Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA SIMA MILOŠEVIĆA: Vlast ili Institut

Objavljeno prije

na

,,Ja zaista nemam više živaca za ovo”, rekao je za Monitor predsjednik Opštine Herceg Novi Nikola Nikša Gojković, poslije prezentacije International Wellnes Group (IWG) sa kojom Vlada namjerava da potpiše ugovor o prodaji Instituta Dr Simo Milošević.

Sada je izgleda svima jasno da je privatizacija najznačajnije institucije zdravstvenog turizma u našoj zemlji i kičme razvoja Herceg Novog, trebalo da bude samo još jedna u nizu onih gdje se sumnjivim investitorima prodaje ogromna imovina sa jednim jedinim ciljem – da se prave objekti sa stanovima za prodaju, bez realizacije investicionih programa. Jer jedino na to navodi prezentacija saradnika IWG-a, od kojih se moglo čuti samo da investitori nemaju Master plan, ali ni Idejni projekat, da očekuju podršku lokalne zajednice i države, obećavši 10 miliona eura ulaganja u medicinsku opremu za ,,budući centar medicinske izvrsnosti” od kojega će oni napraviti brend. Najdalje je otišao izvjesni Džon Morgan, iz Lenard dizajna, koji je pričao o njihovoj saradnji u projektima medicinskih, spa i sportskih sadžaja na Mauricijusu, Najrobiju i Keniji, ne pomenuvši Institut.

„Po pravilu ovakvi projekti isključuju zajednički život stranih kupaca i domaćeg stanovništva, ali mi smo na dobrom putu da to ne bude tako na Mauricijusu, pa ćemo se truditi da takav sistem sprovedemo i ovdje”, rekao je Morgan.

,,Njihova je poruka da mi domorodci imamo pravo da živimo sa strancima!? Sramno. Ako im prodaju Banju raskidamo koaliciju i kraj priče”, kazao je Dušan Radović Krušo, lider građanske liste Izbor koja sa DPS-om od decembarskih izbora vrši vlast u Herceg Novom. Radović je isto to poručio i prije dva mjeseca. Međutim, ostanak u koaliciji iz Izbora su pravdali očekivanom prezentacijom budućih investitora koji bi trebalo da kupe većinski paket akcija Instituta Igalo. A prezentacija je samo potvrdila da IWG želi isključivo da gradi zgrade za prodaju, na oko 24 hektara površine koliko zahvata Institut, od čega je trenutno svega devet hektara zatvorenih prostora, a ostalo su parkovne površine. „Ovakvu kompaniju pokušavaju da prodaju kao da je ledina bez međunarodnog ugleda. Pokušavaju da je, po današnjoj opskurnoj prezentaciji, oni navodno brendiraju a da pri tom nisu nikada ništa slično uradili nigdje u svijetu. Kod nas se radi o privatizaciji uspješne međunarodno ostvarene i priznate kompanije kojoj treba dobar menadžment i osvajanje novih programa i tržišta. Da bi povećali iskorišćenost postojećih kapaciteta sa sadašnjih 35 na barem 60-65 odsto da bi postala visoko profitabilna. Zašto to uništavati? Zar sve mora da bude beton i kratkoročan profit?”, kazao je za Monitor predstavnik manjinskih akcionara Instituta Milorad Bato Đurović ističući da je dobro što je prezentacija donijela pobunu maltene cijelog Herceg Novog.

„Konačno je došlo do pobune cijelog grada. Pobunom protiv omalovažavanja Instituta, njegovih radnika, građana i civilizacijskih dostignuća cijelog kraja i Crne Gore. Herceg Novi je konačno, poslije ‘nacionalističkog’ lutanja, danas jedinstveno ustao u zaštitu svog građanskog bića”, kazao je Đurović za naš list.

Od samog starta ove priče bilo je jasno da se IWG interesuje za nekretnine Instituta, a ne za njegovo ime i rejting koje su 66 godina stvarali medicinski stručnjaci priznati u zemljama Skandinavije. Na to ukazuje činjenica da je od 232 miliona, koliko bi navodno trebalo da se uloži u sljedećih deset godina, svega 10 miliona za medicinsku opremu i 10 miliona za akcije, a ostalo za gradnju novih rezidencijalnih objekata. A kako bi ti rezidencijalni objekti trebalo da izgledaju, jasno se vidi iz dijela tenderske dokumentacije u koju je Monitor imao uvid, gdje se na skicama vidi Mogući razvojni plan lokacije sa mnoštvom crvenih krovova oko Titove vile, gdje je sada park i ogromnom količinom zgrada i betona oko Druge faze Instituta koju sada okružuje šuma mediteranskog rastinja.

Onaj ko je prihvatio takav predlog i ko bi potpisao predloženi ugovor ne obazire se mnogo, čak uopšte, na ,,Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine” u kojem na 157. strani piše: ,,U Njivicama, Igalu i Sutorinskom polju, strogo ograničiti bilo kakve industrijske funkcije i ograničiti dalju ekspanziju komercijalnog turizma i ograničiti sve programe razvoja, uključujući stanovanje, u zoni zdravstvenog turizma”.

Prezentacija je bila potpuni promašaj u odnosu na ono što je bilo obećano, saopšteno je iz Izbora uz ponovnu najavu protesta i raskida koalicije sa DPS-om, jer nisu dobili informacije o bonitetu ponuđača.

,,Iza svega toga stoji Bogoljub Karić, jer on, prema našim informacijama, suštinski upravlja firmom Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović”, tvrdi lider Izbora Dušan Radović koji je za Monitor rekao da će čekati sedam dana i ukoliko se ne prekine aktuelni proces prodaje Instituta, krenuće sa organizovanjem protesta i raskidom koalicije.

Naravno, tvrdnje o upletenosti Karića u prodaju Instituta negira predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. On kaže da nije očekivao tenzije i nesporazum, jer su ispunjeni svi zahtjevi lokalne uprave u Novom. Vujović vjeruje da će se ipak potpisati Ugovor, „ali treba sačekati reakciju potencijalnog investitora”.

,,To što se javnost u Novom plaši da IWG dolazi da bi gradio za tržište vile i apartmane i da ugasi Institut, to nije realno”, obećava Vujović, zadovoljan prezentacijom IWG: ,,Biće očuvana osnovna djelatnost, kolektivni ugovor prihvatiće za najmanje tri godine. Sa Nacrtom ugovora smo sve upoznali iako to nije bila praksa do sada”.

Kako saznajemo Vujovićeve tvrdnje demantovane su već na sastanku sa sindikalcima Instituta, gdje su predstavnici IWG-a kazali da ne mogu ni godinu dana garantovati za iznos plata radnicima, ,,već da će se zarade finansirati iz eventualnih prihoda”.

Već viđeno.

Nije konzorcijum nego DOO

Iz Izbora su saopštili da International Wellnes Group nije konzorcijum nego društvu sa ograničenom odgovornošću sa osnivačkim kapitalom u iznosu od 1.000 £ (funti sterlinga). Grupu čine:

– Replus limited sa osnivačkim kapitalom od 100 funti , a čiji je osnivač i direktor Thomas Jonathan Lane. Inače, Lane je istovremeno vlasnik još osam preduzeća na istoj adresi. Nijedno preduzeće nema kapital veći od 1.000£. Društvo nema zaposlenih, spada u kategoriju malih preduzeća za koje ne postoji obaveza revizije završnih računa.

– Sterling campbell limited, sa osnivačkim kapitalom u iznosu od jedne funte, a čiji je osnivač Vadim Opeskine, porijeklom iz Kazahstana. On je istovremeno i direktor tridesetšest firmi registrovanih na istoj adresi. Nijedna od firmi nema osnivački kapital preko 1.000£.

– Brown rudnick limited, koja predstavlja advokatsku kancelariju iz Londona, koja je bila pokriće za zadovoljenje prvog uslova Javnog poziva, a to je prihod u posljednje tri poslovne godine u iznosu od 100 miliona eura. Napominjemo da kompanija nije dostavila završne račune za pomenute godine, već je Tenderska komisija na osnovu procjene agencije House price waters prihvatila zdravo za gotovo da je firma Brown rudnick limited zadovoljila pomenuti kriterijum. Prema zvaničnim podacima poreske uprave Velike Britanije kompanija Brown rudnick limited na kraju 2013. godine vrijedi 10,5 miliona funti.

Kako je advokatska kancelarija u ovom projektu u sukobu interesa, ne pojavljuje se kao zvanični vlasnik, već njihovih 1/5 akcija drži firma KCM capital limited, koja je osnovana 2010. godine, od strane osnivača KCM holding limited. Neto vrijednost kompanije na dan 31. mart 2014. je 2.200 £.

– Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović. „Suštinski iza ove kompanije stoji Bogoljub Karić”, navode iz Izbora dodajući na kraju da će ,,kao grupa slobodno mislećih ljudi održati obećanje dato građanima Herceg Novog. U slučaju da aktuelna državna vlast bude ravnodušna prema ovom našem stavu, Izbor će organizovati proteste”.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo