Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA SIMA MILOŠEVIĆA: Vlast ili Institut

Objavljeno prije

na

,,Ja zaista nemam više živaca za ovo”, rekao je za Monitor predsjednik Opštine Herceg Novi Nikola Nikša Gojković, poslije prezentacije International Wellnes Group (IWG) sa kojom Vlada namjerava da potpiše ugovor o prodaji Instituta Dr Simo Milošević.

Sada je izgleda svima jasno da je privatizacija najznačajnije institucije zdravstvenog turizma u našoj zemlji i kičme razvoja Herceg Novog, trebalo da bude samo još jedna u nizu onih gdje se sumnjivim investitorima prodaje ogromna imovina sa jednim jedinim ciljem – da se prave objekti sa stanovima za prodaju, bez realizacije investicionih programa. Jer jedino na to navodi prezentacija saradnika IWG-a, od kojih se moglo čuti samo da investitori nemaju Master plan, ali ni Idejni projekat, da očekuju podršku lokalne zajednice i države, obećavši 10 miliona eura ulaganja u medicinsku opremu za ,,budući centar medicinske izvrsnosti” od kojega će oni napraviti brend. Najdalje je otišao izvjesni Džon Morgan, iz Lenard dizajna, koji je pričao o njihovoj saradnji u projektima medicinskih, spa i sportskih sadžaja na Mauricijusu, Najrobiju i Keniji, ne pomenuvši Institut.

„Po pravilu ovakvi projekti isključuju zajednički život stranih kupaca i domaćeg stanovništva, ali mi smo na dobrom putu da to ne bude tako na Mauricijusu, pa ćemo se truditi da takav sistem sprovedemo i ovdje”, rekao je Morgan.

,,Njihova je poruka da mi domorodci imamo pravo da živimo sa strancima!? Sramno. Ako im prodaju Banju raskidamo koaliciju i kraj priče”, kazao je Dušan Radović Krušo, lider građanske liste Izbor koja sa DPS-om od decembarskih izbora vrši vlast u Herceg Novom. Radović je isto to poručio i prije dva mjeseca. Međutim, ostanak u koaliciji iz Izbora su pravdali očekivanom prezentacijom budućih investitora koji bi trebalo da kupe većinski paket akcija Instituta Igalo. A prezentacija je samo potvrdila da IWG želi isključivo da gradi zgrade za prodaju, na oko 24 hektara površine koliko zahvata Institut, od čega je trenutno svega devet hektara zatvorenih prostora, a ostalo su parkovne površine. „Ovakvu kompaniju pokušavaju da prodaju kao da je ledina bez međunarodnog ugleda. Pokušavaju da je, po današnjoj opskurnoj prezentaciji, oni navodno brendiraju a da pri tom nisu nikada ništa slično uradili nigdje u svijetu. Kod nas se radi o privatizaciji uspješne međunarodno ostvarene i priznate kompanije kojoj treba dobar menadžment i osvajanje novih programa i tržišta. Da bi povećali iskorišćenost postojećih kapaciteta sa sadašnjih 35 na barem 60-65 odsto da bi postala visoko profitabilna. Zašto to uništavati? Zar sve mora da bude beton i kratkoročan profit?”, kazao je za Monitor predstavnik manjinskih akcionara Instituta Milorad Bato Đurović ističući da je dobro što je prezentacija donijela pobunu maltene cijelog Herceg Novog.

„Konačno je došlo do pobune cijelog grada. Pobunom protiv omalovažavanja Instituta, njegovih radnika, građana i civilizacijskih dostignuća cijelog kraja i Crne Gore. Herceg Novi je konačno, poslije ‘nacionalističkog’ lutanja, danas jedinstveno ustao u zaštitu svog građanskog bića”, kazao je Đurović za naš list.

Od samog starta ove priče bilo je jasno da se IWG interesuje za nekretnine Instituta, a ne za njegovo ime i rejting koje su 66 godina stvarali medicinski stručnjaci priznati u zemljama Skandinavije. Na to ukazuje činjenica da je od 232 miliona, koliko bi navodno trebalo da se uloži u sljedećih deset godina, svega 10 miliona za medicinsku opremu i 10 miliona za akcije, a ostalo za gradnju novih rezidencijalnih objekata. A kako bi ti rezidencijalni objekti trebalo da izgledaju, jasno se vidi iz dijela tenderske dokumentacije u koju je Monitor imao uvid, gdje se na skicama vidi Mogući razvojni plan lokacije sa mnoštvom crvenih krovova oko Titove vile, gdje je sada park i ogromnom količinom zgrada i betona oko Druge faze Instituta koju sada okružuje šuma mediteranskog rastinja.

Onaj ko je prihvatio takav predlog i ko bi potpisao predloženi ugovor ne obazire se mnogo, čak uopšte, na ,,Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine” u kojem na 157. strani piše: ,,U Njivicama, Igalu i Sutorinskom polju, strogo ograničiti bilo kakve industrijske funkcije i ograničiti dalju ekspanziju komercijalnog turizma i ograničiti sve programe razvoja, uključujući stanovanje, u zoni zdravstvenog turizma”.

Prezentacija je bila potpuni promašaj u odnosu na ono što je bilo obećano, saopšteno je iz Izbora uz ponovnu najavu protesta i raskida koalicije sa DPS-om, jer nisu dobili informacije o bonitetu ponuđača.

,,Iza svega toga stoji Bogoljub Karić, jer on, prema našim informacijama, suštinski upravlja firmom Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović”, tvrdi lider Izbora Dušan Radović koji je za Monitor rekao da će čekati sedam dana i ukoliko se ne prekine aktuelni proces prodaje Instituta, krenuće sa organizovanjem protesta i raskidom koalicije.

Naravno, tvrdnje o upletenosti Karića u prodaju Instituta negira predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. On kaže da nije očekivao tenzije i nesporazum, jer su ispunjeni svi zahtjevi lokalne uprave u Novom. Vujović vjeruje da će se ipak potpisati Ugovor, „ali treba sačekati reakciju potencijalnog investitora”.

,,To što se javnost u Novom plaši da IWG dolazi da bi gradio za tržište vile i apartmane i da ugasi Institut, to nije realno”, obećava Vujović, zadovoljan prezentacijom IWG: ,,Biće očuvana osnovna djelatnost, kolektivni ugovor prihvatiće za najmanje tri godine. Sa Nacrtom ugovora smo sve upoznali iako to nije bila praksa do sada”.

Kako saznajemo Vujovićeve tvrdnje demantovane su već na sastanku sa sindikalcima Instituta, gdje su predstavnici IWG-a kazali da ne mogu ni godinu dana garantovati za iznos plata radnicima, ,,već da će se zarade finansirati iz eventualnih prihoda”.

Već viđeno.

Nije konzorcijum nego DOO

Iz Izbora su saopštili da International Wellnes Group nije konzorcijum nego društvu sa ograničenom odgovornošću sa osnivačkim kapitalom u iznosu od 1.000 £ (funti sterlinga). Grupu čine:

– Replus limited sa osnivačkim kapitalom od 100 funti , a čiji je osnivač i direktor Thomas Jonathan Lane. Inače, Lane je istovremeno vlasnik još osam preduzeća na istoj adresi. Nijedno preduzeće nema kapital veći od 1.000£. Društvo nema zaposlenih, spada u kategoriju malih preduzeća za koje ne postoji obaveza revizije završnih računa.

– Sterling campbell limited, sa osnivačkim kapitalom u iznosu od jedne funte, a čiji je osnivač Vadim Opeskine, porijeklom iz Kazahstana. On je istovremeno i direktor tridesetšest firmi registrovanih na istoj adresi. Nijedna od firmi nema osnivački kapital preko 1.000£.

– Brown rudnick limited, koja predstavlja advokatsku kancelariju iz Londona, koja je bila pokriće za zadovoljenje prvog uslova Javnog poziva, a to je prihod u posljednje tri poslovne godine u iznosu od 100 miliona eura. Napominjemo da kompanija nije dostavila završne račune za pomenute godine, već je Tenderska komisija na osnovu procjene agencije House price waters prihvatila zdravo za gotovo da je firma Brown rudnick limited zadovoljila pomenuti kriterijum. Prema zvaničnim podacima poreske uprave Velike Britanije kompanija Brown rudnick limited na kraju 2013. godine vrijedi 10,5 miliona funti.

Kako je advokatska kancelarija u ovom projektu u sukobu interesa, ne pojavljuje se kao zvanični vlasnik, već njihovih 1/5 akcija drži firma KCM capital limited, koja je osnovana 2010. godine, od strane osnivača KCM holding limited. Neto vrijednost kompanije na dan 31. mart 2014. je 2.200 £.

– Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović. „Suštinski iza ove kompanije stoji Bogoljub Karić”, navode iz Izbora dodajući na kraju da će ,,kao grupa slobodno mislećih ljudi održati obećanje dato građanima Herceg Novog. U slučaju da aktuelna državna vlast bude ravnodušna prema ovom našem stavu, Izbor će organizovati proteste”.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo