MONITORING
U VRTLOGU VLASTI: Sateliti na sniženju

Za izbore u oktobru Demokratska partija socijalista uradila je sve što je mogla: potakla je podjele u skoro svakoj stranci, otezala dogovore o fer izborima do ivice besmisla, izvrdala svaku obavezu koja se dala izvrdati, pokupovala šta je trebalo i ko zna šta još što ćemo u narednim mjesecima vidjeti. Ipak, jedan joj je posao dao mršave rezultate – uzgajanje satelita. Nikad joj gori nijesu bili na raspolaganju.
Pozitivna Crna Gora formirana je u maju 2012. Već u oktobru na izborima su osvojili 29. 885 odnosno 8,4 odsto glasova. To im je donijelo sedam mandata u crnogorskom parlamentu. Birači u Crnoj Gori do te mjere su željni promjena da su ignorisali fakat da je njihova poruka kako ,,neće ni sa ovakvom vlašću, ni sa ovakvom opozicijom” realno neodrživa i da se tu mora kriti neki vrag. A izbio je odmah, oko formiranja lokalne vlasti u Nikšiću. U oktobru 2014. struja predsjednika Darka Pajovića na sjednici Glavnog odbora partije isključila je iz stranke sve funkcionere koji su tražili njegovu ostavku.
Kruna izdaje sopstvenih birača bilo je glasanje za povjerenje Vladi Mila Đukanovića koja je netom izgubila podršku SDP-a. Ostala su im tri poslanika.
Darko Pajović, voljom DPS-a, u međuvremenu je postao predsjednik Skupštine Crne Gore. Ne može se tu govoriti ni o pionu, ni o marioneti, to je – praznina koja se kreće i govori.
Jednostavno: ni promil glasača koji su prije četiri godine zaokružili Pozitivnu nije stigao iz redova simpatizera DPS-a. Da su htjeli da se ponude vladajućoj partiji, uradlii bi to bez posrednika, ne plaćajući Pozitivnoj proviziju.
Uzalud poslanica Pozitivne Azra Jasavić tumači kako nijesu iznevjerili birače koji su, kaže, očekivali da se loša vlast promijeni, a država sačuva. ,,Dosta je bilo buncanja o političkoj korupciji, vrijeme je za jezik razuma i brojeva koji su neumoljivi”, kazala je nedavno Jasavić za agenciju MINA i precizirala: ,,Sedam mandata Pozitivne je dobijeno uglavnom od svjesnih birača iz redova pozicije, koji se nijesu slagali sa devijacijama sistema stvorenim nesmjenjivošću vlasti i dekadencijom etičkih vrijednosti koje su vidljive na svakom koraku. Istovremeno, ti birači su očekivali zaštitu državnih interesa, poštovanje tekovina 21. maja i dosljedno sprovođenje procesa evroatlanskih integracija”.
Onda je Pozitivna sve to pozlatila. Naročito devijacije i dekadenciju.
Prema istraživanju agencije Damar sa početka ove godine imali su podršku 1,9 odsto biračkog tijela. Na lokalnim izborima u Tivtu nijesu uspjeli da sastave izbornu listu. Zasluge za očuvanje Đukanovićeve Vlade bile su dovoljne da dobiju mjesto predsjednika parlamenta na nekoliko mjeseci, pitanje da li i za to da ih DPS prigrli kao koalicione partnere. Ako se to ne desi, smiješi im se sudbina narandžastog jesenjeg lista – da otpadne i istrune. I bilo bi pravo.
Drugu potencijalnu koalicionu uzdanicu predstavljaju Socijaldemokrate Ivana Brajovića. Nastali su tako što je DPS prije godinu podijelio SDP. Nakon što je Brajović na izborima za predsjednika partije, uprkos pritiscima na kongresmene dostojnog najbolje tradicije DPS-a, izgubio od Ranka Krivokapića, njegova grupacija je Glavnom odboru predložila platformu za jedinstvo partije. Platforma nije prihvaćena, oni su napustili partiju i formirali novu. Proslavili su se imenom partije tako da im se uz patiju uvijek mora pomenuti predsjednik da bi se znalo koji su. Ističu se sustavnim napadima na bivše partijske kolege i kapacitetom za popunjavanje funkcija sa kojih su predstavnici SDP-a izbačeni.
Među onima koji se, kako je u trenutku rastanka kazao Krivokapić, ,,nijesu oduprli lošem uticaju vlasti” prvi među jednakima je Ivan Brajović, ministar saobraćaja i pomorstva. SDP-ovac, k'o SDP-ovac, reklo bi se, samo što je riješio da ostane poslušan do kraja.
Drugo je potpredsjednik Socijaldemokrata i šef te patrije u glavnom gradu Vujica Lazović. Njegova uloga u privatizaciji crnogorskih preduzeća vazda je bila jedna od glavnih, bilo da je predsjedavao Savjetom za privatizaciju, bilo raznim tenderskim komisijama.
U SDP-u odavno je važio za čovjeka najupletenijeg u poslove DPS-a. Ogromnu ulogu imao je, tvrde upućeni i u razbijanju partije.
Kada se, na osnovu podataka sa njihove internet stranice, pogleda struktura rukovodećih ljudi kod Socijaldemokrata jasno je da njihova snaga izvire samo iz onoga što im je DPS udijelio. Od ministarskih, preko mjesta u raznim institucijama na republičkom i opštinskom nivou. Ovdje šef lokalne Uprave za šume, tamo direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, pa rukovodilac filijale, pa pomoćnik direktora Uprave carina, pa član Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, pa Upravnog odbora Rudnika uglja Pljevlja, pa svašta.
Niko, već dvadest godina ne zna koliko glasova je koaliciji sa DPS-om donosio SDP. Sračunati šta mogu da donesu Socijaldemokrate Ivana Brajovića nemoguća je misija, ali, liše uhljebljenih članova njihovih familija, teško da raspolažu ozbiljnom snagom. Damar je rekao da Socijaldemokrate podržava 2,2 odsto birača. Zvuči kao da su ubrojane i šire familije.
U DPS-ovoj orbiti postojano su i manjinske partije, Najbrojnija među njima, Bošnjačka stranka, 2012. je na izborima dobila
15.124 glasa. Sa tri poslanička mjesta odlučivali su o tome ko će vladati Crnom Gorom. Prilijepili su se uz vladajuću partiju. Potpredsjednik stranke Suljo Mustafić objašnjavao je tada da su im ,,statusna pitanja” bitnija od funkcija. Tvrdio je kako im je jedan od važnih ciljeva donošenje pravosnažne presude ,,i za slučaj deportacija bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore i za slučaj etničkog čišćenja sela Bukovice kod Pljevalja i za Morinj i za slučaj Štrpaca, da se svi ti slučajevi do kraja rasvijetle i da se ustanovi i komandne odgovornosti i objektivne odgovornosti za sve ono što se dešavalo 90-ih godina”. Nešto se kasnije na te teme nijesu mnogo čuli.
Predsjednik Bošnjačke strane Rafet Husović radio je kao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj. O razvoju regiona iz kojeg je došao najbolje su lani govorile kolone autobusa prepunih ljudi koji su pokušavali da emigriraju u zemlje zapadne Evrope.
Uoči prošlih izbora njihova retorika bila je puna kritika na račun vlasti, Niko kao Pozitivna, ali i za Bošnjačku stranku važi da je barem dio birača preveslala i upotrijebila ih da se ukotvi u mirnoj luci vlasti. Teži slučaj da je ,,teška” koliko i prije četiri godine.
Osnovni kapital koji je unio u koaliciju sa DPS-om – brukanje imena liberala – predjednik Liberalne partije Andrija Popović u potpunosti je očuvao. Usred rasprave o povjerenju Vladi sjekirao se što vaterpolisti Crne Gore putuju avionom srpske avio-kompanije, posvećeno uočavao neustavnosti u leks specijalisu. Tokom rasprave o Zakonu o energetici ozbiljno je diskutovao: ,,Vlada Crne Gore mora hrabrije i energičnije da uđe u projekte gradnje hidrocentrala. Znam da će biti protivnika takve gradnje… Mi bismo da se tucamo, a da nam ne ulazi'”.
Napori koje je povremeno morao da uloži u održavanje potencijalnih koalicionih partnera u životu za DPS su imali ozbiljan smisao. Oni su dio plana za slučaj da nekad opozicija odluči da bojkotuje izbore. Dosta uvjerljiva pokazna vježba održana je u Tivtu.
Bez bojkota, uloga većine satelita, ukrasne je prirode i zasad nije moguće procijeniti kojim će DPS odlučiti da se zakiti. Milo Đukanović je u vrijeme prošlogodišnjeg partijskog kongresa poručio da je DPS spreman da na izbore izađe samostalno. Ostali partijski činovnici kasnije su razrađivali tu ideju tvrdeći da DPS najbolje prolazi na lokalnim izborima kad nastupa sam. Zgodne su takve izjave: mogući koalicioni partneri, nakon njih, doćeruju se kao udavače ne bi li đuvegija baš njih odabrao. Na drugoj strani su: usjedjelištvo, samoća, cenzus.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom