MONITORING
Ravno do dna
Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor onlineIzborni rezultati prema kojima je vladajuća koalicija izgubila apsolutnu vlast, a opozicija osvojila drugi po veličini grad u Crnoj Gori, nakon samo mjesec i po, pretvorili su se u prah. Glatko pripijanje partija manjinskih naroda uz vlast i povratak Mila Đukanovića na premijersku funkciju potrli su mogućnost izlaska iz apsolutizma. Zapravo, dodatno je ojačan. Ponašanje opozicije tokom pokušaja formiranja lokalne vlasti u Nikšiću uporno satire mogućnost da ovdje u dogledno vrijeme bude bolje. Ili bar drugačije.
Za četvrtak, kad se štampa ovaj broj Monitora zakazana je sjednica Skupštine opštine Nikšić. Najnoviji predlog, oko koga su se, kako je izgledalo, usaglasili Demokratski front i Pozitivna je da predsjednik nikšićke Skupštine bude, donedavno sindikalni vođa, sada poslanik sa liste Demokratskog fronta, Janko Vučinić. To je rješenje koje bi sasvim izvjesno, podržali listom glasači opozicije širom Crne Gore.
A onda je stigao oglas: za predsjednika Skupštine opštine Nikšić tajnim glasanjem je izabrana kandidatkinja koalicije za Evropski Nikšić Sonja Nikčević. Članovi komisije iz opozicije tvrdili su da je došlo do zamjene listića jer je na glasanju kandidat Demokratskog fronta i Pozitivne Janko Vučinić imao 21, a Nikčević 20 glasova. Ponovnog glasanja nije bilo jer su odbornici DPS-ove koalicije i sa njima tek izabrani odbornik Pozitivne Drago Đurović otišli u hodnik pa nije bilo kvoruma. Iz Pozitivne se još nijesu oglasili da objasne šta to bi. Sem ako je Đurović skoknuo iz sale da odsluša himnu.
Na lokalnim izborima u Nikšiću Demokratski front je osvojio 12 odborničkih mjesta, Pozitivna pet, a SNP četiri. Hodnik nikšićke opštine ima sve šanse da postane istorijski.
Prije nego što se Đurović prošetao, bilo je raznoraznih sastanaka i rastanaka, saopštenja, pojašnjenja. Predstavnici Pozitivne i Fronta dali su sve od sebe da za neuspjehe u pregovorima okrive one druge. To pregnuće je osuđeno na neuspjeh. Ako ništa nijesu uspjeli da pronađu zajedničko, neminovno će im zajednički biti – poraz.
Bilo je svega. Nakon jednog od sastanaka izgledalo je da je dogovor postignut. Šefovi Pozitivne su onda radili do kasno u noć da razjasne šta u stvari misle. Pored ostalog naznačili su: ,,S obzirom na različita tumačenja od strane funkcionera DF-a u javnosti termina ‘poštovanje državnih simbola’ i obaveza na koga se odnosi, želimo da još jednom preciziramo sljedeće: državni simboli su–grb, zastava i himna (sviranje i pjevanje – četiri strofe)… Nepoštovanje himne uključuje i izbjegavanje prisustvovanju prilikom njenog intoniranja…” Slijedio je zahtjev koji se osim što je besmislen graničio sa neukusom. Vaša nestranačka ličnost, Milutin Đukanović, koji bi istupio iz članstva Nove srpske demokratije je naš krajnji ustupak za dobro građana Nikšića i poštovanje njihove želje za smjenom vlasti.” Na kraju je naglašeno da se ,,sve navedeno može smatrati kao nedjeljiva cjelina i bez mogućnosti drugačijeg tumačenja”.
Propalo je, i nije ni čudno. Funkcioner Nove Goran Danilović optužio je Pozitivnu da dopisuje kaznene odredbe i postaje biro za verifikaciju onih koji poštuju ili ne himnu. ,,Na takav način se ne vodi ozbiljna politika”. Milutin Đukanović je odustao od kandidature za predsjednika Opštine Nikšić.
Onda je odbornica Pozitivne Crne Gore Vere Miljanić podnijela ostavku i istupila iz članstva Pozitivne Crne Gore. „Formiranje nove vlasti teklo je kroz jedan iscrpljujući proces koji je pokazao da neke opozicione stranke nemaju kapacitet i političku volju da naprave suštinske promjene u Nikšiću. Sve se svelo na ucjene retrogradnih opozicionih stranaka i njihovu trku za fotelje. Toliku količinu političke nekulture koju je pokazao prije svega Demokratski front nijesam vidjela do sada”, kazala je Vera Miljanić. Ispisivanje iz Pozitivne obrazložila je time što nije podržala ,,stavove i način rješavanja problema oko formiranja lokalne vlasti zbog čega su mi uskratili učešće u pregovaračkom timu i sve druge beneficije na koje sam imala pravo na osnovu svojih stavova”. Na njeno mjesto došao je Đurović, da dograbi slavu.
Mimo priče o važnosti opozicionog Nikšića za Crnu Goru, da je dva dana nakon izbora organizovala lokalnu vlast, opozicija je mogla da pokaže posvećenost interesima grada. Samo da su saznali zašto je kapela na Nikšićkom novom groblju koštala 575 hiljada eura ili kako to da je gradska rasvjeta plaćena 50 hiljada eura po kilometru, Nikšićanima bi bilo bolje. Ne zato što bi im bio puniji tanjir, nego zato što bi se pokazalo da pljačka ne treba da bude prirodno stanje.
Za to vrijeme DPS – veze. Najnovije je: Predsjednik Demokratske partije socijalista i budući premijer Milo Đukanovića tražio je od svih pomoćnika ministara, direktora uprava, direkcija, javnih preduzeća i ustanova da prije izbora nove vlade podnesu ostavke.
O ozbiljnosti poduhvata govori fakat da želju budućeg premijera sprovodi vladina Komisija za kadrovska i administrativna pitanja na čijem je čelu Slavoljub Migo Stijepović.
Kad je jednom odlazio, Milo Đukanović je objasnio da to, pored ostalog, radi kako bi u Crnoj Gori ojačale institucije. Ko im je kriv što nijesu, pa sad on mora da se opet muči i zavodi red. Podanici će, naravno, biti oduševljeni.
Potpuni nedostatak odgovornosti, poslušnost kao vrhovnu vrlinu i nedostatak samopoštovanja koje je odnjegovala Đukanovićeva vlast gledamo na svakom koraku. U oštroj konkurenciji, istakao se nedavno novoustanovljeni potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Suljo Mustafić izjavom zbog oslobađajuće presude optuženima za deportaciju izbjeglica. ,,Ovakva presuda nanovo je ponizila ne samo Bošnjake, već i sve građane kojima su pravda i istina na srcu”, istakao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore. ,,Nažalost, nalogodavci ovog zločina i dalje su van domašaja pravde i njenih institucija. Sudilo se samo izvođačima radova, koji su možda i najmanje krivi, dok su oni koji su bili inspiratori ili naredbodavci zločina ostali van domašaja pravde, što samo govori o ozbiljnosti našeg pravosuđa da stručno i nepristrasno razriješi slučaj deportacije izbjeglica koje su smišljeno i namjerno poslate u smrt”. Ni mjesec nije prošao otkako je Mustafić trke prigrlio koaliciju sa nalogodavcima. Na um mu nije palo da bi to moglo poniziti Bošnjake.
Tek da bude teže, red je prisjećati se mogućnosti koje je pružao izborni rezultat. Zamislite samo da su se svi koji ne pripadaju poraženoj koaliciji DPSDPLP okupili oko donošenja zakona o lustraciji, zakona o oporezivanju ekstraprofita, pretvaranju uslužnog medijskog servisa u javni servis, zakona i mjera koje stavljaju pod kontrolu tajnu službu. Zamislite samo gdje bi se nalogodavci zločina i pljački našli kad bi, u uslovima minimalne sigurnosti, progovorili insajderi. I kako bi Crnom Gorom poteklo vrijeme.
Čeka nas još čvršća ruka i redovi spremnih da je poljube.
Miloš BAKIĆ
FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR POLITIČKE PSIHOLOGIJE
Manipulacija identitetskim pitanjima
Postizborno ponašanje političkih partija i njihovih lidera, posebno u Nikšiću, navodi na zaključak da je kriminalna oligarhija pojela budućnost Crne Gore. Režim koji počiva na temeljima ratnih zločina i poslijeratnih kriminalnih privatizacija je izgradio matricu manipulacije identitetskim razlikama i (ne)kulturu netolerancije i nepovjerenja iz koje, kako izgleda, opozicione partije u Nikšicu ne mogu pronaći izlaz.
Ukoliko dođe do novih izbora u Nikšiću (u trenutku pisanja još nije poznato), jasno je da će likovati ,,ekipa iz Granda”, ,,Kalićevi svatovi” i Pobjedini ,,analitičari” i kolumnisti i dobiti podsticaj da budu još bahatiji i brutalniji, a biće poraženi svi oni koji su vjerovali da u Crnoj Gori postojeća opozicija može udariti temelje kredibilne alternative na lokalnom nivou.
Najviše će izgubiti opozicioni glasači koji su u uslovima žestokog režimskog pritiska na pitanja njihove egzistencije smogli snage i volje da kažu ,,Ne” sili i nepravdi. Ne bi bilo dobro da to odlučno ,,Ne” ostane bez artikulacije od strane njihovih političkih “predstavnika”. Ipak, i pored nikšićkih dešavanja, najvažnije je kako će opozicija djelovati na nivou države, tj. u Skupštini Crne Gore.
Prva šansa za manifestovanje snažnog opozicionog stava je u ponedjeljak, 3. Decembra, kada Milo Đukanović po sedmi put dolazi u Skupštinu da predloži plan, program i sastav njegove vlade. Povratak Đukanovića na mjesto premijera, po mom mišljenju, nije politički ,,normalan” tok stvari već otvoreni puč korumpiranih djelova vlasti i domaćih i međunarodnih kriminalnih struktura koje žele da opstruiraju i obesmisle demokratizaciju Crne Gore i uvođenje evropskih demokratskih normi i standarda u funkcionisanje državnih institucija. Zbog toga na taj dan od opozicije očekujem bojkot sjednice Skupštine, kao i poziv njihovim glasačima da se okupe ispred Skupštine i time izraze svoje nezadovoljstvo, kao i zabrinutost za sudbinu Crne Gore.
DUŠKO VUKOVIĆ,NOVINAR
Treba emancipovati glasače
Od političkog sistema u kome je formalni suveren – građanin/građanka – sveden na ulogu objekta ili, hajde da budem politički korektan, pasivnog subjekta, ne može se očekivati ništa dobro, osim onoga ‘dobra’ koje politička klasa, organizovana u političke partije, artikuliše kao ideološke obrasce podesne za manipulaciju.
Višestranačka demokratija bi imala opravdanje sa stanovišta zdravog razuma i javnog interesa pod uslovom da političke partije relativno precizno politički i ideološki artikulišu ekonomske, socijalne i kulturne interese djelova jednog društva, te da se, nakon izbora, pregovara o stvaranju bitnih pretpostavki za funkcionisanje jedne društvene zajednice, a ne o tome ko će se okititi kojim simbolom moći.
Ovdje treba emancipovati glasača/glasačicu do građanina/građanke, što nije u interesu nijedane političke klase, posebno ovdašnje plemensko-palanačke.
DALIBORKA ULJAREVIĆ, DIREKTORICA CGO
Opozicija nije spremna da preuzme odgovornost
Najzanimljiviji akteri postizbornog perioda su postali opozicioni subjekti, koji su u Nikšiću dobili priliku da formiraju vlast. No, čini se da nijesu pokazali dovoljan nivo spremnosti da preuzmu odgovornost i da prvo ispregovaraju bitne detalje sporazuma, a onda izađu u javnost i izbruse formiranje vlasti do kraja.
Danas, zajedno sa građanima i građankama Nikšića, možemo samo da se čudimo i nagađamo što se dešavalo u tim pregovorima. Nije se prišlo analizi izbornog rezultata u Nikšiću gdje je vladajuća koalicija osvojila hiljadu i po glasova više na parlamentarnim nego na lokalnim izborima. To je trebao biti ozbiljan putokaz za platformu za formiranje buduće vlasti, koji je potpuno zanemaren što je rezultiralo vođenjem pregovora sa nivoa partijskih centrala, pri čemu lokalne partijske organizacije i nepartijski konstituenti na kraju nijesu bitnije uticali na njihov tok i rezultat. Takvi pregovori su pokazali svu neizvedenost sistema lokalne samouprave i neprihvatljivo visok nivo centralizacije.
Kako god se ovo završilo, a velike su šanse da imamo nove izbore u Nikšiću, opozicija mora nastaviti komunikaciju, spriječiti međusobno optuživanje i konačno raditi na svojim strategijama i strukturama umjesto da traži krivca u nekom drugom.
Dodatno, opozicija treba da razmišlja o budućem načinu djelovanja i odnosa, jer politički život će se nastaviti i nakon slučaja Nikšić. Da se strateški razmišljalo, i pregovori u Nikšiću bi bili tehnička stvar. Ovako treba otvoriti debatu u cilju uspostavljanja potrebne komunikacije i koordinacije i kada se na temelju ozbiljnog rada i naučenih lekcija iz dosadašnjih opozicionih posrnuća izgradi potrebni opozicioni kapacitet, tada će i rezultati, pa i promjena vlasti na raznim nivoima biti realnost.
PAULA PETRIČEVIĆ, Aktivistikinja NVO SEKTORA
Žicanje poena i fotelja
Postizborno ponašanje političkih aktera u Crnoj Gori pokazuje do koje mjere oni, većinom, nijesu u stanju da promijene opsesivne obrasce političkog saobraćanja i zadrže pretpostavljenu zajedničku viziju, na račun recikliranja identitarnih razlika i sukoba i reproduciranja naslijeđene matrice žicanja političkih poena i fotelja.
Situacija u Nikšiću na konkretnom primjeru pokazuje razornu moć partitokratskog sistema koji prema potrebi vrha bukvalno konzumira svoje aktere. Umjesto da artikulišu novu paradigmu konstituisanja i funkcionisanja lokalne uprave i demonstriraju spremnost za nove prakse odgovornog dijaloga, saradnje i operacionalizacije zajedničkog cilja, te lokalnim primjerom ohrabre sveobuhvatnije promjene, oni proćerdavaju jedva okupljenu energiju i vjeru u njih.
OMER ŠARKIĆ, BLOGER
Crnogorska sapunica
Kako na državnom nivou, tako na lokalnom (Nikšić), jednom riječju, zgađen sam postizbornim ponašanjem političkih aktera. Na državnom nivou Bošnjačka stranka blanko i bezrezervno stupa u koaliciju sa DPS/SDP, da bi zatim, odmah ,,pala”(ko zna koja po redu) presuda za deportaciju BiH izbjeglica.
Događanja u Nikšiću su priča za sebe: crnogorska sapunica, humoreska , sprdnja i sprdačina sa svim, posebno opoziciono nastrojenim građanima uništenog Nikšića. Da je živ Živko Nikolić imao bi materijala za par igranih filmova na tu temu, i za serijal tipa: ,,Nikšić još nije umro, a brzo će”.
Svim opoziciono nastrojenim građanima među kojim sam i ja, opozicija ili ,,opozicija” je dešavanjima u i oko Nikšića pokazala da je nesposobna, neozbiljna, sujetna, interesedžijska, kadrovski slaba i da je u ravan iste takve vlasti. Takođe, nesvjesno je stala uz ideju bojkota svih budućih izbora, jer se na CG političkoj sceni, pored svih poznatih neregularnosti, nema za koga glasati.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Na lokalnim izborima u Nikšiću Demokratski front je osvojio 12 odborničkih mjesta, Pozitivna pet, a SNP četiri. Hodnik nikšićke opštine ima sve šanse da postane istorijski.
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione
Objavljeno prije
4 danana
6 Decembra, 2024Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura
Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.
U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.
Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.
U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.
Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net
Komentari
Nakon što je potvrdio optužnicu tužilaštva protiv gradonačelnika Budve Mila Božovića, Viši sud je istovremeno dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta Božoviću na potpis. Omogućeno mu je da potpiše dva rješenja – o razrješenju Jasne Dokić i imenovanju Nikole Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva
U utorak, 03.decembra ,udaljena je sa radnog mjesta potpredsjednica Opštine Jasna Dokić, od strane grupe građana predvođene Nikolom Jovanovićem, liderom političke grupacije Budva naš grad, nakon što ju je rješenjem iz Spuža smijenio gradonačelnik Milo Božović, kome se sudi za organizovani kriminal i šverc narkoktika. Božović je, istovremeno, postavio Jovanovića za potpredsjednika.
“Kada sam došla na posao i ušla u kancelariju Službe predsjednika pored kabineta, okružili su me nepoznati ljudi. Nijesu mi dozvolili da uđem u kabinet u kojem je Jovanović već sjedio. Kancelarija i predvorje bili su puni ljudi od kojih su mnogi bili meni nepoznati jer nisu zaposleni u Opštini. Tražila sam da uđem u kabinet kada mi se obratio Jovanović uvredama, govoreći “ti si niko i ništa, ti si obična nula, idi odavde… Pokazivao je rješenje o razrješenju sa funkcije uz konstataciju da se on sada za sve pita. Cijelo vrijeme iza mojih leđa stajali su pripadnici privatnog obezbjeđenja…” opisala je potpredsjednic Dokić. Ona je, kako navodi, bila prinuđena da pokupi svoje lične stvari i napusti kabinet.
Jovanović je demantovao da ju je vrijeđao i omalovažavao. Dokić se, kako je on naveo, u kabinet predsjednika Opštine pojavila sa dvojicom pripadnika obezbjeđenja. “ Saopšteno joj je da je razriješena i da kod sekretarke kabineta preuzme rješenje o razrešenju. Nakon što je odbila da preuzme rješenje, omogućeno joj je da preuzme lične stvari iz kancelarije predsjednika” – kazao je novopostavljeni potpredsjednik opštine Budva.
Iako je Viši sud u Podgorici tri dana ranije potvrdio optužnicu tužilaštva protiv Božovića, istovremeno je dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta Božoviću na potpis, čime mu je omogućeno da potpiše dva rješenja – jedno o razrješenju Jasne Dokić, i drugo o imenovanju Nikolu Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva. Jovanović je sjeo u fotelju potpredsjednika i bez stava odborničke većine, preuzeo vlast u Budvi.
Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis
Objavljeno prije
2 sedmicena
29 Novembra, 2024Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati – preko RTCG. Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis
Boris Raonić, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito je ove sedmice demonstrirao kako izgleda javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.
Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego – preko RTCG. Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.
No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“. Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.
Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava sigurno Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG u avgustu 2021. Novinar normalno – ništa. Ni pomena o tome da Raonić, da su se sprovodili zakoni, nije mogao biti tu gdje je sve do 2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.
Nije Raoniću samo to išlo na ruku. Srećna zvijezda ili neka druga sila, tek optužni prijedlog tužilaštva o kom pravnik Raonić samouvjereno danas govori iz fotelje RTCG, zakasnio je taman toliko da ga neometano izaberu i treći put na čelo Javnog servisa u septembru ove godine.
ODT je predmet formirao 3. juna 2023. godine, zbog neizvršenja pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je Raonić u avgustu 2021. godine izabran nezakonito jer je bio u konfliktu interesa kao član Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM). Proces je vođen po tužbi Nikole Markovića, jednog od kandidata, koji takođe nije mogao biti izabran na čelo RTCG zbog uslova o radnom iskustvu u odgovarajućoj spremi. Predmet se šetao skoro godinu i po dana, od ODT do SDT, pa opet nazad. ODT ga je još izviđao u vrijeme kada je Raonić i treći put izabran na tu poziciju. Ni Raoniću danas eto nije jasno zašto je to toliko trajalo.
Presuda zbog čijeg neizvršenja tužilaštvo sada tereti dio članova i predsjednika Savjeta, postala je pravosnažna 10. maja 2023. godine, odlukom Višeg suda, koji je Savjetu RTCG tada naložio da postupi u skladu sa njom. Savjet je, međutim, 1. juna iste godine, većinom glasova, za generalnog direktora RTCG ponovo izabrao nezakonito izabranog Raonića, čemu se javno usprotivila samo Marijana Camović Veličković, članica Savjeta i predsjednica SMCG.
Da je Savjet i tada Raonića izabrao nezakonito, utvrdio je Osnovni sud u Podgorici u prvostepenoj presudi u aprilu ove godine. Po ocjeni suda, Raonić nije mogao ni drugi put biti izabran, jer je Savjet morao cijeniti da li ispunjava uslove u trenutku kada je konkurs raspisan. A ne, kako bi Boris volio a Savjet i uradio, nakon što je podnio ostavku na funkciju u AEM-u.
Raonić tvrdi da je sve urađeno zakonito: „Vi imate odluku suda, pravosnažnu, po tužbi Nikole Markovića koja kaže da se može birati novi direktor od svih prijavljenih kandidata, uključujući i mene”. Pa ono, može se birati, al se ne može izabrati ako ne ispunjava uslove, a Raonić nije. Što zbog konflikta interesa, što zbog radnog iskustva. Novinar, opet – ništa.
„Ne postoji pravni stručnjak koji mi nije rekao u prethodnom periodu da je ovo budalaština“, nastavlja Raonić dalje o optužnom prijedlogu. Koji su do sada javno kritikovali samo njegovi branioci advokati Danilo Milović i Nebojša Aasanović. Na RTCG u zadnja dva dana.
Generalni direktor RTCG potom kaže da on poštuje pravosnažne presude, al da mu je ova nelogična. Valjda poštuje samo one koje su mu logične. “Ukoliko se sjutra, kada ja odem odavde, prijavi, recimo, pet direktora lokalnih javnih emitera, to po ovoj presudi suda znači da svi oni moraju da daju ostavke, a samo jedan će biti izabran. Ostala četiri će ostati bez posla”, pojašnjava. Raonić, pritom, egzistencijalno i materijalno obezbijeđen, ne bi baš ostao bez posla da je napustio funkciju u AEM-u prije kandidature. Ostao bi direktor Građanske alijanse (GA), u okviru koje funkcioniše Škola demokratskog rukovođenja, kroz koju su kroz decenije prošle gotovo sve partije vlasti i opozicije. Ili što bi Raonić rekao: „Sreo sam bukvalno svakog ko nešto znači u Crnoj Gori“.
Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) nije našla ništa sporno u tome što su tri člana Savjeta koji je prvi put izabrao nezakonito Raonića – Milica Špajak, Amina Murić i Bojan Baća bili u poslovnim vezama sa GA. Murić je i danas u GA, Špajak je programska direktorka NVO Inicijativa mladih za ljudska prava, koja je prema registru nevladinih organizacija jedan od dva osnivača GA, dok je Baća u vrijeme prvog izbora bio član Savjeta GA. Podnio je ostavku neposredno pred drugi nezakoniti Raonićev izbor. O tome Boris i Marko, kako je svog zaposlenog pri kraju emisije Raonić počeo da zove, nijesu razgovarali.
Raonić je, umjesto toga, iznio Marku „nevjerovatno tešku optužbu“.
„Ja imam dokaze da su brojni ljudi, čak i postupajući tužioci u ovim predmetima radili negativne i nezakonite stvari. Tužioci koji su bili postupajući, više ih je bilo, su imali bliske kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama..U narednim danima ćemo iznositi te informacije“, kazao je Raonić. Zašto ih RTCG, kao javni servis rame uz rame s evropskim servisima, nije iznosila prije optužnog prijedloga, što joj je medijska obaveza, nijesu objašnjavali. Ostalo je nejasno i zašto bi navodni tužioci u spregama s kriminalom htjeli da sruše Raonića, obzirom da RTCG prethodno nije ni pomenula da postoje.
Raonić je, sve u svemu, poslao poruku da ko god tvrdi da je nezakonito na čelu RTCG, spada u kategoriju kriminalaca, zavidnih, korumpiranih i prodanih. Dok je uz njega „najbolje što Crna Gora ima“. Tu su i novinari RTCG koji mu kažu da nikad „nijesu bili tako slobodni“. On im, zauzvrat, oprašta sitne greške. Kao da se ne daj Bože miješa u uređivačku politiku, primijetio je i da je u Markovoj emisiji bilo grešaka, ali oprostio mu je. Ne oprašta jedino zaposlenima koji ga lažno optužuju. O istinitosti optužbe sudi on. To je ta sloboda.
„Mnogi su u Crnoj Gori optuživani za teške stvari od strane tužilaštva, pa se pokazalo da to možda nije bilo tako“, kazao je direktor RTCG, podsjećajući na slučaj državni udar. U odnosu na to ovo je kikiriki, zaključio je.
Kikiriki su, kad je u pitanju Raonić, do sada bile i sudske presude koje su ukazivale na njegove nezakonite mandate. Iako su se smijenile i vlasti i tužilački vrh.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj
Struka i rezultati bili su jedino mjerilo
ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi pravosuđe po svojoj mjeri
VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema
Izdvajamo
-
Stav2 sedmice
Ima li spasa za Plantaže
-
FOKUS4 sedmice
ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?
-
INTERVJU4 sedmice
DR DUŠKO LOPANDIĆ, PROFESOR EVROPSKOG PRAVA I PREDSJEDNIK FORUMA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE IZ BEOGRADA: Jedino predvidivo u Trampovoj budućoj politici je da je ona nepredvidiva
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Iskorak
-
DRUŠTVO4 sedmice
KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona
-
INTERVJU4 sedmice
TEA GORJANC-PRELEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Nedodgovorno se zapostavlja značaj pomirenja u regionu
-
Izdvojeno4 sedmice
NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi
-
HORIZONTI4 sedmice
NJEGOŠ I NJEGOŠEVSKA CRNA GORA: U slavu mitova, (proto)tajkuna i podjela