Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ IZMEĐU STVARNOG I MOGUĆEG: Put nade

Objavljeno prije

na

Nezvanična informacija koja je u utorak objavljena na on-line medijima neizmjerno je obradovala Ulcinjane. Vijest da bi trasa Jadransko-jonskog puta, transevropske magistrale koja će povezivati sedam evropskih država, uključujući i Tursku, ulaziti u Crnu Goru na teritoriji opštine Ulcinj, nikoga nije mogla da ostavi ravnodušnim. Prolazak autoputa u neposrednom zaleđu grada imao bi ogromne efekte na čitavu ekonomiju Ulcinja, posebno za turizam. To bi, na primjer, značilo da bi na hotele na ulcinjskoj rivijeri gosti mogli sa aerodroma u Podgorici da stižu za 40 minuta, a za gotovo isto vrijeme bi se moglo stizati sa zračne luke Rinas u Tirani.

To bi trebao da bude impuls za proces obnove u procesu tzv. privatizacije razorene hotelske industrije u toj opštini, koji je nekada ostvarivao trećinu turističkog prometa zemlje, grada sa ubjedljivo najvećim resursima na Crnogorskom primorju. Ako je postignut konsenzus u gradu na svim nivoima oko protivljenja gradnji u Valdanosu i na Solani, svi sa nestrpljenjem čekaju da se izgrade hoteli na užem dijelu grada: na lokalitetu Suka, da „poleti Galeb”, do njega Mediteran, te da konačno počne gradnja hotelskih kompleksa na Velikoj plaži i Adi Bojani.

Izuzetno atraktivni prostori zapali su za oko veoma moćnim stranim kompanijama kako sa Istoka tako i sa Zapada. Za grad koji je na izdisaju, samo velika investicija podigla bi plimu i na marginu gurnula nedostojne poteze nekih propalih lokalnih političara i njihovih budvanskih, barskih ili podgoričkih zaštitnika. Posebno se to odnosi na neshvatljivo kašnjenje oko realizacije projekta vodosnadbijevanja i odvođenja otpadnih voda, koji samo u početku košta oko 21 milion eura, sredstva koja je obezbjedila njemačka Vlada!? A jasno je da bez toga, tih pretpostavki otežane su investicije, Port Milena ostaje ekološka bomba, kao i cijelo područje Štoja, odnosno neposrednog zaleđa Velike plaže gdje oko šest hiljada kuća nije priključeno na kanalizacionu mrežu, a more je sve zagađenije. Zato izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Radomir-Mikan Zec upozorava da političke igrice ne bi smjele da ugroze razvoj Ulcinja.

Za ono što predstoji treba biti naredan. Potvrđeno je da se za taj rajski prostor interesuju moćni konzorcijumi iz zemalja Evropske unije, kao i Rojal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. „Njihovi predstavnici su nedavno boravili na Adi. Po prvim najavama, planiraju da u Ulcinju izgrade aerodrom, a na ostrvu deset hotela sa pet i više zvjezdica. To znači da bi obezbijedili posao za oko hiljadu radnika”, kaže Zec i napominje: ,,Ukoliko posao bude dogovoren, Rojal grupa će osposobiti putnu infrastrukturu u ovom dijelu Primorja, čime će se poboljšati saobraćajna povezanost Ulcinja sa ostalim dijelom države, ali i svijeta. Takva investicija unaprijedila bi kapacitet poljoprivrede i trgovine i povećala kvalitet turističke ponude”.

Da se radi o ozbiljnoj namjeri svjedoči činjenica da je premijer Milo Đukanović boravio u Emiratima u isto vrijeme kada i njegov albanski kolega Edi Rama. Ovako veliki projekti, kao što su ne samo autoput već i gradnja hotelskih kompleksa, moraju računati na regionalnu komponentu. Đukanović i Rama i u Briselu u utorak razgovarali su o zajedničkim projektima u turizmu, naročito u području oko rijeke Bojane i Skadarskog jezera.

Za sve je izuzetno važno da se na ovom dijelu otvaraju novi granični prijelazi kako bi se Sukobin-Murićani rasteretio. Lani je tuda prešlo oko 1,8 miliona ljudi ili gotovo četiri puta više nego što je planirano kada je taj prelaz otvoren prije 13 godina. Isto tako značajno je što su ministri unutrašnjih poslova tih dviju zemalja Raško Konjević i Saimir Tahiri postigli prošle sedmice dogovor da se taj granični prelaz otvori i za promet roba. „Tako nešto realno je očekivati u jesen 2016. godine”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka.

Kako navodi, tek nakon obavljene treće faze rekonstrukcije puta do granice sa Albanijom, odnosno izgradnja magistrale na potezu od Ulcinja do Vladimirskih Kruta, u dužini 13 kilometara, kamioni mogu lako prolaziti ovim putem. Ako se zna da će ti radovi, vrijedni oko devet miliona eura, krenuti na jesen i da će trajati godinu dana, onda je ta računica jednostavna. „Sa realizacijom ovih projekata Ulcinj više neće biti saobraćajno ‘slijepo crijevo'”, navodi Đeka.

Prema riječima nezavisnog poslanika Dritana Abazovića, tek onda kreće prava priča oko razvoja turizma u Ulcinju. „Nekada su sezone trajale šest mjeseci. Sada se to svelo na 45 dana. Postali smo fast food destinacija, jer nema velike potrošnje, niti velikih hotelskih kapaciteta da prime goste i zaposle radnike”, kaže on navodeći da je potrebna vizija, puno znanja i odlučnosti da se to stanje izmijeni.

„Dok se oni koji završe fakultet obično ne vrate u Ulcinj, jer ne mogu naći posao, oni koji imaju završenu srednju školu mogu se zaposliti kao konobari ili šankeri, možda postavljati ležaljke i suncobrane na plaži. I onda, tako slabo plaćeni, to brzo i potroše, a dokon čovjek đavolu je drug. Skloni su porocima i nije im lako. Tako je mladim pravoslavcima, a nije bolje ni albanskoj omladini. Svima je ekonomska situacija jednako loša”, ukazuje ulcinjski protojerej Radojica Božović. I zaista: prosječna plata u Ulcinju je najniža u zemlji, dok je broj onih koji rade u odnosu na četvrt stoljeća ranije, duplo manji.

Grijeh je to u gradu sa takvim potencijalima. Uz malo posvećenosti i ljubavi, velika se djela stvaraju. Vidljivo je to na primjeru Starog grada, gdje je ova sezona počela mnogo ranije i uspješnije nego prethodnih godina.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo