Povežite se sa nama

Izdvojeno

TENDER KOJI JE NALJUTIO DRVOPRERAĐIVAČE: Ko ima više radnika, tome šuma

Objavljeno prije

na

Ovogodišnjim tenderom količine drveta koje se daju na korišćenje usklađene su sa brojem radnika koje ponuđač zapošljava. Iz Uprave kažu da je prošlo vrijeme kada su im privilegovani privrednici diktirali kriterijume, dok vlasnici manjih drovoprerađivačkih preduzeća tvrde da su diskriminisani

 

 

Ovogodišnji Javni poziv za davanje šuma na korišćenje, prodajom drveta u dubećem stanju, biće zaključen pretposlednjeg dana jula.  Otkako  je raspisan ne stišava se bura koju su podigli  pljevaljski drovoprerađivači,  tvrdnjama da su diskrminisani.

Mnogo šta se Pljevljacima nije dopalo u tenderu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima (Uprava), a naročito su im, kažu, neprihvatljivi,   uslovi predviđeni tenderom i način bodovanja ponuda.  Od resornog Minsitarstva i Uprave su tražili poništenje javnog poziva, a u suprotnom će, najavljuju,  organizovati blokade puteva.

U ovogodišnjem javnom pozivu jedan od glavnih kriterijuma su tehnički i kadrovski kapaciteti ponuđača. Broj radnika je je prioritet za određivanje količine drveta za eksploataciju. Ponuđači su dužni da dostave dokaze o tehničkoj osposobljenosti, koja, između ostalog, podrazumijeva pogone za primarnu ili polufinalnu i finalnu preradu drveta, sredstva i opremu  zaštite na radu i uslove radne sredine. Dužni su i da dostave potvrdu  iz Poreske uprave  o   prosječnom broju zaposlenih radnika.

Pri vrjednovanju ponuda, 45 bodova odnosi se na tehničko vrjednovanje, a 55 bodova može se dobiti na ponuđenu cijenu.

“Maksimalnu zapreminu”, koja se dodjeljuje preduzećima sa više od 10 radnika je do 450 m³ po “prosječno zaposlenom radniku”  u 2023. godini. Do 250 m³ po “prosječno zaposlenom radniku” je limit za preduzeća, koja imaju manje od 10 zaposlenih.

Prerađivači tvrde kako su uslovima javnog poziva favorizovane firme koje zapošljavaju preko sto radnika i da će ta preduzeća moći da kupe “cjelokupni etat u Pljevljima” po početnoj cijeni.

“Mi nemamo ni teorijske šanse dođemo do sirovine bez koje nam nema rada. Kroz formu radnika došlo se do kvote od 35 bodova, što mi kroz sve druge aktivnosti, računajući i da ponudimo znatno veću cijenu, ne možemo dostići. Skoro sve privatne šume na području pljevaljske opštine su posječene, a tender za državne ako prođe u ovom obliku gasi sve pljevaljske firme”, kazali su predstavnici drvoprerađivača Monitoru.

Navodno, uslovima tendera dovedeno je u pitanje  dalje poslovanje i opstanak tih privrednih subjekata. Dovedena je, kažu, u pitanje i  egzistencija oko 400 zaposlenih. Poručuju i  da su,  uslovima koji su navedeni u Javnom pozivu,  nedvosmisleno favorizovane  tri- četiri firme iz drugih opština.

Podršku Pljevljacima dalo je više kolega iz drugih opština. Oni su, takođe,  problematizovali veliku razliku u količinama drveta,  koja se dodjeljuje u zavisnosti od broja zaposlenih radnika.

“Ako ostanu ovakvi elementi bodovanja u tenderu, doći ćemo u situaciju da će se sve male kompanije zatvoriti, a u državni budžet se sliti mnogo manje sredstava. Tražimo da se napravi neko prelazno rješenje”, saopštili su privrednici na nedavnom sastanku.

Pozivaju da budu vraćeni uslovi iz prošlogodišnjeg javnog poziva koji je, kažu, iako nije bio idealan, proizašao iz kompromisa sa privredom.  Mogućnost određenog kompromisa najavio je prije nekoliko dana i ministar poljoprivrede Vladimir Joković. Obećao je da će organizovati sastanak sa predstavnicima drvoprerađivača i komisijom koja je pripremila tender,  kako bi se našlo rješenje kojim bi svi bili “pomalo zadovoljni ili pomalo nezadovoljni”.

Međutim, kako za Monitor kaže izvršni direktor Uprave Miloš Rajković, od kompromisa nema ništa.  Optužbe, koje je čuo minulih dana, obašnjava on, “mogu biti samo materijal za novinske priče namijenjene manipulaciji javnosti”.

“Te burne reakcije i zamjerke dijela drvoprerađivača, povodom nedavno objavljenog Javnog poziva, nijesu materijal za Upravu. Amnezija koja je zavladala kod pojedinih drvoprerađivača govori nam da su motivi, ništa drugo do lična korist i profit, uz postavljanje ultimatuma da kreiraju javne pozive po sopstvenoj mjeri, kako su to činili nekada”, poručuje Rajković. “Ukoliko žele da njihovi pogoni rade, sirovine za njihov rad ima, jer je Javnim pozivom ponuđena i više nego dovoljna količina, koju moraju da plate, kao i svi drugi. Džabe dobiti neće ništa i ne može više niko biti privilegovan.”

On kaže da je završeno sa trendom  “da drvoprerađivači diktiraju uslove za zloupotrebu državnog resursa, van prostorija Uprave”.  Sve odluke, uključujući i javni poziv, odnosno način bodovanja i kriterijume su, tvrdi Rajković, zakonite i pravedne. A omalovažavanja, prozivke, prijetnje i ucjene neće, tvrdi, dovesti do poništenja tendera.

“Proteste najavljuje  dio onih koji, nakon završenih radova u šumi, ostavljaju puteve u katastrofalnom stanju, što mogu posvjedočiti i građani na tim područjima. Njihov patriotizam se ogleda u ostvarivanju ogromne dobiti za sebe, a da se, pritom, ne udostoje da ulože u infrastrukturu. Takođe, nezainteresovanost i ignorisanje da godinama unazad učestvuju u gašenju šumskih požara, a da ne govorimo o propustima u slučaju uspostavljanja zakonom propisanog šumskog reda”, podsjeća izvršni direktor Uprava na grijehe vlasnika preduzeća za drvopreradu.

Većina onih koji su nezadovljni količinom sirovine na lagerima svojih pilana, objašnjava Rajković za Monitor, u šumi imaju na hiljade kubika, koji propadaju i nanose štetu. Prema njegovom riječima, “to se dešava zbog malog broja zaposlenih i lične pohlepe, jer uzimaju količine koje sa minimalnim brojem radnika nijesu u stanju da izvezu iz šume i prerade”. Potom, kaže on, ti isti drvoprerađivači, podnose zahtjeve za produženje ugovora, pojedini i po nekoliko puta za isto odjeljenje.

“Isti ti, uvredljivo male cijene nude vlasnicima privatnih šuma,  konstantno smanjuju broj zaposlenih i uslove rada, dok želja za što većim brojem kubika ostaje ista i stalno raste. Podsjećam da je svrha davanja državnih šuma na korišćenje razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, pa samim tim i veća zaposlenost u toj  oblasti. Zbog toga je jedan od kriterijuma za bodovanje u tenderu i broj zaposlenih radnika, kako bi se stimulisalo da drvoprerađivači zapošljavaju radnike i povećao stepen zaposlenosti u ovoj oblasti, a ne mehanizam za sticanje lične koristi i profita na štetu državnog budžeta”, objašnjava direktor Uprave.

Šume u državnoj svojini daju se na korišćenje, ove godine, u područnim jedinicama Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Plužine, Bijelo Polje, Andrijevica, Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plav, Šavnik i Petnjica. Iz Uprave  su saopštili su da će se javnim pozivom rasprodati 325.000 kubika drveta, a trećina od toga je na području pljevaljske opštine.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo