Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVANSKE AFERE: U BUDVANSKU KASU NI EURO: Marovića čekaju ovi sporazumi

Objavljeno prije

na

Najvećoj korupcionaškoj aferi u crnogorskoj politici ne nazire se kraj. Funkcioner vladajućeg DPS-a Svetozar Marović priznao je da je bio šef organizovane kriminalne grupe u Budvi potpisujući prvi sporazum o priznanju krivice za učešće u tri afere pod radnim nazivima Prijevor, Madona i TQ Plaza, u kojima je Opština Budva oštećena za iznos od 24,5 miliona eura. Marović se nagodio da za izvršena djela dobije kaznu zatvora od dvije godine i šest mjeseci. Sporazum o nagodbi čiji su detalji označeni tajnim, ne sadrži obavezu da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem ovih krivičnih djela, jer je tužilaštvo, navodno, utvrdilo, kako Marović iz navedenih milionskih afera nije stekao imovinsku korist za sebe. Određeno je da na ime materijalnih troškova vođenja postupka uplati iznos od 50.000 eura.

Marovića očekuje potpisivanje drugog sporazuma za pet narednih afera, Donji bulevar, Krapina, Kopirajt, WTE-otpadne vode i Properti investments, u kojima je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura. Njegov pravni zastupnik, advokat Zdravko Begović, kazao je kako Marović nije potpisao drugi sporazum, jer tužilaštvo još nije definisalo sve njegove detalje.

Glavni specijalni tužilac Milorad Katnić, kazao je kako nije izvršena konačna procjena štete nastale u ovim predmetima, koja može biti i veća od procijenjene.

Prema nezvaničnim informacijama, drugi sporazum koji se nudi Maroviću podrazumijeva obavezu vraćanja iznosa od milion eura u budžet Opštine Budva, kaznu od 50.000 eura na ime materijalnih troškova i izvjesnu zatvorsku kaznu. Ovih milion eura trebalo bi da umiri javnost koja je ogorčena dosadašnjim ishodom tužilačkih istraga o korupciji visokog nivoa u metropoli crnogorskog turizma.

Finansijski efekti okončanih istraga u Specijalnom tužilaštvu nakon potpisivanja značajnog broja sporazuma o priznanju krivice okrivljenih u budvanskim aferama, više su nego skromni. Imovinska šteta koju su članovi kriminalne organizacije nanijeli Opštini, državi i građanima Budve u do sada procesuiranim predmetima, procijenjena je na 45,5 miliona eura.

Ukupan novčani iznos koji će po osnovu pet potpisanih sporazuma okrivljeni Budvani morati da vrate, iznosi nešto preko 1,1 milion eura, od čega se dio odnosi na kazne za vođenje postupaka ili uplate u humanitarne svrhe. U budvansku kasu još uvijek nije stigao ni euro.

Pojedinačno najveći iznos novčane kazne odrezan je Aleksandru Armenku, okrivljenom izvršnom direktoru privatne kompanije Kopirajt i aktuelnom zamjeniku direktora Turističke organizacije u Budvi. Armenko je pristao da plati iznos od 675.000 eura uz zatvorsku kaznu od šest mjeseci. Duplo manji iznos, 380.000 eura treba da plati Marovićev sin Miloš, uz robiju od godinu dana.

Svetozar Marović, Lazar Rađenović i Dragan Marović oslobođeni su obaveze vraćanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnog djela koje su piznali. Osim naknade za materijalne troškove od 30, odnosno 50 hiljada eura. Specijalno tužilaštvo nije pribavilo dokaze da su ostvarili imovinsku korist za sebe.

Ovakav stav tužilaštva izazvao je odijum javnosti i salve optužbi na račun Specijalnog tužilaštva i tužioca Katnića u komentarima u medijima i putem društvenih mreža.

Dok su budvanski rukovodioci u nagodbama sa tužilaštvom prilično jeftino prošli, Katnić je odlučio da se naplati preko firmi koje su bile uključene u poslove kriminalne organizacije.

Pala je nagodba sa kompanijom Kopirajt, po kojoj se njen vlasnik Marko Kentera, nezaobilazni učesnik i kreator mnogih budvanskih afera, obavezao da vrati 2 miliona eura, za štetu procijenjenu na 3,8 miliona.

Najzanimljivija je nagodba koju je Katnić ugovorio sa kompanijom Trejdjunik, investitorom stambeno-poslovnog centra TQ Plaza. Vlasnik ove beogradske kompanije, Mirko Latinović, prihvatio je status ključnog svjedoka saradnika tužilaštva protiv Marovića u predmetu TQ Plaza, u kome je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura.

U ovom predmetu tužilaštvo je odmjerilo kaznu od 100.000 eura za dva krivična djela koja je priznao Goran Bojanić izvršni direktor firme, uz obavezu da u humanitarne svrhe uplati 1.600 eura. Trejdjuniku je oduzeto i 288.000 eura na ime utaje poreza. Od ovih kazni ni centa ne ide u gradsku kasu.

Međutim, naredba tužilaštva da Trejdjunik Opštini vrati kvadrate umjesto novčanog iznosa, naišla je na neodobravanje javnosti i budvanske opozicije. Latinović se obavezao da Opštini vrati 8.000 kvdrata stambenog i poslovnog prostora procijenjeg na iznos od 19,5 miliona eura.

Riječ je o stanovima i lokalima koje je Latinović u vidu mita već predao lokalnim moćnicima, Maroviću, Kuljači, Tičiću. Tako da ovakva odluka tužioca Katnića, Latinovića ni na koji način nije oštetila. Svaljujući krivicu na Marovića izvukao se i iz afere WTE u kojoj je pronevjereno osam miliona eura.

Opština je podmirena kvadratima koje sama treba da prodaje na tržištu nekretnina, uz plaćanje agentskih provizija. Kako se radi o prostoru koji je odrađen na nivou grubih građevinskih radova, teško da će lokalna uprava u skorije vrijeme vidjeti konkretnu korist od tog sporazuma.

Veličajući postignuti uspjeh u ovom predmetu, Katnić je poslao par reklamnih poruka o budvanskom poslovnom centru. Kazao je, gosutjući na Javnom servisu, kako je riječ o ekskluzivnom stambenom i poslovnom prostoru izgrađenom na najljepšoj lokaciji u Budvi, čak i na cijelom Mediteranu! Zaista zvuči neobično kad Specijalni tužilac izjavi tako nešto, kao da je obišao sve zemlje Sredozemlja i sve tržne centre na obalama Italije, Monaka, Francuske, Španije, Maroka, Tunisa, Grčke… i nepobitno utvrdio da je ovaj budvanski najljepši. Na stranu to što je budvanski TQ Plaza oličenje kriminala i korupcije visokog ranga u kome su učestvovali funkcioneri lokalne uprave i vladajuće partije, izgrađen na tuđem, privatnom zemljištu, bez plaćanja nadoknade, pa samim tim ne zaslužuje glorifikaciju jednog državnog tužioca.

I kada potpiše drugi sporazum Sveto Marović neće moći da odahne. Čekaju ga novi sporazumi i eventualna priznanja za nove afere, od kojih barem tri, navodno, uskoro startuju.

Specijalno tužilaštvo istražuje poslovanje Hotelske grupe Budvanska rivijera u kojoj je Marović bio višegodišnji predsjednik borda direktora. Pod istragom su poslovi izgradnje vodenog grada i desalinizacije morske vode, Osmoza, u kojima je umiješan veliki broj ljudi iz političkog i javnog života, koji su svojim malverzacijama oštetili Budvu za više miliona eura.

Da li će Katnić ove afere otvoriti ili će se aktivnosti protiv Marovića zaustaviti nakon što je, bez suđenja priznao, kako je bio vođa kriminalne organizacije u Budvi, koja je smišljeno i sistematski, uz logistiku opštinske lokalne uprave, pljačkala grad i državu.

Ukoliko iza procesa protiv Marovića stoje isključivo politički motivi, on bi mogao uskoro biti okončan. Specijalno tužilaštvo dobilo je tražena priznanja, razotkrilo korupciju i kriminal u Budvi, pospremilo uticajne lokalne vođe u Spuž, dok imovinska nadoknada štete nije ni bila prioritet.

Ukoliko sud prihvati nagodbe sa tužilaštvom, čak tri člana porodice Marović naći će se uskoro u Spužu.

U svojoj političkoj karijeri dugoj četvrt vijeka, Marović je važio za uspješnog pregovarača, ali porodicu nije uspio da sačuva, pritisnut dokazima i brojnim svjedočenjima dojučerašnjih partijskih i poslovnih saradnika i prijatelja. Njegova politička karijera je praktično gotova. Uživao je poziciju drugog čovjeka vladajuće partije u čijem je osnivanju učestvovao. Političku moć gradio je u Budvi u kojoj je redovno dobijao većinu na izborima. Koketirao je svojim partijskim uticajem kao potencijalni raskolnik koji je mogao, da je to htio, podijeliti partiju i osnovati budvansku frakciju DPS-a.

Desilo se obrnuto. Budvanski klan DPS-a je obezglavljen i uništen. Iako se vrh partije nije zvanično ogradio od ekipe koja je zahvaljujući političkoj moći, u ime DPS-a, korupcijom i malverzacijama uništila grad.

Marović još uvijek zauzima visoke pozicije u partiji. Član je Glavnog odbora i Predsjedništva stranke kao predsjednik Političkog savjeta. Da li će ih zadržati, znaće se uskoro. Odgovarajući na pitanja novinara o statusu Marovića u DPS-u, premijer Milo Đukanović kazao je, kako okolnosti postupaka koji su vođeni u Budvi obavezuju partiju da se time pozabavi, što će i učiniti odgovorno i u skladu sa statutom partije.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo