Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIVATIZACIJA SIMA MILOŠEVIĆA: Vlast ili Institut

Objavljeno prije

na

,,Ja zaista nemam više živaca za ovo”, rekao je za Monitor predsjednik Opštine Herceg Novi Nikola Nikša Gojković, poslije prezentacije International Wellnes Group (IWG) sa kojom Vlada namjerava da potpiše ugovor o prodaji Instituta Dr Simo Milošević.

Sada je izgleda svima jasno da je privatizacija najznačajnije institucije zdravstvenog turizma u našoj zemlji i kičme razvoja Herceg Novog, trebalo da bude samo još jedna u nizu onih gdje se sumnjivim investitorima prodaje ogromna imovina sa jednim jedinim ciljem – da se prave objekti sa stanovima za prodaju, bez realizacije investicionih programa. Jer jedino na to navodi prezentacija saradnika IWG-a, od kojih se moglo čuti samo da investitori nemaju Master plan, ali ni Idejni projekat, da očekuju podršku lokalne zajednice i države, obećavši 10 miliona eura ulaganja u medicinsku opremu za ,,budući centar medicinske izvrsnosti” od kojega će oni napraviti brend. Najdalje je otišao izvjesni Džon Morgan, iz Lenard dizajna, koji je pričao o njihovoj saradnji u projektima medicinskih, spa i sportskih sadžaja na Mauricijusu, Najrobiju i Keniji, ne pomenuvši Institut.

„Po pravilu ovakvi projekti isključuju zajednički život stranih kupaca i domaćeg stanovništva, ali mi smo na dobrom putu da to ne bude tako na Mauricijusu, pa ćemo se truditi da takav sistem sprovedemo i ovdje”, rekao je Morgan.

,,Njihova je poruka da mi domorodci imamo pravo da živimo sa strancima!? Sramno. Ako im prodaju Banju raskidamo koaliciju i kraj priče”, kazao je Dušan Radović Krušo, lider građanske liste Izbor koja sa DPS-om od decembarskih izbora vrši vlast u Herceg Novom. Radović je isto to poručio i prije dva mjeseca. Međutim, ostanak u koaliciji iz Izbora su pravdali očekivanom prezentacijom budućih investitora koji bi trebalo da kupe većinski paket akcija Instituta Igalo. A prezentacija je samo potvrdila da IWG želi isključivo da gradi zgrade za prodaju, na oko 24 hektara površine koliko zahvata Institut, od čega je trenutno svega devet hektara zatvorenih prostora, a ostalo su parkovne površine. „Ovakvu kompaniju pokušavaju da prodaju kao da je ledina bez međunarodnog ugleda. Pokušavaju da je, po današnjoj opskurnoj prezentaciji, oni navodno brendiraju a da pri tom nisu nikada ništa slično uradili nigdje u svijetu. Kod nas se radi o privatizaciji uspješne međunarodno ostvarene i priznate kompanije kojoj treba dobar menadžment i osvajanje novih programa i tržišta. Da bi povećali iskorišćenost postojećih kapaciteta sa sadašnjih 35 na barem 60-65 odsto da bi postala visoko profitabilna. Zašto to uništavati? Zar sve mora da bude beton i kratkoročan profit?”, kazao je za Monitor predstavnik manjinskih akcionara Instituta Milorad Bato Đurović ističući da je dobro što je prezentacija donijela pobunu maltene cijelog Herceg Novog.

„Konačno je došlo do pobune cijelog grada. Pobunom protiv omalovažavanja Instituta, njegovih radnika, građana i civilizacijskih dostignuća cijelog kraja i Crne Gore. Herceg Novi je konačno, poslije ‘nacionalističkog’ lutanja, danas jedinstveno ustao u zaštitu svog građanskog bića”, kazao je Đurović za naš list.

Od samog starta ove priče bilo je jasno da se IWG interesuje za nekretnine Instituta, a ne za njegovo ime i rejting koje su 66 godina stvarali medicinski stručnjaci priznati u zemljama Skandinavije. Na to ukazuje činjenica da je od 232 miliona, koliko bi navodno trebalo da se uloži u sljedećih deset godina, svega 10 miliona za medicinsku opremu i 10 miliona za akcije, a ostalo za gradnju novih rezidencijalnih objekata. A kako bi ti rezidencijalni objekti trebalo da izgledaju, jasno se vidi iz dijela tenderske dokumentacije u koju je Monitor imao uvid, gdje se na skicama vidi Mogući razvojni plan lokacije sa mnoštvom crvenih krovova oko Titove vile, gdje je sada park i ogromnom količinom zgrada i betona oko Druge faze Instituta koju sada okružuje šuma mediteranskog rastinja.

Onaj ko je prihvatio takav predlog i ko bi potpisao predloženi ugovor ne obazire se mnogo, čak uopšte, na ,,Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine” u kojem na 157. strani piše: ,,U Njivicama, Igalu i Sutorinskom polju, strogo ograničiti bilo kakve industrijske funkcije i ograničiti dalju ekspanziju komercijalnog turizma i ograničiti sve programe razvoja, uključujući stanovanje, u zoni zdravstvenog turizma”.

Prezentacija je bila potpuni promašaj u odnosu na ono što je bilo obećano, saopšteno je iz Izbora uz ponovnu najavu protesta i raskida koalicije sa DPS-om, jer nisu dobili informacije o bonitetu ponuđača.

,,Iza svega toga stoji Bogoljub Karić, jer on, prema našim informacijama, suštinski upravlja firmom Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović”, tvrdi lider Izbora Dušan Radović koji je za Monitor rekao da će čekati sedam dana i ukoliko se ne prekine aktuelni proces prodaje Instituta, krenuće sa organizovanjem protesta i raskidom koalicije.

Naravno, tvrdnje o upletenosti Karića u prodaju Instituta negira predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. On kaže da nije očekivao tenzije i nesporazum, jer su ispunjeni svi zahtjevi lokalne uprave u Novom. Vujović vjeruje da će se ipak potpisati Ugovor, „ali treba sačekati reakciju potencijalnog investitora”.

,,To što se javnost u Novom plaši da IWG dolazi da bi gradio za tržište vile i apartmane i da ugasi Institut, to nije realno”, obećava Vujović, zadovoljan prezentacijom IWG: ,,Biće očuvana osnovna djelatnost, kolektivni ugovor prihvatiće za najmanje tri godine. Sa Nacrtom ugovora smo sve upoznali iako to nije bila praksa do sada”.

Kako saznajemo Vujovićeve tvrdnje demantovane su već na sastanku sa sindikalcima Instituta, gdje su predstavnici IWG-a kazali da ne mogu ni godinu dana garantovati za iznos plata radnicima, ,,već da će se zarade finansirati iz eventualnih prihoda”.

Već viđeno.

Nije konzorcijum nego DOO

Iz Izbora su saopštili da International Wellnes Group nije konzorcijum nego društvu sa ograničenom odgovornošću sa osnivačkim kapitalom u iznosu od 1.000 £ (funti sterlinga). Grupu čine:

– Replus limited sa osnivačkim kapitalom od 100 funti , a čiji je osnivač i direktor Thomas Jonathan Lane. Inače, Lane je istovremeno vlasnik još osam preduzeća na istoj adresi. Nijedno preduzeće nema kapital veći od 1.000£. Društvo nema zaposlenih, spada u kategoriju malih preduzeća za koje ne postoji obaveza revizije završnih računa.

– Sterling campbell limited, sa osnivačkim kapitalom u iznosu od jedne funte, a čiji je osnivač Vadim Opeskine, porijeklom iz Kazahstana. On je istovremeno i direktor tridesetšest firmi registrovanih na istoj adresi. Nijedna od firmi nema osnivački kapital preko 1.000£.

– Brown rudnick limited, koja predstavlja advokatsku kancelariju iz Londona, koja je bila pokriće za zadovoljenje prvog uslova Javnog poziva, a to je prihod u posljednje tri poslovne godine u iznosu od 100 miliona eura. Napominjemo da kompanija nije dostavila završne račune za pomenute godine, već je Tenderska komisija na osnovu procjene agencije House price waters prihvatila zdravo za gotovo da je firma Brown rudnick limited zadovoljila pomenuti kriterijum. Prema zvaničnim podacima poreske uprave Velike Britanije kompanija Brown rudnick limited na kraju 2013. godine vrijedi 10,5 miliona funti.

Kako je advokatska kancelarija u ovom projektu u sukobu interesa, ne pojavljuje se kao zvanični vlasnik, već njihovih 1/5 akcija drži firma KCM capital limited, koja je osnovana 2010. godine, od strane osnivača KCM holding limited. Neto vrijednost kompanije na dan 31. mart 2014. je 2.200 £.

– Luminor llc iza koje zvanično stoji Saša Beljanović. „Suštinski iza ove kompanije stoji Bogoljub Karić”, navode iz Izbora dodajući na kraju da će ,,kao grupa slobodno mislećih ljudi održati obećanje dato građanima Herceg Novog. U slučaju da aktuelna državna vlast bude ravnodušna prema ovom našem stavu, Izbor će organizovati proteste”.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo