Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA SIMA MILOŠEVIĆA: Vlast ili Institut

Objavljeno prije

na

,,Ja zaista nemam više živaca za ovo”, rekao je za Monitor predsjednik Opštine Herceg Novi Nikola Nikša Gojković, poslije prezentacije International Wellnes Group (IWG) sa kojom Vlada namjerava da potpiše ugovor o prodaji Instituta Dr Simo Milošević.

Sada je izgleda svima jasno da je privatizacija najznačajnije institucije zdravstvenog turizma u našoj zemlji i kičme razvoja Herceg Novog, trebalo da bude samo još jedna u nizu onih gdje se sumnjivim investitorima prodaje ogromna imovina sa jednim jedinim ciljem – da se prave objekti sa stanovima za prodaju, bez realizacije investicionih programa. Jer jedino na to navodi prezentacija saradnika IWG-a, od kojih se moglo čuti samo da investitori nemaju Master plan, ali ni Idejni projekat, da očekuju podršku lokalne zajednice i države, obećavši 10 miliona eura ulaganja u medicinsku opremu za ,,budući centar medicinske izvrsnosti” od kojega će oni napraviti brend. Najdalje je otišao izvjesni Džon Morgan, iz Lenard dizajna, koji je pričao o njihovoj saradnji u projektima medicinskih, spa i sportskih sadžaja na Mauricijusu, Najrobiju i Keniji, ne pomenuvši Institut.

„Po pravilu ovakvi projekti isključuju zajednički život stranih kupaca i domaćeg stanovništva, ali mi smo na dobrom putu da to ne bude tako na Mauricijusu, pa ćemo se truditi da takav sistem sprovedemo i ovdje”, rekao je Morgan.

,,Njihova je poruka da mi domorodci imamo pravo da živimo sa strancima!? Sramno. Ako im prodaju Banju raskidamo koaliciju i kraj priče”, kazao je Dušan Radović Krušo, lider građanske liste Izbor koja sa DPS-om od decembarskih izbora vrši vlast u Herceg Novom. Radović je isto to poručio i prije dva mjeseca. Međutim, ostanak u koaliciji iz Izbora su pravdali očekivanom prezentacijom budućih investitora koji bi trebalo da kupe većinski paket akcija Instituta Igalo. A prezentacija je samo potvrdila da IWG želi isključivo da gradi zgrade za prodaju, na oko 24 hektara površine koliko zahvata Institut, od čega je trenutno svega devet hektara zatvorenih prostora, a ostalo su parkovne površine. „Ovakvu kompaniju pokušavaju da prodaju kao da je ledina bez međunarodnog ugleda. Pokušavaju da je, po današnjoj opskurnoj prezentaciji, oni navodno brendiraju a da pri tom nisu nikada ništa slično uradili nigdje u svijetu. Kod nas se radi o privatizaciji uspješne međunarodno ostvarene i priznate kompanije kojoj treba dobar menadžment i osvajanje novih programa i tržišta. Da bi povećali iskorišćenost postojećih kapaciteta sa sadašnjih 35 na barem 60-65 odsto da bi postala visoko profitabilna. Zašto to uništavati? Zar sve mora da bude beton i kratkoročan profit?”, kazao je za Monitor predstavnik manjinskih akcionara Instituta Milorad Bato Đurović ističući da je dobro što je prezentacija donijela pobunu maltene cijelog Herceg Novog.

„Konačno je došlo do pobune cijelog grada. Pobunom protiv omalovažavanja Instituta, njegovih radnika, građana i civilizacijskih dostignuća cijelog kraja i Crne Gore. Herceg Novi je konačno, poslije ‘nacionalističkog’ lutanja, danas jedinstveno ustao u zaštitu svog građanskog bića”, kazao je Đurović za naš list.

Od samog starta ove priče bilo je jasno da se IWG interesuje za nekretnine Instituta, a ne za njegovo ime i rejting koje su 66 godina stvarali medicinski stručnjaci priznati u zemljama Skandinavije. Na to ukazuje činjenica da je od 232 miliona, koliko bi navodno trebalo da se uloži u sljedećih deset godina, svega 10 miliona za medicinsku opremu i 10 miliona za akcije, a ostalo za gradnju novih rezidencijalnih objekata. A kako bi ti rezidencijalni objekti trebalo da izgledaju, jasno se vidi iz dijela tenderske dokumentacije u koju je Monitor imao uvid, gdje se na skicama vidi Mogući razvojni plan lokacije sa mnoštvom crvenih krovova oko Titove vile, gdje je sada park i ogromnom količinom zgrada i betona oko Druge faze Instituta koju sada okružuje šuma mediteranskog rastinja.

Onaj ko je prihvatio takav predlog i ko bi potpisao predloženi ugovor ne obazire se mnogo, čak uopšte, na ,,Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine” u kojem na 157. strani piše: ,,U Njivicama, Igalu i Sutorinskom polju, strogo ograničiti bilo kakve industrijske funkcije i ograničiti dalju ekspanziju komercijalnog turizma i ograničiti sve programe razvoja, uključujući stanovanje, u zoni zdravstvenog turizma”.

Prezentacija je bila potpuni promašaj u odnosu na ono što je bilo obećano, saopšteno je iz Izbora uz ponovnu najavu protesta i raskida koalicije sa DPS-om, jer nisu dobili informacije o bonitetu ponuđača.

,,Iza svega toga stoji Bogoljub Karić, jer on, prema našim informacijama, suštinski upravlja firmom Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović”, tvrdi lider Izbora Dušan Radović koji je za Monitor rekao da će čekati sedam dana i ukoliko se ne prekine aktuelni proces prodaje Instituta, krenuće sa organizovanjem protesta i raskidom koalicije.

Naravno, tvrdnje o upletenosti Karića u prodaju Instituta negira predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. On kaže da nije očekivao tenzije i nesporazum, jer su ispunjeni svi zahtjevi lokalne uprave u Novom. Vujović vjeruje da će se ipak potpisati Ugovor, „ali treba sačekati reakciju potencijalnog investitora”.

,,To što se javnost u Novom plaši da IWG dolazi da bi gradio za tržište vile i apartmane i da ugasi Institut, to nije realno”, obećava Vujović, zadovoljan prezentacijom IWG: ,,Biće očuvana osnovna djelatnost, kolektivni ugovor prihvatiće za najmanje tri godine. Sa Nacrtom ugovora smo sve upoznali iako to nije bila praksa do sada”.

Kako saznajemo Vujovićeve tvrdnje demantovane su već na sastanku sa sindikalcima Instituta, gdje su predstavnici IWG-a kazali da ne mogu ni godinu dana garantovati za iznos plata radnicima, ,,već da će se zarade finansirati iz eventualnih prihoda”.

Već viđeno.

Nije konzorcijum nego DOO

Iz Izbora su saopštili da International Wellnes Group nije konzorcijum nego društvu sa ograničenom odgovornošću sa osnivačkim kapitalom u iznosu od 1.000 £ (funti sterlinga). Grupu čine:

– Replus limited sa osnivačkim kapitalom od 100 funti , a čiji je osnivač i direktor Thomas Jonathan Lane. Inače, Lane je istovremeno vlasnik još osam preduzeća na istoj adresi. Nijedno preduzeće nema kapital veći od 1.000£. Društvo nema zaposlenih, spada u kategoriju malih preduzeća za koje ne postoji obaveza revizije završnih računa.

– Sterling campbell limited, sa osnivačkim kapitalom u iznosu od jedne funte, a čiji je osnivač Vadim Opeskine, porijeklom iz Kazahstana. On je istovremeno i direktor tridesetšest firmi registrovanih na istoj adresi. Nijedna od firmi nema osnivački kapital preko 1.000£.

– Brown rudnick limited, koja predstavlja advokatsku kancelariju iz Londona, koja je bila pokriće za zadovoljenje prvog uslova Javnog poziva, a to je prihod u posljednje tri poslovne godine u iznosu od 100 miliona eura. Napominjemo da kompanija nije dostavila završne račune za pomenute godine, već je Tenderska komisija na osnovu procjene agencije House price waters prihvatila zdravo za gotovo da je firma Brown rudnick limited zadovoljila pomenuti kriterijum. Prema zvaničnim podacima poreske uprave Velike Britanije kompanija Brown rudnick limited na kraju 2013. godine vrijedi 10,5 miliona funti.

Kako je advokatska kancelarija u ovom projektu u sukobu interesa, ne pojavljuje se kao zvanični vlasnik, već njihovih 1/5 akcija drži firma KCM capital limited, koja je osnovana 2010. godine, od strane osnivača KCM holding limited. Neto vrijednost kompanije na dan 31. mart 2014. je 2.200 £.

– Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović. „Suštinski iza ove kompanije stoji Bogoljub Karić”, navode iz Izbora dodajući na kraju da će ,,kao grupa slobodno mislećih ljudi održati obećanje dato građanima Herceg Novog. U slučaju da aktuelna državna vlast bude ravnodušna prema ovom našem stavu, Izbor će organizovati proteste”.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo