Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJEG U INOSTRANSTVO N: Ponesi radnu garderobu, trebaće ti

Objavljeno prije

na

Ima skoro dvije godine kako je Saša Kuzmanović iz Tivta odlučio da, na predlog prijatelja iz Geteborga, zaplovi „gastarbajterskim” vodama. Švedska je bila njegova lađa. Prije godinu dana, u Stokholm je doveo i svoju porodicu.

„To je ‘obećana zemlja’, mislio sam. Samo mene čekaju da stignem, inače sve drugo imaju”, kaže Saša kroz smijeh.

Nedostatak posla bio je njegov glavni motiv odlaska: „Preumoran od sezonskih poslova i razmišljanja o tome kako prezimiti zimu, odlučio sam da se okušam u inostranstvu”. Nije mu bilo važno koji će posao naći, važno je da radi.

Njegovi prvi koraci pri selidbi bili su stupanje u kontakt sa ljudima koji su već u inostranstvu i prikupljanje važnih informacija za započinjanje života u Švedskoj.

„Zatim sam spakovao kofere, ali ne sa baš puno stvari. Rečeno mi je ‘Ponesi radne garderobe, trebaće ti'”, prisjeća se on.

Uz kofere, Saša je u Stokholm ponio i misao „Nema nazad”.

Prvi utisak o glavnom gradu Švedske bio je najbolji: „Nigdje gradski prevoz ne funkcioniše kao u Stokholmu, sve je organizovano, sve je sređeno, ma nema zemlje u svijetu kao što je Švedska… Ali, to je bio samo prvi utisak”.

Razgledanje Stokholma trajalo je od šestog aprila, kada je stigao, do desetog, kada je počeo da radi. Posao u firmi koja se bavi transportom stvari koje ljudi kupe u Ikei suočio ga je sa činjenicom da, u stvari, uopšte ne poznaje grad. Uz kolege, kroz posao je polako upoznavao okruženje.

„Jednom prilikom smo nosili frižider od 150 kilograma na šesti sprat, bez lifta, uz molbu da se ne ošteti. Kada smo ga donijeli i raspakovali, bio je pokvaren. Lijepo smo i ljubazno zamoljeni da ga vratimo”, priča Saša jednu od anegdota sa posla.

Nakon godinu dana provedenih u firmi za transport, tri mjeseca je radio na građevini, a trenutno radi kao varioc.

Posao u Švedskoj nije teško naći, štaviše ima ga na pretek. Pogotovo kada su u pitanju zanatski poslovi poput građevine, bravarije… Dosta je radnih mjesta i za medicinske radnike. Uslov za legalno zaposlenje je, međutim, posjedovanje pasoša neke od zemalja Evropske unije. Sašin adut bio je hrvatski pasoš.

Teško je, sudeći po njegovom iskustvu, pronalaženje stana. U Stokholmu nedostaje stambenog prostora, a stanarine se u prosjeku kreću od 800 do 1.200 eura. Sobe se mogu iznajmiti za 300 do 500 eura. Ipak, pristojno se može živjeti, jer je u Švedskoj za krpljenje kraja sa krajem konac malo deblji nego u Crnoj Gori.

Kada je riječ o dobijanju švedskih dokumenata, Saša kaže da nema pravila. „Sve je sticaj okolnosti, sreće, lične ambicije i upornosti. Sve mora da se poklopi”.

Napominje da ljudi sa naših prostora u Švedskoj važe za sposobne i organizovane, ali da ponekad ni kao takvi ne uspijevaju da se prilagode, odnosno da se snađu sa pribavljanjem dokumenata, prije svega, boravišne dozvole.

Njihov jezik Saša još nije savladao u potpunosti. Nije mu baš ni nužan zbog toga što za svoje potrebe komunicira uglavnom na engleskom. Nije rijetkost ni da se progovori onim jezikom koji ovdje ima četiri imena. U dijaspori se, jednostavno, zove „naš”.

Način života u dalekoj Švedskoj prilično je dobro opisan Gastarbajterskom od Riblje čorbe – radi se od ponedjeljka do petka. „Onda dolazi dan za alkohol!”, kaže naš sagovornik. „Subotom su mnogi pijani, nedjeljom se trijezne, onda kreću radni dani i tako u krug. Kod Šveđana je ustaljena rutina u odnosu na nas najistaknutija razlika”.

Dvije godine kasnije, Saša zaključuje da je u zemlji koju je napustio sve ljepše – samo nema posla.

Razmišljao je on da se vrati. Ali, samo razmišljao. Sebe u realnom svijetu u Crnoj Gori vidi samo na godišnjem odmoru, zbog dragih ljudi koji su ovdje ostali. Vladine odluke o razvoju pozdravlja iz Stokholma.

Ima li nazad?

Mi mali, a svijet veliki

Vlada Crne Gore pohvalila se nedavno na Twitteru fotografijom slučajnog susreta premijera Duška Markovića sa dva konobara u jednom njujorškom restoranu. „Naši iseljenici, iako daleko od Crne Gore, prate vijesti iz rodnog kraja”, napisali su iz naše Vlade i istakli da konobari za Markovićeve odluke o razvoju „sjevernog regiona” imaju samo riječi hvale.

Da li ih je premijer pitao zbog čega su napustili zemlju čiji razvoj iz Njujorka pozdravljaju, Vlada na Twitteru nije navela.

No, nisu otišla samo dva konobara. Odlaze ljekari, umjetnici, inžinjeri.Svježijih informacija o broju naših građana koji su otišli u inostranstvo nema, ali se prema zvaničnim podacima Monstata o prirodnom priraštaju i doseljavanju može zaključiti da Crnoj Gori nedostaje oko 140 hiljada stanovnika. Dijaspora se obično pomene oko izbora i kada se broji novac koji pristiže članovima porodice koji su ostali u našoj zemlji. Rijetko se pominje kako žive oni koji su otišli trbuhom za kruhom i zašto se ne vrate.

Države u koje ljudi sa Balkana bježe uglavnom su Njemačka, Norveška, Austrija, Švedska… Veliki je svijet, a mi mali.

Miljana DAŠIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo