Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVANSKE AFERE: U BUDVANSKU KASU NI EURO: Marovića čekaju ovi sporazumi

Objavljeno prije

na

Najvećoj korupcionaškoj aferi u crnogorskoj politici ne nazire se kraj. Funkcioner vladajućeg DPS-a Svetozar Marović priznao je da je bio šef organizovane kriminalne grupe u Budvi potpisujući prvi sporazum o priznanju krivice za učešće u tri afere pod radnim nazivima Prijevor, Madona i TQ Plaza, u kojima je Opština Budva oštećena za iznos od 24,5 miliona eura. Marović se nagodio da za izvršena djela dobije kaznu zatvora od dvije godine i šest mjeseci. Sporazum o nagodbi čiji su detalji označeni tajnim, ne sadrži obavezu da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem ovih krivičnih djela, jer je tužilaštvo, navodno, utvrdilo, kako Marović iz navedenih milionskih afera nije stekao imovinsku korist za sebe. Određeno je da na ime materijalnih troškova vođenja postupka uplati iznos od 50.000 eura.

Marovića očekuje potpisivanje drugog sporazuma za pet narednih afera, Donji bulevar, Krapina, Kopirajt, WTE-otpadne vode i Properti investments, u kojima je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura. Njegov pravni zastupnik, advokat Zdravko Begović, kazao je kako Marović nije potpisao drugi sporazum, jer tužilaštvo još nije definisalo sve njegove detalje.

Glavni specijalni tužilac Milorad Katnić, kazao je kako nije izvršena konačna procjena štete nastale u ovim predmetima, koja može biti i veća od procijenjene.

Prema nezvaničnim informacijama, drugi sporazum koji se nudi Maroviću podrazumijeva obavezu vraćanja iznosa od milion eura u budžet Opštine Budva, kaznu od 50.000 eura na ime materijalnih troškova i izvjesnu zatvorsku kaznu. Ovih milion eura trebalo bi da umiri javnost koja je ogorčena dosadašnjim ishodom tužilačkih istraga o korupciji visokog nivoa u metropoli crnogorskog turizma.

Finansijski efekti okončanih istraga u Specijalnom tužilaštvu nakon potpisivanja značajnog broja sporazuma o priznanju krivice okrivljenih u budvanskim aferama, više su nego skromni. Imovinska šteta koju su članovi kriminalne organizacije nanijeli Opštini, državi i građanima Budve u do sada procesuiranim predmetima, procijenjena je na 45,5 miliona eura.

Ukupan novčani iznos koji će po osnovu pet potpisanih sporazuma okrivljeni Budvani morati da vrate, iznosi nešto preko 1,1 milion eura, od čega se dio odnosi na kazne za vođenje postupaka ili uplate u humanitarne svrhe. U budvansku kasu još uvijek nije stigao ni euro.

Pojedinačno najveći iznos novčane kazne odrezan je Aleksandru Armenku, okrivljenom izvršnom direktoru privatne kompanije Kopirajt i aktuelnom zamjeniku direktora Turističke organizacije u Budvi. Armenko je pristao da plati iznos od 675.000 eura uz zatvorsku kaznu od šest mjeseci. Duplo manji iznos, 380.000 eura treba da plati Marovićev sin Miloš, uz robiju od godinu dana.

Svetozar Marović, Lazar Rađenović i Dragan Marović oslobođeni su obaveze vraćanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnog djela koje su piznali. Osim naknade za materijalne troškove od 30, odnosno 50 hiljada eura. Specijalno tužilaštvo nije pribavilo dokaze da su ostvarili imovinsku korist za sebe.

Ovakav stav tužilaštva izazvao je odijum javnosti i salve optužbi na račun Specijalnog tužilaštva i tužioca Katnića u komentarima u medijima i putem društvenih mreža.

Dok su budvanski rukovodioci u nagodbama sa tužilaštvom prilično jeftino prošli, Katnić je odlučio da se naplati preko firmi koje su bile uključene u poslove kriminalne organizacije.

Pala je nagodba sa kompanijom Kopirajt, po kojoj se njen vlasnik Marko Kentera, nezaobilazni učesnik i kreator mnogih budvanskih afera, obavezao da vrati 2 miliona eura, za štetu procijenjenu na 3,8 miliona.

Najzanimljivija je nagodba koju je Katnić ugovorio sa kompanijom Trejdjunik, investitorom stambeno-poslovnog centra TQ Plaza. Vlasnik ove beogradske kompanije, Mirko Latinović, prihvatio je status ključnog svjedoka saradnika tužilaštva protiv Marovića u predmetu TQ Plaza, u kome je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura.

U ovom predmetu tužilaštvo je odmjerilo kaznu od 100.000 eura za dva krivična djela koja je priznao Goran Bojanić izvršni direktor firme, uz obavezu da u humanitarne svrhe uplati 1.600 eura. Trejdjuniku je oduzeto i 288.000 eura na ime utaje poreza. Od ovih kazni ni centa ne ide u gradsku kasu.

Međutim, naredba tužilaštva da Trejdjunik Opštini vrati kvadrate umjesto novčanog iznosa, naišla je na neodobravanje javnosti i budvanske opozicije. Latinović se obavezao da Opštini vrati 8.000 kvdrata stambenog i poslovnog prostora procijenjeg na iznos od 19,5 miliona eura.

Riječ je o stanovima i lokalima koje je Latinović u vidu mita već predao lokalnim moćnicima, Maroviću, Kuljači, Tičiću. Tako da ovakva odluka tužioca Katnića, Latinovića ni na koji način nije oštetila. Svaljujući krivicu na Marovića izvukao se i iz afere WTE u kojoj je pronevjereno osam miliona eura.

Opština je podmirena kvadratima koje sama treba da prodaje na tržištu nekretnina, uz plaćanje agentskih provizija. Kako se radi o prostoru koji je odrađen na nivou grubih građevinskih radova, teško da će lokalna uprava u skorije vrijeme vidjeti konkretnu korist od tog sporazuma.

Veličajući postignuti uspjeh u ovom predmetu, Katnić je poslao par reklamnih poruka o budvanskom poslovnom centru. Kazao je, gosutjući na Javnom servisu, kako je riječ o ekskluzivnom stambenom i poslovnom prostoru izgrađenom na najljepšoj lokaciji u Budvi, čak i na cijelom Mediteranu! Zaista zvuči neobično kad Specijalni tužilac izjavi tako nešto, kao da je obišao sve zemlje Sredozemlja i sve tržne centre na obalama Italije, Monaka, Francuske, Španije, Maroka, Tunisa, Grčke… i nepobitno utvrdio da je ovaj budvanski najljepši. Na stranu to što je budvanski TQ Plaza oličenje kriminala i korupcije visokog ranga u kome su učestvovali funkcioneri lokalne uprave i vladajuće partije, izgrađen na tuđem, privatnom zemljištu, bez plaćanja nadoknade, pa samim tim ne zaslužuje glorifikaciju jednog državnog tužioca.

I kada potpiše drugi sporazum Sveto Marović neće moći da odahne. Čekaju ga novi sporazumi i eventualna priznanja za nove afere, od kojih barem tri, navodno, uskoro startuju.

Specijalno tužilaštvo istražuje poslovanje Hotelske grupe Budvanska rivijera u kojoj je Marović bio višegodišnji predsjednik borda direktora. Pod istragom su poslovi izgradnje vodenog grada i desalinizacije morske vode, Osmoza, u kojima je umiješan veliki broj ljudi iz političkog i javnog života, koji su svojim malverzacijama oštetili Budvu za više miliona eura.

Da li će Katnić ove afere otvoriti ili će se aktivnosti protiv Marovića zaustaviti nakon što je, bez suđenja priznao, kako je bio vođa kriminalne organizacije u Budvi, koja je smišljeno i sistematski, uz logistiku opštinske lokalne uprave, pljačkala grad i državu.

Ukoliko iza procesa protiv Marovića stoje isključivo politički motivi, on bi mogao uskoro biti okončan. Specijalno tužilaštvo dobilo je tražena priznanja, razotkrilo korupciju i kriminal u Budvi, pospremilo uticajne lokalne vođe u Spuž, dok imovinska nadoknada štete nije ni bila prioritet.

Ukoliko sud prihvati nagodbe sa tužilaštvom, čak tri člana porodice Marović naći će se uskoro u Spužu.

U svojoj političkoj karijeri dugoj četvrt vijeka, Marović je važio za uspješnog pregovarača, ali porodicu nije uspio da sačuva, pritisnut dokazima i brojnim svjedočenjima dojučerašnjih partijskih i poslovnih saradnika i prijatelja. Njegova politička karijera je praktično gotova. Uživao je poziciju drugog čovjeka vladajuće partije u čijem je osnivanju učestvovao. Političku moć gradio je u Budvi u kojoj je redovno dobijao većinu na izborima. Koketirao je svojim partijskim uticajem kao potencijalni raskolnik koji je mogao, da je to htio, podijeliti partiju i osnovati budvansku frakciju DPS-a.

Desilo se obrnuto. Budvanski klan DPS-a je obezglavljen i uništen. Iako se vrh partije nije zvanično ogradio od ekipe koja je zahvaljujući političkoj moći, u ime DPS-a, korupcijom i malverzacijama uništila grad.

Marović još uvijek zauzima visoke pozicije u partiji. Član je Glavnog odbora i Predsjedništva stranke kao predsjednik Političkog savjeta. Da li će ih zadržati, znaće se uskoro. Odgovarajući na pitanja novinara o statusu Marovića u DPS-u, premijer Milo Đukanović kazao je, kako okolnosti postupaka koji su vođeni u Budvi obavezuju partiju da se time pozabavi, što će i učiniti odgovorno i u skladu sa statutom partije.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo