Povežite se sa nama

MONITORING

U VRTLOGU VLASTI: Sateliti na sniženju

Objavljeno prije

na

Za izbore u oktobru Demokratska partija socijalista uradila je sve što je mogla: potakla je podjele u skoro svakoj stranci, otezala dogovore o fer izborima do ivice besmisla, izvrdala svaku obavezu koja se dala izvrdati, pokupovala šta je trebalo i ko zna šta još što ćemo u narednim mjesecima vidjeti. Ipak, jedan joj je posao dao mršave rezultate – uzgajanje satelita. Nikad joj gori nijesu bili na raspolaganju.

Pozitivna Crna Gora formirana je u maju 2012. Već u oktobru na izborima su osvojili 29. 885 odnosno 8,4 odsto glasova. To im je donijelo sedam mandata u crnogorskom parlamentu. Birači u Crnoj Gori do te mjere su željni promjena da su ignorisali fakat da je njihova poruka kako ,,neće ni sa ovakvom vlašću, ni sa ovakvom opozicijom” realno neodrživa i da se tu mora kriti neki vrag. A izbio je odmah, oko formiranja lokalne vlasti u Nikšiću. U oktobru 2014. struja predsjednika Darka Pajovića na sjednici Glavnog odbora partije isključila je iz stranke sve funkcionere koji su tražili njegovu ostavku.

Kruna izdaje sopstvenih birača bilo je glasanje za povjerenje Vladi Mila Đukanovića koja je netom izgubila podršku SDP-a. Ostala su im tri poslanika.

Darko Pajović, voljom DPS-a, u međuvremenu je postao predsjednik Skupštine Crne Gore. Ne može se tu govoriti ni o pionu, ni o marioneti, to je – praznina koja se kreće i govori.

Jednostavno: ni promil glasača koji su prije četiri godine zaokružili Pozitivnu nije stigao iz redova simpatizera DPS-a. Da su htjeli da se ponude vladajućoj partiji, uradlii bi to bez posrednika, ne plaćajući Pozitivnoj proviziju.

Uzalud poslanica Pozitivne Azra Jasavić tumači kako nijesu iznevjerili birače koji su, kaže, očekivali da se loša vlast promijeni, a država sačuva. ,,Dosta je bilo buncanja o političkoj korupciji, vrijeme je za jezik razuma i brojeva koji su neumoljivi”, kazala je nedavno Jasavić za agenciju MINA i precizirala: ,,Sedam mandata Pozitivne je dobijeno uglavnom od svjesnih birača iz redova pozicije, koji se nijesu slagali sa devijacijama sistema stvorenim nesmjenjivošću vlasti i dekadencijom etičkih vrijednosti koje su vidljive na svakom koraku. Istovremeno, ti birači su očekivali zaštitu državnih interesa, poštovanje tekovina 21. maja i dosljedno sprovođenje procesa evroatlanskih integracija”.

Onda je Pozitivna sve to pozlatila. Naročito devijacije i dekadenciju.

Prema istraživanju agencije Damar sa početka ove godine imali su podršku 1,9 odsto biračkog tijela. Na lokalnim izborima u Tivtu nijesu uspjeli da sastave izbornu listu. Zasluge za očuvanje Đukanovićeve Vlade bile su dovoljne da dobiju mjesto predsjednika parlamenta na nekoliko mjeseci, pitanje da li i za to da ih DPS prigrli kao koalicione partnere. Ako se to ne desi, smiješi im se sudbina narandžastog jesenjeg lista – da otpadne i istrune. I bilo bi pravo.

Drugu potencijalnu koalicionu uzdanicu predstavljaju Socijaldemokrate Ivana Brajovića. Nastali su tako što je DPS prije godinu podijelio SDP. Nakon što je Brajović na izborima za predsjednika partije, uprkos pritiscima na kongresmene dostojnog najbolje tradicije DPS-a, izgubio od Ranka Krivokapića, njegova grupacija je Glavnom odboru predložila platformu za jedinstvo partije. Platforma nije prihvaćena, oni su napustili partiju i formirali novu. Proslavili su se imenom partije tako da im se uz patiju uvijek mora pomenuti predsjednik da bi se znalo koji su. Ističu se sustavnim napadima na bivše partijske kolege i kapacitetom za popunjavanje funkcija sa kojih su predstavnici SDP-a izbačeni.

Među onima koji se, kako je u trenutku rastanka kazao Krivokapić, ,,nijesu oduprli lošem uticaju vlasti” prvi među jednakima je Ivan Brajović, ministar saobraćaja i pomorstva. SDP-ovac, k'o SDP-ovac, reklo bi se, samo što je riješio da ostane poslušan do kraja.

Drugo je potpredsjednik Socijaldemokrata i šef te patrije u glavnom gradu Vujica Lazović. Njegova uloga u privatizaciji crnogorskih preduzeća vazda je bila jedna od glavnih, bilo da je predsjedavao Savjetom za privatizaciju, bilo raznim tenderskim komisijama.

U SDP-u odavno je važio za čovjeka najupletenijeg u poslove DPS-a. Ogromnu ulogu imao je, tvrde upućeni i u razbijanju partije.

Kada se, na osnovu podataka sa njihove internet stranice, pogleda struktura rukovodećih ljudi kod Socijaldemokrata jasno je da njihova snaga izvire samo iz onoga što im je DPS udijelio. Od ministarskih, preko mjesta u raznim institucijama na republičkom i opštinskom nivou. Ovdje šef lokalne Uprave za šume, tamo direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, pa rukovodilac filijale, pa pomoćnik direktora Uprave carina, pa član Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, pa Upravnog odbora Rudnika uglja Pljevlja, pa svašta.

Niko, već dvadest godina ne zna koliko glasova je koaliciji sa DPS-om donosio SDP. Sračunati šta mogu da donesu Socijaldemokrate Ivana Brajovića nemoguća je misija, ali, liše uhljebljenih članova njihovih familija, teško da raspolažu ozbiljnom snagom. Damar je rekao da Socijaldemokrate podržava 2,2 odsto birača. Zvuči kao da su ubrojane i šire familije.

U DPS-ovoj orbiti postojano su i manjinske partije, Najbrojnija među njima, Bošnjačka stranka, 2012. je na izborima dobila

15.124 glasa. Sa tri poslanička mjesta odlučivali su o tome ko će vladati Crnom Gorom. Prilijepili su se uz vladajuću partiju. Potpredsjednik stranke Suljo Mustafić objašnjavao je tada da su im ,,statusna pitanja” bitnija od funkcija. Tvrdio je kako im je jedan od važnih ciljeva donošenje pravosnažne presude ,,i za slučaj deportacija bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore i za slučaj etničkog čišćenja sela Bukovice kod Pljevalja i za Morinj i za slučaj Štrpaca, da se svi ti slučajevi do kraja rasvijetle i da se ustanovi i komandne odgovornosti i objektivne odgovornosti za sve ono što se dešavalo 90-ih godina”. Nešto se kasnije na te teme nijesu mnogo čuli.

Predsjednik Bošnjačke strane Rafet Husović radio je kao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj. O razvoju regiona iz kojeg je došao najbolje su lani govorile kolone autobusa prepunih ljudi koji su pokušavali da emigriraju u zemlje zapadne Evrope.

Uoči prošlih izbora njihova retorika bila je puna kritika na račun vlasti, Niko kao Pozitivna, ali i za Bošnjačku stranku važi da je barem dio birača preveslala i upotrijebila ih da se ukotvi u mirnoj luci vlasti. Teži slučaj da je ,,teška” koliko i prije četiri godine.

Osnovni kapital koji je unio u koaliciju sa DPS-om – brukanje imena liberala – predjednik Liberalne partije Andrija Popović u potpunosti je očuvao. Usred rasprave o povjerenju Vladi sjekirao se što vaterpolisti Crne Gore putuju avionom srpske avio-kompanije, posvećeno uočavao neustavnosti u leks specijalisu. Tokom rasprave o Zakonu o energetici ozbiljno je diskutovao: ,,Vlada Crne Gore mora hrabrije i energičnije da uđe u projekte gradnje hidrocentrala. Znam da će biti protivnika takve gradnje… Mi bismo da se tucamo, a da nam ne ulazi'”.

Napori koje je povremeno morao da uloži u održavanje potencijalnih koalicionih partnera u životu za DPS su imali ozbiljan smisao. Oni su dio plana za slučaj da nekad opozicija odluči da bojkotuje izbore. Dosta uvjerljiva pokazna vježba održana je u Tivtu.

Bez bojkota, uloga većine satelita, ukrasne je prirode i zasad nije moguće procijeniti kojim će DPS odlučiti da se zakiti. Milo Đukanović je u vrijeme prošlogodišnjeg partijskog kongresa poručio da je DPS spreman da na izbore izađe samostalno. Ostali partijski činovnici kasnije su razrađivali tu ideju tvrdeći da DPS najbolje prolazi na lokalnim izborima kad nastupa sam. Zgodne su takve izjave: mogući koalicioni partneri, nakon njih, doćeruju se kao udavače ne bi li đuvegija baš njih odabrao. Na drugoj strani su: usjedjelištvo, samoća, cenzus.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo