Povežite se sa nama

PARALELE

Radna etika kod nas

Objavljeno prije

na

Zloupotreba bolovanja, nedolazak na posao i politički pritisak u državnim institucijama česta je tema debata u Crnoj Gori. Kad malo zagrebemo u prošlost, nalazimo da se i prije više od vijek naša zemlja susrijetala sa sličnim problemima. Naročito je to zanimljivo pratiti u negdašnjem Ministarstvu vojnom. Unutrašnji život crnogorske vojske bio je dinamičan. Radi uređenja pravilnijeg toka rada u Ministarstvu, donešena je stalna Naredba o radu i redu jer svi upošljeni nijesu uvijek poštovali svoje obaveze. Ministar vojni je pored toga 30. maja 1911. godine izdao naređenje svim divizijskim i brigadnim komandama o kancelarijskom radu.  

Ministar je primijetio da mnogi oficiri, pisari i dijurnisti “ne dolaze u određeno vrijeme, kao i da poslje dolaska na dužnost pod raznim izgovorima napuštaju i šetaju po pjacama i śede po kafanama”. Naređeno je da se nijedan zapošljeni u “kancelarijsko vrijeme” koje je dnevno trajalo sedam sati, ne smije udaljavati s radnoga mjesta bez osobite službene ili neke prijeke potrebe. Radno vrijeme propisano je od 8 sati ujutru do podneva i od 15 časova do 18, u ljetnjem, odnosno od 14 časova do 17 u zimskom periodu. Za svako “zlonamjerno” korišćenje odsustva i neispunjavanja naređenja propisana je stroga kazna.

Ministru su nerijetko stizali dopisi visokih oficira u kojima su ga obavještavali o nedolasku na posao pojedinih službenika. Veoma je zanimljiv dopis RadomiraVešovića Ivu Đuroviću, iz marta 1911. godine u kojem za jednog poručnika, čuvara vojnog slagališta, kaže da ga nikad(!) nema na dužnosti.

Unutrašnji život crnogorske vojske nijesu zaobišle neleglne radnje. Dešavalo se da neki vojnici zloupotrebljavaju svoj položaj. Iz jednog dopisa Ministra vojnog komandiru Barskog bataljona Jovanu Plamencu od 17. avgusta 1911. godine, možemo zaključiti da je prema informacijama koje je pośedovalo Ministarstvo Unutrašnjih djela 6 vojnika iz pomenutog bataljona švercovalo duvan preko Kameničkog mosta. Ministar vojni tražio je najstrože sankcionisanje ovih radnji.

Posebno je interesantan još jedan dokument, koji nam govori o bavljenju politikom pojedinih oficira, što je u to vrijeme bilo striktno zabranjeno.Vršilac dužnosti Komandira Kolašinske brigade M. Medenica, javio je Brigadiru Ivu Đuroviću: „Potpisatom čast je izvijestiti Vas G. Ministre ovim pismom povjerljive sadržine a u interesu naše službe i delikatnog oficirskog pozirskog poziva, da se od izvjesnog mi vremena među oficirima pojavila politička zlomisao, tako da su neki povrh svih pravila i obaveza oficirskijeh počeli se miješati u izborne agitacije, koje su se u pojedinim plemenima počele pojavljivati, na koju svrhu učinili su i pocijepanost među oficirima područne mi brigade, te se često sami odvajaju i nešto na svoju ruku rade, što se kosi sa interesima postojećeg stanja u zemlji u kojemu Naš mudri Vladar radi na opšte dobro svoga naroda i njegove zemlje… Gore pomenuti G. oficiri i barjaktari koliko mogu sa područnim mi i ispravnim oficirima saznati, dobivaju instrukcije od nekog snažnijeg van područne mi jedinice.”

Medenica je zatražio od Ministra da se oficiri kazne, na način što bi im se oduzelo starješinstvo u bataljonima i četama, što bi spriječilo dalje „protivpravilno jurenje kroz plemena”. Ivo Đurović je zatražio od komandira Mila Matanovića da detaljno ispita stvar, o čemu ga je ovaj izvijestio da je razgovarao sa optuženim oficirima i najoštrije osudio njihov rad i zaprijetio im kaznom.

Iako su prošle decenije, patinu prošlosti ośećamo i danas. A približavaju se i izbori u oktobru.Valja razmisliti o nekim mentalitetskim crtama koje ne mijenjamo. Kafana u toku radnoga vremena i “politička zlomisao” u državnim institucijama.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Crnogorski internirci

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno je crnogorskoj javnosti prezentovana veoma zanimljiva knjiga istoričara Vukote Vukotića. Radi se o zborniku dokumenata Internacija stanovništva Crne Gore 1916 – 1918 u izdanju Državnoga arhiva Crne Gore koji predstavlja plod njegova višegodišnjeg studioznog i metodičnog istraživanja crnogorske ratne građe pohranjene u crnogorskoj riznici pamćenja. U njoj nalazimo pokušaj da se potomcima crnogorskih stradalnika, ali i čitavoj crnogorskoj javnosti prezentuju imena crnogorskih interniraca i okolnosti u kojima su proživljavali trenutke svoje povijesne drame. Spiskovi su sortirani prema izvještajima i heurističkoj bazi koja je ostala iza djelovanja Crnogorskoga Crvenoga krsta u Neiju, u Francuskoj, a koji je bio jedna od najznačajnijh naših institucija humanosti u toku Prvoga svjetskoga rata. Vukotić nastoji doći do konkretnih imena osoba koje su nasilno odvedene iz svoje domovine i rasute po tamnicama austrougarskoga okupatora. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo