Povežite se sa nama

MONITORING

U VRTLOGU VLASTI: Sateliti na sniženju

Objavljeno prije

na

darko-pajovic-3

Za izbore u oktobru Demokratska partija socijalista uradila je sve što je mogla: potakla je podjele u skoro svakoj stranci, otezala dogovore o fer izborima do ivice besmisla, izvrdala svaku obavezu koja se dala izvrdati, pokupovala šta je trebalo i ko zna šta još što ćemo u narednim mjesecima vidjeti. Ipak, jedan joj je posao dao mršave rezultate – uzgajanje satelita. Nikad joj gori nijesu bili na raspolaganju.

Pozitivna Crna Gora formirana je u maju 2012. Već u oktobru na izborima su osvojili 29. 885 odnosno 8,4 odsto glasova. To im je donijelo sedam mandata u crnogorskom parlamentu. Birači u Crnoj Gori do te mjere su željni promjena da su ignorisali fakat da je njihova poruka kako ,,neće ni sa ovakvom vlašću, ni sa ovakvom opozicijom” realno neodrživa i da se tu mora kriti neki vrag. A izbio je odmah, oko formiranja lokalne vlasti u Nikšiću. U oktobru 2014. struja predsjednika Darka Pajovića na sjednici Glavnog odbora partije isključila je iz stranke sve funkcionere koji su tražili njegovu ostavku.

Kruna izdaje sopstvenih birača bilo je glasanje za povjerenje Vladi Mila Đukanovića koja je netom izgubila podršku SDP-a. Ostala su im tri poslanika.

Darko Pajović, voljom DPS-a, u međuvremenu je postao predsjednik Skupštine Crne Gore. Ne može se tu govoriti ni o pionu, ni o marioneti, to je – praznina koja se kreće i govori.

Jednostavno: ni promil glasača koji su prije četiri godine zaokružili Pozitivnu nije stigao iz redova simpatizera DPS-a. Da su htjeli da se ponude vladajućoj partiji, uradlii bi to bez posrednika, ne plaćajući Pozitivnoj proviziju.

Uzalud poslanica Pozitivne Azra Jasavić tumači kako nijesu iznevjerili birače koji su, kaže, očekivali da se loša vlast promijeni, a država sačuva. ,,Dosta je bilo buncanja o političkoj korupciji, vrijeme je za jezik razuma i brojeva koji su neumoljivi”, kazala je nedavno Jasavić za agenciju MINA i precizirala: ,,Sedam mandata Pozitivne je dobijeno uglavnom od svjesnih birača iz redova pozicije, koji se nijesu slagali sa devijacijama sistema stvorenim nesmjenjivošću vlasti i dekadencijom etičkih vrijednosti koje su vidljive na svakom koraku. Istovremeno, ti birači su očekivali zaštitu državnih interesa, poštovanje tekovina 21. maja i dosljedno sprovođenje procesa evroatlanskih integracija”.

Onda je Pozitivna sve to pozlatila. Naročito devijacije i dekadenciju.

Prema istraživanju agencije Damar sa početka ove godine imali su podršku 1,9 odsto biračkog tijela. Na lokalnim izborima u Tivtu nijesu uspjeli da sastave izbornu listu. Zasluge za očuvanje Đukanovićeve Vlade bile su dovoljne da dobiju mjesto predsjednika parlamenta na nekoliko mjeseci, pitanje da li i za to da ih DPS prigrli kao koalicione partnere. Ako se to ne desi, smiješi im se sudbina narandžastog jesenjeg lista – da otpadne i istrune. I bilo bi pravo.

Drugu potencijalnu koalicionu uzdanicu predstavljaju Socijaldemokrate Ivana Brajovića. Nastali su tako što je DPS prije godinu podijelio SDP. Nakon što je Brajović na izborima za predsjednika partije, uprkos pritiscima na kongresmene dostojnog najbolje tradicije DPS-a, izgubio od Ranka Krivokapića, njegova grupacija je Glavnom odboru predložila platformu za jedinstvo partije. Platforma nije prihvaćena, oni su napustili partiju i formirali novu. Proslavili su se imenom partije tako da im se uz patiju uvijek mora pomenuti predsjednik da bi se znalo koji su. Ističu se sustavnim napadima na bivše partijske kolege i kapacitetom za popunjavanje funkcija sa kojih su predstavnici SDP-a izbačeni.

Među onima koji se, kako je u trenutku rastanka kazao Krivokapić, ,,nijesu oduprli lošem uticaju vlasti” prvi među jednakima je Ivan Brajović, ministar saobraćaja i pomorstva. SDP-ovac, k'o SDP-ovac, reklo bi se, samo što je riješio da ostane poslušan do kraja.

Drugo je potpredsjednik Socijaldemokrata i šef te patrije u glavnom gradu Vujica Lazović. Njegova uloga u privatizaciji crnogorskih preduzeća vazda je bila jedna od glavnih, bilo da je predsjedavao Savjetom za privatizaciju, bilo raznim tenderskim komisijama.

U SDP-u odavno je važio za čovjeka najupletenijeg u poslove DPS-a. Ogromnu ulogu imao je, tvrde upućeni i u razbijanju partije.

Kada se, na osnovu podataka sa njihove internet stranice, pogleda struktura rukovodećih ljudi kod Socijaldemokrata jasno je da njihova snaga izvire samo iz onoga što im je DPS udijelio. Od ministarskih, preko mjesta u raznim institucijama na republičkom i opštinskom nivou. Ovdje šef lokalne Uprave za šume, tamo direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, pa rukovodilac filijale, pa pomoćnik direktora Uprave carina, pa član Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, pa Upravnog odbora Rudnika uglja Pljevlja, pa svašta.

Niko, već dvadest godina ne zna koliko glasova je koaliciji sa DPS-om donosio SDP. Sračunati šta mogu da donesu Socijaldemokrate Ivana Brajovića nemoguća je misija, ali, liše uhljebljenih članova njihovih familija, teško da raspolažu ozbiljnom snagom. Damar je rekao da Socijaldemokrate podržava 2,2 odsto birača. Zvuči kao da su ubrojane i šire familije.

U DPS-ovoj orbiti postojano su i manjinske partije, Najbrojnija među njima, Bošnjačka stranka, 2012. je na izborima dobila

15.124 glasa. Sa tri poslanička mjesta odlučivali su o tome ko će vladati Crnom Gorom. Prilijepili su se uz vladajuću partiju. Potpredsjednik stranke Suljo Mustafić objašnjavao je tada da su im ,,statusna pitanja” bitnija od funkcija. Tvrdio je kako im je jedan od važnih ciljeva donošenje pravosnažne presude ,,i za slučaj deportacija bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore i za slučaj etničkog čišćenja sela Bukovice kod Pljevalja i za Morinj i za slučaj Štrpaca, da se svi ti slučajevi do kraja rasvijetle i da se ustanovi i komandne odgovornosti i objektivne odgovornosti za sve ono što se dešavalo 90-ih godina”. Nešto se kasnije na te teme nijesu mnogo čuli.

Predsjednik Bošnjačke strane Rafet Husović radio je kao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj. O razvoju regiona iz kojeg je došao najbolje su lani govorile kolone autobusa prepunih ljudi koji su pokušavali da emigriraju u zemlje zapadne Evrope.

Uoči prošlih izbora njihova retorika bila je puna kritika na račun vlasti, Niko kao Pozitivna, ali i za Bošnjačku stranku važi da je barem dio birača preveslala i upotrijebila ih da se ukotvi u mirnoj luci vlasti. Teži slučaj da je ,,teška” koliko i prije četiri godine.

Osnovni kapital koji je unio u koaliciju sa DPS-om – brukanje imena liberala – predjednik Liberalne partije Andrija Popović u potpunosti je očuvao. Usred rasprave o povjerenju Vladi sjekirao se što vaterpolisti Crne Gore putuju avionom srpske avio-kompanije, posvećeno uočavao neustavnosti u leks specijalisu. Tokom rasprave o Zakonu o energetici ozbiljno je diskutovao: ,,Vlada Crne Gore mora hrabrije i energičnije da uđe u projekte gradnje hidrocentrala. Znam da će biti protivnika takve gradnje… Mi bismo da se tucamo, a da nam ne ulazi'”.

Napori koje je povremeno morao da uloži u održavanje potencijalnih koalicionih partnera u životu za DPS su imali ozbiljan smisao. Oni su dio plana za slučaj da nekad opozicija odluči da bojkotuje izbore. Dosta uvjerljiva pokazna vježba održana je u Tivtu.

Bez bojkota, uloga većine satelita, ukrasne je prirode i zasad nije moguće procijeniti kojim će DPS odlučiti da se zakiti. Milo Đukanović je u vrijeme prošlogodišnjeg partijskog kongresa poručio da je DPS spreman da na izbore izađe samostalno. Ostali partijski činovnici kasnije su razrađivali tu ideju tvrdeći da DPS najbolje prolazi na lokalnim izborima kad nastupa sam. Zgodne su takve izjave: mogući koalicioni partneri, nakon njih, doćeruju se kao udavače ne bi li đuvegija baš njih odabrao. Na drugoj strani su: usjedjelištvo, samoća, cenzus.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo