Od kada su 26. avgusta 2010. stupili na snagu amandmani Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) za oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, podignute su optužnice za pranje novca protiv Duška Šarića i Jovice Lončara, nedavno i Safeta Kalića i njegovih. Ukoliko se uzmu u obzir i momci iz Zavale, svi ovi optuženi bi mogli biti imitacija „krupne ribe”, tražene robe za ritualni žrtvenik naše slavne euro-atlantske integracije. Na primjer, razmotrimo pitanje geografskog porijekla optuženika – Pljevlja, Rožaje, Budva. Nema nikog iz Podgorice, administrativne i finansijske delte gdje još bezbrižno plivaju brendirane „krupne ribe”, tačnije nemani iz muljatorskih dubina naše dvodecenijske tranzicije.

Otuda kratkoročni bilans tužilaštva sa novim ovlašćenjima samo na prvi i simplifikovani pogled ne izgleda toliko loš, naročito uzmu li se u obzir prethodne godine, recimo prošla, kada, vjerovali ili ne, uopšte nije bilo ni jedne optužnice zbog krivičnog djela pranja novca.

Ranka Čarapić, šefica tužilaštva, u jednom svom referatu otkriva s tim u vezi „toplu vodu”, kako „statistički podaci sasvim sigurno ne pokazuju stvarno stanje u ovoj oblasti kriminala”.

Podsjetimo da je ZKP promijenjen u dijelu da istrage protiv organizovanog kriminala vodi specijalno tužilaštvo pri višim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju, a ne istražne sudije, kao do tada. Najvažnije aspekte finansijskih istraga obavlja Zajednički istražni tim (ZIT), sastavljen od kombinovanih službenika regrutovanih iz tužilaštva, te Uprava policije, carine, poreske i Uprave za sprječavanje pranja novca. U Podgorici je nedavno adaptiran i audio-vizuelnom tehnikom opremljen prostor za potrebe specijalnog odjeljenja i ZIT-a od 110 metara kvadratnih.

Oko tog ZIT-a postoji zanimljiva predistorija. Naime, formiran je pod prinudom „međunarodnih partnera” u nevrijeme 19. februara 2010, u jeku kokainske afere sa Šarićem a mentor je bio Svetozar Marović, tadašnji vicepremijer za unutrašnju politiku i politički sistem.

Marović se u to vrijeme bio raspričao kako je lično oko ZIT-a radio „sa prijateljima iz SAD” a „cilj nam je da se niko ne može osjećati sigurno ako uzme novac da bi radio nešto mimo zakona”. No, upravo je jedan od prvih rezultata rada ZIT-a bilo dokumentovanje optužnice – zapravo razrada nekih teza iz autorizovane krivične prijave MANS-a – protiv aktera Zavale, uključujući i Marovićevog brata!

ZIT od marta ove godine funkcioniše na bitno drukčiji način od prvobitnog modela. Naime, službenici iz policijske, carinske, poreske i Uprave za sprječavanje novca ne dolaze u specijalno tužilaštvo kao eskort pojačanja, već su fultajm angažovani u tužilaštvu na način što su zaposleni kao članovi ZIT-a. To znači da sada ne odgovaraju šefovima svojih uprava, već direktno specijalnoj tužiteljki Đurđini Ivanović.

Prema sporazumu o formiranju ZIT-a, „strane potpisnice”, dakle uprave, na kraju istrage – ako ne dođe do optuženja – imaju pravo da se upoznaju sa aktivnostima njihovog predstavnika, ukoliko to ne ugrožava neku od istraga u toku ili „iz drugih opravdanih razloga”, o čemu odluku donosi specijalna tužiteljka.

Navodno se ZIT profiliše, sa žalosnim kašnjenjem, poput USKOK-a, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala državnog tužilaštva Hrvatske koji je osnovan još 2001. godine. USKOK je na optuženičke klupe doveo ne samo neke od glavnih tamošnjih gangstera, već i važne zvaničnike, od kojih je krivični postupak protiv bivšeg premijera Iva Sanadera kulminacija njihovog predanog rada.

U poređenju sa takvim dometima, učinak crnogorskog tužilaštva zabrinjava. Nema ni vjerodostojne osnove da tužilaštvo vuče autonomne poteze i samostalno utvrđuje prioritete i tempo istraga.

Naime, glavni „reformator” crnogorskog pravosuđa, uključujući i tužilaštvo, jedan je od stubova sistema – Duško Marković, emeritus Udbe, vicepremijer, nasljednik Svetozara Marovića, takođe i ministar pravde, nedavno izabrani član Predsjedništva DPS-a.

Marović je, kako smo pisali, dogovarao formiranje ZIT-a u neposrednom kontaktu sa Roderikom Murom, bivšim američkim ambasadorom u Podgorici. Međutim, iz jedne Murove povjerljive depeše, koju je nedavno objavio Vikiliks, doznaje se kako nije imao zablude u pogledu Marovića koji mu se tete a tete nudio kao reformator pravosuđa i predvodnik borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Izvjestio je 2009. kako je „Marović navodno povezan sa 22 posebne kompanije” a da je „česta glasina” da se u Budvi ne može bez njegovog blagoslova sklopiti ni jedan posao.

Za razliku od Marovića, Duško Marković, tokom godina šefovanja tajnom službom je razvio povjerljive odnose sa američkom bezbjednosnom zajednicom i prepoznaju ga kao osobu realne moći. Objavljeno je kako je sredinom februara Marković imao sastanak sa Sesilijom Braten, pravnom savjetnicom Ambasade SAD u Podgorici, gdje je zaključeno da „kapaciteti ZIT-a, čije je osnivanje inicirala Ambasada SAD, moraju biti ojačani”.

Marković je sa ambasadorkom Sju Kej Braun 8. jula potpisao Sporazum o sprovođenju zakona između vlada Crne Gore i SAD sa ciljem „pokretanja projekta podrške jačanju vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Osim ekspertske i finansijske podrške Ministarstvu pravde i pravosuđu, predviđeno je i djelovanje američkog „stalnog pravnog savjetnika”.

ZIT je kadrovski selektovan uz Markovićev nadzor. Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović je ranije najavila da svi članovi ZIT-a prolaze kroz bezbjednosnu provjeru, koju obavlja Agencija nacionalne bezbjednosti, čiji je Marković bio dugogodišnjih šef.

Komešanja u policiji

Za prioritet Sporazuma o sprovođenju zakona između vlada Crne Gore i SAD od 8. jula ove godine je naglašena „reorganizacija Uprave policije, kao jednog od ključnih nosilaca borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Planirano je formiranje „radne grupe” koja će do kraja 2011. sprovesti „temeljnu procjenu postojeće organizacione strukture i pripremiti akcioni plan reorganizacije”. Amerikanci su, dakle, identifikovali i Upravu policije kao zrelu za reorganizaciju, uprkos tvrdnjama Veselina Veljovića da je u proteklih šest godina ona reformisana a „rezultati najbolji u protekloj deceniji”. Svega nekoliko dana nakon hapšenja članova porodice Kalić, odnosno nakon što prvooptuženi u tom slučaju Safet Kalić nije uhapšen, Veljović je 1. avgusta na kolegijumu direktora Uprave policije smijenio Rajka Malovića, načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Malović je nedavno za javnost procijenio da u Crnoj Gori djeluje 10 do 15 organizovanih kriminalnih grupa i da su obično povezane sa međunarodnim kriminalom. Uprava policije je objavila da je Malović raspoređen „na druge poslove i zadatke”.

Učinci

Tužilaštvo ima čvrst subordinacijsku ustroj, gdje pokretanje svake istrage zavisi od odobrenja Ranke Čarapić. To nas dovodi do pitanja svih pitanja – kakvi su učinci Ranke Čarapić? Njen rad i de iure nadzire Duško Marković, koji je član i Tužilačkog savjeta, te može u svakom trenutku pokrenuti proceduru njenog opoziva. S tim u vezi podsjetimo da tužilaštvo nije reagovalo na drastičan primjer pravosnažno dokazane nezakonitosti u slučaju Carine protiv Miomira Mugoše, niti ima nagovještaja da je temeljno provjeravano poslovanje Kombinata aluminijuma, gdje su ruskom vlasniku stavljeni u džep silni državni milioni eura. I Mugoša i Kombinat su imali poslovnu saradnju sa Komeksportom, privatnom firmom muža Čarapićeve. Tu su i predmeti Željezara i Prva banka. MANS je prošle godine podnio krivičnu prijavu zbog navodnog pranja novca u Željezari – a pravna zastupnica nikšićke kompanije je jedno vrijeme bila eks premijerova sestra Ana Kolarević. Čarapićeva je, sumirajući rad tužilaštva u 2010, čak tvrdila da nije ni bilo prijava po ovom krivičnom djelu. Prvobitnu verziju ove krivične prijave MANS-a tužilaštvo je odbilo pod izgovorom da je dokumentacija (više hiljada stranica o of-šor poslovanju) na engleskom jeziku! Još nije objavljeno što je epilog sa „informacijom o problemima u poslovanju Prve banke” koju im je Ljubiša Krgović, kasnije smijenjeni predsjednik Savjeta guvernera Centralne banke, dostavio krajem 2008, kada je banka u vlasništvu prve familije dobila 44 miliona državnog kredita. Krgović je prošle godine bio eksplicitniji, izjavio da Prva banka „u sukobu sa zakonom, podzakonskim aktima, međunarodnim standardima i direktivama EU”.

Vladimir JOVANOVIĆ