Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVANSKE AFERE: U BUDVANSKU KASU NI EURO: Marovića čekaju ovi sporazumi

Objavljeno prije

na

Najvećoj korupcionaškoj aferi u crnogorskoj politici ne nazire se kraj. Funkcioner vladajućeg DPS-a Svetozar Marović priznao je da je bio šef organizovane kriminalne grupe u Budvi potpisujući prvi sporazum o priznanju krivice za učešće u tri afere pod radnim nazivima Prijevor, Madona i TQ Plaza, u kojima je Opština Budva oštećena za iznos od 24,5 miliona eura. Marović se nagodio da za izvršena djela dobije kaznu zatvora od dvije godine i šest mjeseci. Sporazum o nagodbi čiji su detalji označeni tajnim, ne sadrži obavezu da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem ovih krivičnih djela, jer je tužilaštvo, navodno, utvrdilo, kako Marović iz navedenih milionskih afera nije stekao imovinsku korist za sebe. Određeno je da na ime materijalnih troškova vođenja postupka uplati iznos od 50.000 eura.

Marovića očekuje potpisivanje drugog sporazuma za pet narednih afera, Donji bulevar, Krapina, Kopirajt, WTE-otpadne vode i Properti investments, u kojima je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura. Njegov pravni zastupnik, advokat Zdravko Begović, kazao je kako Marović nije potpisao drugi sporazum, jer tužilaštvo još nije definisalo sve njegove detalje.

Glavni specijalni tužilac Milorad Katnić, kazao je kako nije izvršena konačna procjena štete nastale u ovim predmetima, koja može biti i veća od procijenjene.

Prema nezvaničnim informacijama, drugi sporazum koji se nudi Maroviću podrazumijeva obavezu vraćanja iznosa od milion eura u budžet Opštine Budva, kaznu od 50.000 eura na ime materijalnih troškova i izvjesnu zatvorsku kaznu. Ovih milion eura trebalo bi da umiri javnost koja je ogorčena dosadašnjim ishodom tužilačkih istraga o korupciji visokog nivoa u metropoli crnogorskog turizma.

Finansijski efekti okončanih istraga u Specijalnom tužilaštvu nakon potpisivanja značajnog broja sporazuma o priznanju krivice okrivljenih u budvanskim aferama, više su nego skromni. Imovinska šteta koju su članovi kriminalne organizacije nanijeli Opštini, državi i građanima Budve u do sada procesuiranim predmetima, procijenjena je na 45,5 miliona eura.

Ukupan novčani iznos koji će po osnovu pet potpisanih sporazuma okrivljeni Budvani morati da vrate, iznosi nešto preko 1,1 milion eura, od čega se dio odnosi na kazne za vođenje postupaka ili uplate u humanitarne svrhe. U budvansku kasu još uvijek nije stigao ni euro.

Pojedinačno najveći iznos novčane kazne odrezan je Aleksandru Armenku, okrivljenom izvršnom direktoru privatne kompanije Kopirajt i aktuelnom zamjeniku direktora Turističke organizacije u Budvi. Armenko je pristao da plati iznos od 675.000 eura uz zatvorsku kaznu od šest mjeseci. Duplo manji iznos, 380.000 eura treba da plati Marovićev sin Miloš, uz robiju od godinu dana.

Svetozar Marović, Lazar Rađenović i Dragan Marović oslobođeni su obaveze vraćanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnog djela koje su piznali. Osim naknade za materijalne troškove od 30, odnosno 50 hiljada eura. Specijalno tužilaštvo nije pribavilo dokaze da su ostvarili imovinsku korist za sebe.

Ovakav stav tužilaštva izazvao je odijum javnosti i salve optužbi na račun Specijalnog tužilaštva i tužioca Katnića u komentarima u medijima i putem društvenih mreža.

Dok su budvanski rukovodioci u nagodbama sa tužilaštvom prilično jeftino prošli, Katnić je odlučio da se naplati preko firmi koje su bile uključene u poslove kriminalne organizacije.

Pala je nagodba sa kompanijom Kopirajt, po kojoj se njen vlasnik Marko Kentera, nezaobilazni učesnik i kreator mnogih budvanskih afera, obavezao da vrati 2 miliona eura, za štetu procijenjenu na 3,8 miliona.

Najzanimljivija je nagodba koju je Katnić ugovorio sa kompanijom Trejdjunik, investitorom stambeno-poslovnog centra TQ Plaza. Vlasnik ove beogradske kompanije, Mirko Latinović, prihvatio je status ključnog svjedoka saradnika tužilaštva protiv Marovića u predmetu TQ Plaza, u kome je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura.

U ovom predmetu tužilaštvo je odmjerilo kaznu od 100.000 eura za dva krivična djela koja je priznao Goran Bojanić izvršni direktor firme, uz obavezu da u humanitarne svrhe uplati 1.600 eura. Trejdjuniku je oduzeto i 288.000 eura na ime utaje poreza. Od ovih kazni ni centa ne ide u gradsku kasu.

Međutim, naredba tužilaštva da Trejdjunik Opštini vrati kvadrate umjesto novčanog iznosa, naišla je na neodobravanje javnosti i budvanske opozicije. Latinović se obavezao da Opštini vrati 8.000 kvdrata stambenog i poslovnog prostora procijenjeg na iznos od 19,5 miliona eura.

Riječ je o stanovima i lokalima koje je Latinović u vidu mita već predao lokalnim moćnicima, Maroviću, Kuljači, Tičiću. Tako da ovakva odluka tužioca Katnića, Latinovića ni na koji način nije oštetila. Svaljujući krivicu na Marovića izvukao se i iz afere WTE u kojoj je pronevjereno osam miliona eura.

Opština je podmirena kvadratima koje sama treba da prodaje na tržištu nekretnina, uz plaćanje agentskih provizija. Kako se radi o prostoru koji je odrađen na nivou grubih građevinskih radova, teško da će lokalna uprava u skorije vrijeme vidjeti konkretnu korist od tog sporazuma.

Veličajući postignuti uspjeh u ovom predmetu, Katnić je poslao par reklamnih poruka o budvanskom poslovnom centru. Kazao je, gosutjući na Javnom servisu, kako je riječ o ekskluzivnom stambenom i poslovnom prostoru izgrađenom na najljepšoj lokaciji u Budvi, čak i na cijelom Mediteranu! Zaista zvuči neobično kad Specijalni tužilac izjavi tako nešto, kao da je obišao sve zemlje Sredozemlja i sve tržne centre na obalama Italije, Monaka, Francuske, Španije, Maroka, Tunisa, Grčke… i nepobitno utvrdio da je ovaj budvanski najljepši. Na stranu to što je budvanski TQ Plaza oličenje kriminala i korupcije visokog ranga u kome su učestvovali funkcioneri lokalne uprave i vladajuće partije, izgrađen na tuđem, privatnom zemljištu, bez plaćanja nadoknade, pa samim tim ne zaslužuje glorifikaciju jednog državnog tužioca.

I kada potpiše drugi sporazum Sveto Marović neće moći da odahne. Čekaju ga novi sporazumi i eventualna priznanja za nove afere, od kojih barem tri, navodno, uskoro startuju.

Specijalno tužilaštvo istražuje poslovanje Hotelske grupe Budvanska rivijera u kojoj je Marović bio višegodišnji predsjednik borda direktora. Pod istragom su poslovi izgradnje vodenog grada i desalinizacije morske vode, Osmoza, u kojima je umiješan veliki broj ljudi iz političkog i javnog života, koji su svojim malverzacijama oštetili Budvu za više miliona eura.

Da li će Katnić ove afere otvoriti ili će se aktivnosti protiv Marovića zaustaviti nakon što je, bez suđenja priznao, kako je bio vođa kriminalne organizacije u Budvi, koja je smišljeno i sistematski, uz logistiku opštinske lokalne uprave, pljačkala grad i državu.

Ukoliko iza procesa protiv Marovića stoje isključivo politički motivi, on bi mogao uskoro biti okončan. Specijalno tužilaštvo dobilo je tražena priznanja, razotkrilo korupciju i kriminal u Budvi, pospremilo uticajne lokalne vođe u Spuž, dok imovinska nadoknada štete nije ni bila prioritet.

Ukoliko sud prihvati nagodbe sa tužilaštvom, čak tri člana porodice Marović naći će se uskoro u Spužu.

U svojoj političkoj karijeri dugoj četvrt vijeka, Marović je važio za uspješnog pregovarača, ali porodicu nije uspio da sačuva, pritisnut dokazima i brojnim svjedočenjima dojučerašnjih partijskih i poslovnih saradnika i prijatelja. Njegova politička karijera je praktično gotova. Uživao je poziciju drugog čovjeka vladajuće partije u čijem je osnivanju učestvovao. Političku moć gradio je u Budvi u kojoj je redovno dobijao većinu na izborima. Koketirao je svojim partijskim uticajem kao potencijalni raskolnik koji je mogao, da je to htio, podijeliti partiju i osnovati budvansku frakciju DPS-a.

Desilo se obrnuto. Budvanski klan DPS-a je obezglavljen i uništen. Iako se vrh partije nije zvanično ogradio od ekipe koja je zahvaljujući političkoj moći, u ime DPS-a, korupcijom i malverzacijama uništila grad.

Marović još uvijek zauzima visoke pozicije u partiji. Član je Glavnog odbora i Predsjedništva stranke kao predsjednik Političkog savjeta. Da li će ih zadržati, znaće se uskoro. Odgovarajući na pitanja novinara o statusu Marovića u DPS-u, premijer Milo Đukanović kazao je, kako okolnosti postupaka koji su vođeni u Budvi obavezuju partiju da se time pozabavi, što će i učiniti odgovorno i u skladu sa statutom partije.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo