Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ IZMEĐU STVARNOG I MOGUĆEG: Put nade

Objavljeno prije

na

Nezvanična informacija koja je u utorak objavljena na on-line medijima neizmjerno je obradovala Ulcinjane. Vijest da bi trasa Jadransko-jonskog puta, transevropske magistrale koja će povezivati sedam evropskih država, uključujući i Tursku, ulaziti u Crnu Goru na teritoriji opštine Ulcinj, nikoga nije mogla da ostavi ravnodušnim. Prolazak autoputa u neposrednom zaleđu grada imao bi ogromne efekte na čitavu ekonomiju Ulcinja, posebno za turizam. To bi, na primjer, značilo da bi na hotele na ulcinjskoj rivijeri gosti mogli sa aerodroma u Podgorici da stižu za 40 minuta, a za gotovo isto vrijeme bi se moglo stizati sa zračne luke Rinas u Tirani.

To bi trebao da bude impuls za proces obnove u procesu tzv. privatizacije razorene hotelske industrije u toj opštini, koji je nekada ostvarivao trećinu turističkog prometa zemlje, grada sa ubjedljivo najvećim resursima na Crnogorskom primorju. Ako je postignut konsenzus u gradu na svim nivoima oko protivljenja gradnji u Valdanosu i na Solani, svi sa nestrpljenjem čekaju da se izgrade hoteli na užem dijelu grada: na lokalitetu Suka, da „poleti Galeb”, do njega Mediteran, te da konačno počne gradnja hotelskih kompleksa na Velikoj plaži i Adi Bojani.

Izuzetno atraktivni prostori zapali su za oko veoma moćnim stranim kompanijama kako sa Istoka tako i sa Zapada. Za grad koji je na izdisaju, samo velika investicija podigla bi plimu i na marginu gurnula nedostojne poteze nekih propalih lokalnih političara i njihovih budvanskih, barskih ili podgoričkih zaštitnika. Posebno se to odnosi na neshvatljivo kašnjenje oko realizacije projekta vodosnadbijevanja i odvođenja otpadnih voda, koji samo u početku košta oko 21 milion eura, sredstva koja je obezbjedila njemačka Vlada!? A jasno je da bez toga, tih pretpostavki otežane su investicije, Port Milena ostaje ekološka bomba, kao i cijelo područje Štoja, odnosno neposrednog zaleđa Velike plaže gdje oko šest hiljada kuća nije priključeno na kanalizacionu mrežu, a more je sve zagađenije. Zato izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Radomir-Mikan Zec upozorava da političke igrice ne bi smjele da ugroze razvoj Ulcinja.

Za ono što predstoji treba biti naredan. Potvrđeno je da se za taj rajski prostor interesuju moćni konzorcijumi iz zemalja Evropske unije, kao i Rojal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. „Njihovi predstavnici su nedavno boravili na Adi. Po prvim najavama, planiraju da u Ulcinju izgrade aerodrom, a na ostrvu deset hotela sa pet i više zvjezdica. To znači da bi obezbijedili posao za oko hiljadu radnika”, kaže Zec i napominje: ,,Ukoliko posao bude dogovoren, Rojal grupa će osposobiti putnu infrastrukturu u ovom dijelu Primorja, čime će se poboljšati saobraćajna povezanost Ulcinja sa ostalim dijelom države, ali i svijeta. Takva investicija unaprijedila bi kapacitet poljoprivrede i trgovine i povećala kvalitet turističke ponude”.

Da se radi o ozbiljnoj namjeri svjedoči činjenica da je premijer Milo Đukanović boravio u Emiratima u isto vrijeme kada i njegov albanski kolega Edi Rama. Ovako veliki projekti, kao što su ne samo autoput već i gradnja hotelskih kompleksa, moraju računati na regionalnu komponentu. Đukanović i Rama i u Briselu u utorak razgovarali su o zajedničkim projektima u turizmu, naročito u području oko rijeke Bojane i Skadarskog jezera.

Za sve je izuzetno važno da se na ovom dijelu otvaraju novi granični prijelazi kako bi se Sukobin-Murićani rasteretio. Lani je tuda prešlo oko 1,8 miliona ljudi ili gotovo četiri puta više nego što je planirano kada je taj prelaz otvoren prije 13 godina. Isto tako značajno je što su ministri unutrašnjih poslova tih dviju zemalja Raško Konjević i Saimir Tahiri postigli prošle sedmice dogovor da se taj granični prelaz otvori i za promet roba. „Tako nešto realno je očekivati u jesen 2016. godine”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka.

Kako navodi, tek nakon obavljene treće faze rekonstrukcije puta do granice sa Albanijom, odnosno izgradnja magistrale na potezu od Ulcinja do Vladimirskih Kruta, u dužini 13 kilometara, kamioni mogu lako prolaziti ovim putem. Ako se zna da će ti radovi, vrijedni oko devet miliona eura, krenuti na jesen i da će trajati godinu dana, onda je ta računica jednostavna. „Sa realizacijom ovih projekata Ulcinj više neće biti saobraćajno ‘slijepo crijevo'”, navodi Đeka.

Prema riječima nezavisnog poslanika Dritana Abazovića, tek onda kreće prava priča oko razvoja turizma u Ulcinju. „Nekada su sezone trajale šest mjeseci. Sada se to svelo na 45 dana. Postali smo fast food destinacija, jer nema velike potrošnje, niti velikih hotelskih kapaciteta da prime goste i zaposle radnike”, kaže on navodeći da je potrebna vizija, puno znanja i odlučnosti da se to stanje izmijeni.

„Dok se oni koji završe fakultet obično ne vrate u Ulcinj, jer ne mogu naći posao, oni koji imaju završenu srednju školu mogu se zaposliti kao konobari ili šankeri, možda postavljati ležaljke i suncobrane na plaži. I onda, tako slabo plaćeni, to brzo i potroše, a dokon čovjek đavolu je drug. Skloni su porocima i nije im lako. Tako je mladim pravoslavcima, a nije bolje ni albanskoj omladini. Svima je ekonomska situacija jednako loša”, ukazuje ulcinjski protojerej Radojica Božović. I zaista: prosječna plata u Ulcinju je najniža u zemlji, dok je broj onih koji rade u odnosu na četvrt stoljeća ranije, duplo manji.

Grijeh je to u gradu sa takvim potencijalima. Uz malo posvećenosti i ljubavi, velika se djela stvaraju. Vidljivo je to na primjeru Starog grada, gdje je ova sezona počela mnogo ranije i uspješnije nego prethodnih godina.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo