorici su uhapšeni Nedžad Ganjola, Darko Stojović, Čedomir Maraš, Dejan Tomanović, Esad Frljučkić, Nebojša Rašović, Marinko Koljenšić, Marko Drobnjak, Novak Dulović i Ranko Dabanović.

Među njima je nekoliko taksista koju su za naknadu od 70 eura po osobi, prebacivali nesrećne ljude do Rožaja, gdje su ih dočekivali, takođe uhapšeni Džemail Dautović, Irfan Dautović, Harkan Lukač, Haris Lukač, Fuad Biševac i još dvije osobe za kojima policija traga. Oni su za vrijeme od kada su bili pod nadzorom ilegalno preko granice prebacili oko sto pedeset ljudi.

Monitorov dobro obaviješteni izvor objašnjava da imigranti najčešće dolaze s Kosova, preko Kule, ili iz pravca Albanije, odnosno iz Drača i Skadra. U posljednje vrijeme zabilježen je veći broj imigranata iz Sirije i drugih arapskih država u kojima bukti rat, koji do Crne Gore dolaze preko Grčke, Makedonije ili Kosova.

„Druga linija šverca ljudi kroz Crnu Goru ranije je vodila s Kosova, preko Kule, i iz Tuzi, prema Vraćenovićima u Bosni i Hercegovini. Odatle su dalje pokušavali da pređu u Hrvatsku i zatim prema zapadnoevropskim zemljama. Obje ove linije najvećim su dijelom suzbijene kada je Hrvatska pooštrila kriterijume za prelazak granica u procesu pregovora za pristupanje EU, i kada je to isto zatraženo od Crne Gore ako želi u Evropsku uniju”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Do tada je trgovina ljudima u većoj mjeri cvjetala na ovim prostorima. Talasi nevoljnika koji i dalje prolaze kroz Crnu Goru govore da trafiking cvjeta.

„Organizatori od svakog imigranta uzimaju po dvije hiljade eura da ih prebace kroz naš region. Možete, onda da zamislite koliko ih košta put od Sirije do krajnjih odredišta. Nerijetko se dešavalo da su se imigranti nalazili u nevoljama, odnosno da su im šverceri uzimali novac, a onda ih ostavljali na cjedilu, da se snalaze kako sami znaju i umiju”, priča Monitorov izvor.

Mreže krijumčara i švercera ljudi dobro su povezane i naslanjaju se na druge kriminalne organizacije, koje se bave švercom droge, oružja i akciznih roba.

„Tako je, na primjer, svojevremeno na području Dubrovnika bila jaka trafiking grupa koju su činili Antun Zvrko, Baldo Budman i Tomislav Desin. Riječka narko grupa Albanaca ima ljude zadužene za trafiking, među kojima su Džemal Maljuku, Alija Avdi i Đevalin Daši. U riječkoj grupi je i Tahir Batali”, kaže Monitorov policijski izvor.

Prema njegovim riječima, kriminalnu grupu za trafiking u Italiji su činili Nedjeljko Nikolić, Momčilo Jovanović i Živan Todorović, koji su se uglavnom bavili ilegalnim prebacivanjem Roma u zemlje Evropske unije.

Kosovski Albanac Naser Sadriju, blizak saradnik Nasera Keljmendija za transport droge, svojevremeno je preko Crne Gore dovlačio prostitutke iz Ukrajine za rad u mnogobrojnim barovima na Kosovu.

„Sadriju je posjedovao mercedes bijele boje, registrovan u Podgorici”, kaže ovaj izvor.

Drugi važan kosovski Albanac, koji se bavio švercom i prebacivanjem emigranata, bio je Hektor Keljmendi. Hektor je bio poznat pod imenom Deme Nikći i prije tri godine su ga albanske vlasti izručile Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je optužen za trgovinu ljudima. Policijski podaci govore da je samo preko Hektorove kriminalne grupe u Sjedinjene Američke Države ilegalno prebačeno deset hiljada ljudi.

„Hektor Keljmendi je u rodbinskim i poslovnim vezama s Naserom Keljmendijem. Najbliže je sarađivao i sa Skenderom Keljmendijem, koji u Njujorku, odnosno Bruklinu, kontroliše prodaju droge i oružja” – kaže Monitorov izvor iz crnogorske policije.

On napominje da su Naseru Keljmendiju bliski i krijumčari ljudi Ismail Besnik, Esnaf Kastrat i Hisen Mucaj, koji taj posao obavljaju iz Bosne i Hercegovine. „ U poslu sa trgovinom ljudima na Kosovu još su značajni Faton Osmani, Meduha Tači i Zihguli Betuši”, tvrdi Monitorov izvor.

Direktor regionalno poznate nevladine organizacije Grupa 484, koja se bavi pomaganjem izbjeglicama na prostoru Balkana i bivših jugoslovenskih republika Vladimir Petronijević, rekao je za Al Jazeeru da zbog trenutnih ratnih dešavanja sve više migranata prolazi kroz regiju.

,,Taj put nije lak. Oni prelaze u većini slučajeva pomoću organizovanih grupa. Ovakve akcije uopšte ne čude i ja vjerujem da će ih u budućnosti biti još više. Prema podacima kojim raspolaže Grupa, samo je na srpsko-mađarskoj granici u 2014. godini registrovano oko 25 hiljada migranata od kojih je 60 posto bilo s Kosova. Zbog toga treba intenzivirati regionalnu saradnju. Na Zapadnom Balkanu ne postoji adekvatna infrastruktura za borbu protiv ovog fenomena”, kazao je Petronijević, komentarišući akciju Kolosjek, koja je izazvala dosta pažnje u regionu.

Dobro bi bilo da je akcija Kolosjek izraz iskrene namjere crnogorskih vlasti da se obračunaju sa švercerima ljudi, odnosno da nije samo rezultat pritisaka međunarodne zajednice. Dosadašnje međunarodne ocjene govore da Crna Gora čini izvjesne napore u tom pravcu, ali da to još uvijek nije dovoljno. Trafikanti se ne predaju tako lako jer je to, tvrdi Monitorov izvor, pored droge bio i ostao najunosniji prekogranični šverc.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo