Povežite se sa nama

MONITORING

RASIPANJE NAŠIH PARA: Bez polaganja računa

Objavljeno prije

na

ranko-krivokapic

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije usvojio izvještaj generalnog sekretara Siniše Stankovića o trošenju novca parlamenta za prethodnu godinu. Prvi put o skupštinskim troškovima izjasniće se plenum. Zanimljivo je da slično interesovanje za finansijske detalje Odbor nije pokazao nikada ranije, iako su razne stavke u spisku skupštinskih troškova nicale i rasle godinama.

Izvještaj nije prošao zahvaljujući glasovima poslanika DPS-a, Pozitivne, Bošnjačke stranke, SNP-a i Damira Šehovića. Uglavnom bivši partijski i koalicioni partneri, dakle, riješili su da bivšem predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću temeljno pretresu račune. Usvojili su zaključak kojim je preporučeno Državnoj revizorskoj instituciji da uradi reviziju trošenja novca parlamenta za 2015. godinu. ,,Ono što posebno zabrinjava jeste i probijanje određenih stavki koje su planirane čak i do 300 odsto što ne bi smjelo da bude praksa. Mi ćemo tražiti i preporučiti da DRI provjeri poslovanje Skupštine za 2016. godinu”, kazao je Zoran Jelić iz DPS-a na sjednici Odbora za ekonomiju prilikom razmatranja finansijskog izvještaja koji je pripremila skupštinska služba.

Mnogo prije nego se savez DPS-a i SDP-a raspao, negdje od vremena kad je počelo da škripi u koalicionim odnosima i kad je šef DPS-a Milo Đukanović počeo da se žali na ,,parlamentarnu diktaturu” krenule su u podobnim medijima priče o skupštinskim troškarenjima. Da nije riječ o brizi za način na koji se troši novac poreskih obveznika, već o metodu političkog obračuna svjedoči fakat da za troškove vladinih činovnika niko ne haje.

,,Izvještaj o finansijskoj potrošnji Skupštine u 2015. godini može se opisati u dvije riječi bahatost i rasipanje. U vrijeme ekonomske krize i zaduživanja, kako bi se redovno servisirale obaveze države, parlament Ranka Krivokapića uspio je da postavi neslavni rekord u istoriji Skupštine Crne Gore i za godinu potroši nevjerovatnih skoro sedam miliona eura”, pisale su u aprilu Dnevne novine.

Tada je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet vratio izvještaj na doradu.

I, stvarno, nije Skupština trošila malo, ali – potrošili su manje nego što je državnim budžetom bilo predviđeno. Zakonom o budžetu Crne Gore za 2015. godinu za Skupštinu je planirano 7.060.889 eura. Budžet Skupštine čini 1,04 odsto tekućeg budžeta Crne Gore. Potrošili su 6.902.974 eura ili 97,76 odsto planiranih para.

Odavno je poznato da za učešće u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine i radnih tijela, predsjednik radnog tijela mjesečno dobija 300, a član 150 eura. Ukoliko je jedan poslanik član više odbora, mjesečno dobija ukupno 225 eura. Poslanicima se, shodno Uredbi o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima, plaća i dnevnica za prisustvo na sjednicama parlamenta i odbora u iznosu od 18 eura. Kome izgleda čudno što neko dobija novac samo da bi došao na posao – ostaje mu da se čudi.

Stavka koja je u skupštinskim troškovima najdrastičnije narasla zove se ,,ostali izdaci”. U 2012. nijesu postojali, lani su iznosili preko 277.283 eura. Budžetom je za ,,ostale izdatke” bilo previđeno 30 hiljada eura, što znači da je plan premašen za petsto procenata.

Sa nule u 2012. na preko 37 hiljada eura popeli su se i ,,transferi institucijama i pojedincima”. Vrtoglavo su skočila i ,,ostala lična primanja”. Za njih je 2012. izdvojeno 8.975 eura – 2015. taj trošak je, umjesto planirane 31 hiljade, iznosio – 151.715 eura.

Po ugovorima o djelu Skupština je imala u planu da potroši 60 hiljada, potrošila je preko 233 hiljade. Prekoračenje – 389 odsto.

Prema Zakonu o budžetu Skupština je za službena putovanja imala 625.750 eura. Potrošeno je 775.609 – 150 hiljada više od predviđenog.

Odbor za ekonomiju zaključio je tada da neće prihvatiti izvještaj sve dok u njemu ne bude precizno naznačeno, po stavkama, za šta su pare utrošene. Hvalevrijedna je briga poslanika o državnom novcu. Samo da su ikada istu posvećenost pokazali kad se razmatraju troškovi Vlade.

Više od pola skupštinskog budžeta za putovanja – 363 hiljade eura – u budžetu za 2016. predviđeno je samo za putovanja činovnika iz Ministarstva odbrane. Premda, ne može se u ovoj zemlji pretjerano vjerovati onome što piše po budžetima i drugim zvaničnim papirima. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na primjer, za službena putovanja treba tokom ove godine, kako je predviđeno da potoši oko 82 hiljade eura. Ako se letimično pogleda do kojih sve krajeva svijeta i sa kolikom svitom stiže ministar Branimir Gvozdenović, savršeno je jasno da toliko novca ne može da mu potkrpi ni nekoliko mjeseci. Naši stručnjaci za turizam, uprkos dometima 21. vijeka i činjenici da je u toj oblasti internet postao glavno sredstvo za komunikaciju, uporno preferiraju obilaske raznoraznih sajmova. Što da se ne prošeta, kad se može.

Monitorovi pouzdani izvori iz Vlade objašnjavaju da dnevnice za službena putovanja ministrima i drugim činovnicima često služe kao izvor zarade neuporedivo značajniji od plate. Za putovanja po Evropi dnevnica im je 300 eura, za Sloveniju, Srbiju i druge zemlje bivše SFRJ 180, za Kinu dvjesta eura, za Indoneziju 400 i tako dalje. Podrazumijeva se da odsijedaju u luksuznim hotelima i voze se najboljim avionskim linijama.

Trenutno su među Vladinim službenicima posebno u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, što će reći u redovima Socijaldemokrata Ivana Brajovića, hit putovanja u Kinu. Vjerovatno osmatraju auto-puteve. Naši izvori, bliski Vladi, kažu da ministar sa suprugom i pratnjom boravi na višednevnom kružnom putovanju Kina – Indonezija – Bali – Makao – Kina. Pa kući. Budući da su im svi troškovi plaćeni, ako prirodne ljepote Azije razgledaju deset dana i ne kupuju puno poklona, kući se vrate sa deset hiljada eura. A, oni putuju često i ostaju duže od deset dana.

Na kraju računica ipadne ista: ko ima ovakav narod, ne mora da brine za svoju udobnost, ušteđevinicu i status svjetskog putnika.

Miloš BAKIĆ

Darko Pajović, kao takav

Možda ima neke simbolike u tome što je Skupština Crne Gore po mrklom mraku, poslije ponoći smijenila neki dan sa mjesta predsjednika Ranka Krivokapića i u srijedu uveče, u isto doba dana, izabrala Darka Pajovića.

Za izbor Pajovića glasalo je 42 poslanika. U sali tokom glasanja nije bilo poslanika opozicije, glasali su samo poslanici DPS-a, Pozitivne, SD i klubova manjinskih partija. Novoizabrani predsjednik je najavio da neće dozvoliti ad hominem argumente i napade na integritet ličnosti kolega, i da oni koji imaju takve namjere moraju da razumiju da, kao što oni sami predstavljaju građane, isto tako i oni drugi koji su predmet njihovih uvreda, jesu predstavnici naroda. „Drugim riječima, uvrede i lični napadi nijesu samo lični, nego su i atak na građane koje poslanici predstavljaju. Niko nema prava da vrijeđa građane Crne Gore, niti se u ovom domu nalazi toga radi”, naglasio je Pajović. Nije primijetio kolika je on uvreda za građane koji su ga izabrali.

Pajovićev izbor za presjednika Skupštine, po ocjeni mnogih poslanika tokom cjelodnevne rasprave, cijena je koju je DPS platio za podršku Pozitivne za opstanak Đukanovićeve Vlade početkom ove godine.

Prema ocjeni Džavida Šabovića, šefa poslaničkog kluba SDP-a Džavid Šabović iz SDP-a parlament se okupio da konačno uokviri sliku parlamenta, „ne kakva bi trebalo da bude, već onakvu kakva DPS-u treba”.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić rekao je da nema više dileme oko uloge „ovo malo Pozitivne što je ostalo”. „Kažem ovo malo, jer je to malo negdje oko deset ili 15 odsto od onog što je bilo 2012”.

Po Bojanićevim riječima, do koske je ogoljen ,,rad i uloga ovo malo Pozitivne i teatar apsurda kakav smo imali u parlamentu u proteklih nekoliko mjeseci je prešao i preći će u lutkarsko pozotrište, gdje će lutke igrati kako gazda konce vuče”.

Na prvi pogled: Darko je uspio da postane Ranko. Samo što nije. Ključna razlika između Pozitvne i SDP-a i prvih ljudi tih partija je vrijeme. SDP je antiratna partija, kao izgovor za saradnju sa DPS-om imali su borbu za nezavisnost Crne Gore, razne strateške priče. Pozitivna je sve uradila brzo: osvojila veliki broj opozicionih glasova i prodala ih. Smiješi im se sudbina većine kometa. Malo repa i kraj.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo