Povežite se sa nama

OKO NAS

S INVALIDITETOM TEŠKO DO POSLA: Predrasude jače od zakona

Objavljeno prije

na

Kolašinka Slađana Bulatović prvi petomjesečni posao, nakon više od decenije, dobila je prošle godine u okviru projekta koji je lokalna NVO Natura realizovala u njenom gradu uz finansijsku podršku Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). Krupne zdravstvene nevolje te četrdesetodvogodišnjakinje zakomplikovala je jedna neuspješna operacija, pa je, godinama tražila posao. Iza nje je, sjeća se s gorčinom, težak i ponižavajući period od naknade za tuđu pomoć i njegu te materijalnog obezbjđenja porodice. Napokon je lani dočekala posao u jednoj keramičarskoj radionici, što je trajalo pet mjeseci, a nedavno je, kroz sličan projekat ponovo angažovna.

„Čak iako ne uspijem da dobijem radno mjesto poslije ovog projekta, zadovoljna sam. Poslije mnogo godina, tokom kojih sam bila vezana za kuću, pa i zaboravila mnoge radne vještine stečene u mladosti, ovo je prilika koju izuzetno cijenim. Znam da osobe slične meni sa smanjenim radnim sposobnostima poslodavci nerado primaju u radni odnos. Ne nadam se da će se takav stav uskoro promijeniti”, kaže Slađana Bulatović.

Visok je stepen predrasuda prilikom zapošljavanja osoba s invaliditeom (OSI), ocjenjuju i u Zavodu za zapošljavanje. To je njihovo iskustvo tokom minulih nekoliko godina od kada je donesen Pravilnik o postupku i metodologiji za finansiranje grant šema. Od tada je i ZZZ u obavezi da raspiše, najmanje jednom godišnje, javni poziv za unapređivanje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje lica s invaliditetom.

Projekti se na teritoriji cijele Crne Gore, objašnjava načelnica Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom Enesa Rastoder, finansiraju i realizuju preko grant šema.

„Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom propisane su mjere i aktivnosti u cilju olakšanog zapošljavanja i obezbjeđivanja njihove konkurentnosti na tržištu rada. Prije svega, misli se na mjere profesionalne rehabilitacije i subvencije koje se nude poslodavcima koji zaposle lica s invaliditetom”, kaže ona.

Javnim pozivom za finansiranje projekata za zapošljavanje osoba s invaliditetom propisani su uslovi koje podnosilac predloga projekata mora ispuniti. Najmanje trajanje radnog angažmana osoba s invaliditetom tokom trajanja projekta je pet mjeseci. Od prošle godine, postavljen je i dodatni uslov za podnosioce predloga projekata koji se odnosi na zapošljavanje nakon završetka projekta.

„Podnosilac predloga projekta koji planira nabavku opreme i materijala u svrhu otvaranja novih radnih mjesta u iznosu od najmanje 10.000 eura, u obavezi je da nakon završetka projekta zaposli najmanje dvije osobe u trajanju od 12 mjeseci”, objašnjava načelnica Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom.

Brojke nakon realizacije projekta nijesu fascinantne. Neznatan broj osoba sa smanjenom radnom sposobnošću dobio priliku da zasnuje stalni radni odnos. Tokom trajanja projekata zaposlene su 432 osobe s invaliditetom, na radnim mjestima nakon završetka projekata ostalo ih je svega 131. I uz činjenicu da je ograničen broj poslova koje invalidne osobe mogu obavljati, jasno je da je glavni problem nerazumijevanje i nedostatak senzibiliteta kod poslodavaca.

„Jš postoji visok stepen predrasuda kod poslodavaca kada je riječ o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Svi poslodavci koji zaposle lice s invaliditetom imaju pozitivna iskustva te zasnivaju radni odnos s ovim ljudima na duži vremenski period, odnosno na neodređeno vrijeme. ZZZ, ipak, bilježi porast broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i pretpostavlja se da će se taj trend rasta nastaviti”, očekuje Rastoder.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom propisane su subvencije za poslodavce voljne da radno angažuju tu osjetljivu populaciju. Između ostalog, imaju pravo na subvenciju zarade lica s invaliditetom, bespovratna sredstava za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada, učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta u radu zaposlenog, kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica s invaliditetom. Ipak, samo rijetki shvataju na pravi način koliko su važne šanse koje pružaju ljudima koje bolest ometa da budu ravnopravni na tržištu rada.

U Radiju Mojkovac, prošle godine, kroz projekat Talas jednakosti, tokom jedanaest mjeseci, za poslove tonskog snimatelja i montažera obučeno je i bilo zaposleno pet osoba s invaliditetom Projekat je realizovan uz finansijsku podršku ZZZ, u partnerstvu s Udruženjem hendikepiranih Srce i javnim ustanovama iz tog grada. Sugrađane s invalidetom za poslove u radiju obučavala su četiti predavača teorijske i praktične obuke.

,,Na taj način pokazana je iskrena briga o osobama s invaliditetom. Prvi put u Mojkovcu neko se iz privatnog sektora zainteresovao za njihovo zapošljavanje. Stalni posao tonskog realizatora dobilo je jedno lice. Cilj projekta, koji je uspješno sproveden, jeste osposobljavanje za rad osoba s invaliditetom i njihova integracija u društvenu zajednicu. ZZZ je finansirao osam, a radio tri mjeseca obuke”, kažu u toj medijskoj kući.

Naviknuti na diskrminaciju i nebrigu, u NVO Srce tvrde da je i jedan stalno zaposleni ogroman korak ka prevazilaženju barijera. Predsjednik organizacije Duško Rakočević kaže da bi primjer tog lokalnog radija trebalo da slijede mnogi poslodavci.

Direktor NVO Natura Mikan Medenica siguran je da je mnogo poslova na kojima mogu biti angažovane osobe sa smanjenom sposobnšću.

,,Moramo biti svjesni da sugrađanima s ograničenim sposobnostima treba dati šansu. Ti ljudi imaju pravo na rad, dosta je poslova koje mogu kvalitetno obavljati uz pomoć ili bez asistenata. Nadam se da će ovo što radimo imati dalekosežne efekte”, očekuje Medenica.

U nevladinom sektoru pronašli su način i da dokažu da za OSI ne postoje ograničenja da se bave nekim granama poljopivrede, kao što je pčelarstvo. Ljetos je završen trening „OSI – lideri u pčelarstvu”, a polaznici su bili iz Danilovgrada, Mojkovca, Berana i Petnjice.

Pored edukacije, svih 20 mladih pčelarki i pčelara dobilo je po 10 pčelinjih društava s košnicama, vrijednu pčelarsku opremu i potrošni materijal, a po završetku projekta pčele i pčelarska oprema postaju njihovo trajno vlasništvo. Finansijska podrška za taj projekat obezbijeđena je iz evropskih pretpristupnih fondova. Korišćenje tih sredstva, naglašavaju u nekoliko udruženja, način je da se što više osoba s invaliditetom angažuje kako bi mogli zarađivati za sebe.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo