Povežite se sa nama

MONITORING

RASIPANJE NAŠIH PARA: Bez polaganja računa

Objavljeno prije

na

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije usvojio izvještaj generalnog sekretara Siniše Stankovića o trošenju novca parlamenta za prethodnu godinu. Prvi put o skupštinskim troškovima izjasniće se plenum. Zanimljivo je da slično interesovanje za finansijske detalje Odbor nije pokazao nikada ranije, iako su razne stavke u spisku skupštinskih troškova nicale i rasle godinama.

Izvještaj nije prošao zahvaljujući glasovima poslanika DPS-a, Pozitivne, Bošnjačke stranke, SNP-a i Damira Šehovića. Uglavnom bivši partijski i koalicioni partneri, dakle, riješili su da bivšem predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću temeljno pretresu račune. Usvojili su zaključak kojim je preporučeno Državnoj revizorskoj instituciji da uradi reviziju trošenja novca parlamenta za 2015. godinu. ,,Ono što posebno zabrinjava jeste i probijanje određenih stavki koje su planirane čak i do 300 odsto što ne bi smjelo da bude praksa. Mi ćemo tražiti i preporučiti da DRI provjeri poslovanje Skupštine za 2016. godinu”, kazao je Zoran Jelić iz DPS-a na sjednici Odbora za ekonomiju prilikom razmatranja finansijskog izvještaja koji je pripremila skupštinska služba.

Mnogo prije nego se savez DPS-a i SDP-a raspao, negdje od vremena kad je počelo da škripi u koalicionim odnosima i kad je šef DPS-a Milo Đukanović počeo da se žali na ,,parlamentarnu diktaturu” krenule su u podobnim medijima priče o skupštinskim troškarenjima. Da nije riječ o brizi za način na koji se troši novac poreskih obveznika, već o metodu političkog obračuna svjedoči fakat da za troškove vladinih činovnika niko ne haje.

,,Izvještaj o finansijskoj potrošnji Skupštine u 2015. godini može se opisati u dvije riječi bahatost i rasipanje. U vrijeme ekonomske krize i zaduživanja, kako bi se redovno servisirale obaveze države, parlament Ranka Krivokapića uspio je da postavi neslavni rekord u istoriji Skupštine Crne Gore i za godinu potroši nevjerovatnih skoro sedam miliona eura”, pisale su u aprilu Dnevne novine.

Tada je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet vratio izvještaj na doradu.

I, stvarno, nije Skupština trošila malo, ali – potrošili su manje nego što je državnim budžetom bilo predviđeno. Zakonom o budžetu Crne Gore za 2015. godinu za Skupštinu je planirano 7.060.889 eura. Budžet Skupštine čini 1,04 odsto tekućeg budžeta Crne Gore. Potrošili su 6.902.974 eura ili 97,76 odsto planiranih para.

Odavno je poznato da za učešće u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine i radnih tijela, predsjednik radnog tijela mjesečno dobija 300, a član 150 eura. Ukoliko je jedan poslanik član više odbora, mjesečno dobija ukupno 225 eura. Poslanicima se, shodno Uredbi o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima, plaća i dnevnica za prisustvo na sjednicama parlamenta i odbora u iznosu od 18 eura. Kome izgleda čudno što neko dobija novac samo da bi došao na posao – ostaje mu da se čudi.

Stavka koja je u skupštinskim troškovima najdrastičnije narasla zove se ,,ostali izdaci”. U 2012. nijesu postojali, lani su iznosili preko 277.283 eura. Budžetom je za ,,ostale izdatke” bilo previđeno 30 hiljada eura, što znači da je plan premašen za petsto procenata.

Sa nule u 2012. na preko 37 hiljada eura popeli su se i ,,transferi institucijama i pojedincima”. Vrtoglavo su skočila i ,,ostala lična primanja”. Za njih je 2012. izdvojeno 8.975 eura – 2015. taj trošak je, umjesto planirane 31 hiljade, iznosio – 151.715 eura.

Po ugovorima o djelu Skupština je imala u planu da potroši 60 hiljada, potrošila je preko 233 hiljade. Prekoračenje – 389 odsto.

Prema Zakonu o budžetu Skupština je za službena putovanja imala 625.750 eura. Potrošeno je 775.609 – 150 hiljada više od predviđenog.

Odbor za ekonomiju zaključio je tada da neće prihvatiti izvještaj sve dok u njemu ne bude precizno naznačeno, po stavkama, za šta su pare utrošene. Hvalevrijedna je briga poslanika o državnom novcu. Samo da su ikada istu posvećenost pokazali kad se razmatraju troškovi Vlade.

Više od pola skupštinskog budžeta za putovanja – 363 hiljade eura – u budžetu za 2016. predviđeno je samo za putovanja činovnika iz Ministarstva odbrane. Premda, ne može se u ovoj zemlji pretjerano vjerovati onome što piše po budžetima i drugim zvaničnim papirima. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na primjer, za službena putovanja treba tokom ove godine, kako je predviđeno da potoši oko 82 hiljade eura. Ako se letimično pogleda do kojih sve krajeva svijeta i sa kolikom svitom stiže ministar Branimir Gvozdenović, savršeno je jasno da toliko novca ne može da mu potkrpi ni nekoliko mjeseci. Naši stručnjaci za turizam, uprkos dometima 21. vijeka i činjenici da je u toj oblasti internet postao glavno sredstvo za komunikaciju, uporno preferiraju obilaske raznoraznih sajmova. Što da se ne prošeta, kad se može.

Monitorovi pouzdani izvori iz Vlade objašnjavaju da dnevnice za službena putovanja ministrima i drugim činovnicima često služe kao izvor zarade neuporedivo značajniji od plate. Za putovanja po Evropi dnevnica im je 300 eura, za Sloveniju, Srbiju i druge zemlje bivše SFRJ 180, za Kinu dvjesta eura, za Indoneziju 400 i tako dalje. Podrazumijeva se da odsijedaju u luksuznim hotelima i voze se najboljim avionskim linijama.

Trenutno su među Vladinim službenicima posebno u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, što će reći u redovima Socijaldemokrata Ivana Brajovića, hit putovanja u Kinu. Vjerovatno osmatraju auto-puteve. Naši izvori, bliski Vladi, kažu da ministar sa suprugom i pratnjom boravi na višednevnom kružnom putovanju Kina – Indonezija – Bali – Makao – Kina. Pa kući. Budući da su im svi troškovi plaćeni, ako prirodne ljepote Azije razgledaju deset dana i ne kupuju puno poklona, kući se vrate sa deset hiljada eura. A, oni putuju često i ostaju duže od deset dana.

Na kraju računica ipadne ista: ko ima ovakav narod, ne mora da brine za svoju udobnost, ušteđevinicu i status svjetskog putnika.

Miloš BAKIĆ

Darko Pajović, kao takav

Možda ima neke simbolike u tome što je Skupština Crne Gore po mrklom mraku, poslije ponoći smijenila neki dan sa mjesta predsjednika Ranka Krivokapića i u srijedu uveče, u isto doba dana, izabrala Darka Pajovića.

Za izbor Pajovića glasalo je 42 poslanika. U sali tokom glasanja nije bilo poslanika opozicije, glasali su samo poslanici DPS-a, Pozitivne, SD i klubova manjinskih partija. Novoizabrani predsjednik je najavio da neće dozvoliti ad hominem argumente i napade na integritet ličnosti kolega, i da oni koji imaju takve namjere moraju da razumiju da, kao što oni sami predstavljaju građane, isto tako i oni drugi koji su predmet njihovih uvreda, jesu predstavnici naroda. „Drugim riječima, uvrede i lični napadi nijesu samo lični, nego su i atak na građane koje poslanici predstavljaju. Niko nema prava da vrijeđa građane Crne Gore, niti se u ovom domu nalazi toga radi”, naglasio je Pajović. Nije primijetio kolika je on uvreda za građane koji su ga izabrali.

Pajovićev izbor za presjednika Skupštine, po ocjeni mnogih poslanika tokom cjelodnevne rasprave, cijena je koju je DPS platio za podršku Pozitivne za opstanak Đukanovićeve Vlade početkom ove godine.

Prema ocjeni Džavida Šabovića, šefa poslaničkog kluba SDP-a Džavid Šabović iz SDP-a parlament se okupio da konačno uokviri sliku parlamenta, „ne kakva bi trebalo da bude, već onakvu kakva DPS-u treba”.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić rekao je da nema više dileme oko uloge „ovo malo Pozitivne što je ostalo”. „Kažem ovo malo, jer je to malo negdje oko deset ili 15 odsto od onog što je bilo 2012”.

Po Bojanićevim riječima, do koske je ogoljen ,,rad i uloga ovo malo Pozitivne i teatar apsurda kakav smo imali u parlamentu u proteklih nekoliko mjeseci je prešao i preći će u lutkarsko pozotrište, gdje će lutke igrati kako gazda konce vuče”.

Na prvi pogled: Darko je uspio da postane Ranko. Samo što nije. Ključna razlika između Pozitvne i SDP-a i prvih ljudi tih partija je vrijeme. SDP je antiratna partija, kao izgovor za saradnju sa DPS-om imali su borbu za nezavisnost Crne Gore, razne strateške priče. Pozitivna je sve uradila brzo: osvojila veliki broj opozicionih glasova i prodala ih. Smiješi im se sudbina većine kometa. Malo repa i kraj.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo