Povežite se sa nama

MONITORING

Samo selektivno

Objavljeno prije

na

Slika-1-dusko-markovic

Od kada su 26. avgusta 2010. stupili na snagu amandmani Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) za oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, podignute su optužnice za pranje novca protiv Duška Šarića i Jovice Lončara, nedavno i Safeta Kalića i njegovih. Ukoliko se uzmu u obzir i momci iz Zavale, svi ovi optuženi bi mogli biti imitacija „krupne ribe”, tražene robe za ritualni žrtvenik naše slavne euro-atlantske integracije. Na primjer, razmotrimo pitanje geografskog porijekla optuženika – Pljevlja, Rožaje, Budva. Nema nikog iz Podgorice, administrativne i finansijske delte gdje još bezbrižno plivaju brendirane „krupne ribe”, tačnije nemani iz muljatorskih dubina naše dvodecenijske tranzicije.

Otuda kratkoročni bilans tužilaštva sa novim ovlašćenjima samo na prvi i simplifikovani pogled ne izgleda toliko loš, naročito uzmu li se u obzir prethodne godine, recimo prošla, kada, vjerovali ili ne, uopšte nije bilo ni jedne optužnice zbog krivičnog djela pranja novca.

Ranka Čarapić, šefica tužilaštva, u jednom svom referatu otkriva s tim u vezi „toplu vodu”, kako „statistički podaci sasvim sigurno ne pokazuju stvarno stanje u ovoj oblasti kriminala”.

Podsjetimo da je ZKP promijenjen u dijelu da istrage protiv organizovanog kriminala vodi specijalno tužilaštvo pri višim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju, a ne istražne sudije, kao do tada. Najvažnije aspekte finansijskih istraga obavlja Zajednički istražni tim (ZIT), sastavljen od kombinovanih službenika regrutovanih iz tužilaštva, te Uprava policije, carine, poreske i Uprave za sprječavanje pranja novca. U Podgorici je nedavno adaptiran i audio-vizuelnom tehnikom opremljen prostor za potrebe specijalnog odjeljenja i ZIT-a od 110 metara kvadratnih.

Oko tog ZIT-a postoji zanimljiva predistorija. Naime, formiran je pod prinudom „međunarodnih partnera” u nevrijeme 19. februara 2010, u jeku kokainske afere sa Šarićem a mentor je bio Svetozar Marović, tadašnji vicepremijer za unutrašnju politiku i politički sistem.

Marović se u to vrijeme bio raspričao kako je lično oko ZIT-a radio „sa prijateljima iz SAD” a „cilj nam je da se niko ne može osjećati sigurno ako uzme novac da bi radio nešto mimo zakona”. No, upravo je jedan od prvih rezultata rada ZIT-a bilo dokumentovanje optužnice – zapravo razrada nekih teza iz autorizovane krivične prijave MANS-a – protiv aktera Zavale, uključujući i Marovićevog brata!

ZIT od marta ove godine funkcioniše na bitno drukčiji način od prvobitnog modela. Naime, službenici iz policijske, carinske, poreske i Uprave za sprječavanje novca ne dolaze u specijalno tužilaštvo kao eskort pojačanja, već su fultajm angažovani u tužilaštvu na način što su zaposleni kao članovi ZIT-a. To znači da sada ne odgovaraju šefovima svojih uprava, već direktno specijalnoj tužiteljki Đurđini Ivanović.

Prema sporazumu o formiranju ZIT-a, „strane potpisnice”, dakle uprave, na kraju istrage – ako ne dođe do optuženja – imaju pravo da se upoznaju sa aktivnostima njihovog predstavnika, ukoliko to ne ugrožava neku od istraga u toku ili „iz drugih opravdanih razloga”, o čemu odluku donosi specijalna tužiteljka.

Navodno se ZIT profiliše, sa žalosnim kašnjenjem, poput USKOK-a, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala državnog tužilaštva Hrvatske koji je osnovan još 2001. godine. USKOK je na optuženičke klupe doveo ne samo neke od glavnih tamošnjih gangstera, već i važne zvaničnike, od kojih je krivični postupak protiv bivšeg premijera Iva Sanadera kulminacija njihovog predanog rada.

U poređenju sa takvim dometima, učinak crnogorskog tužilaštva zabrinjava. Nema ni vjerodostojne osnove da tužilaštvo vuče autonomne poteze i samostalno utvrđuje prioritete i tempo istraga.

Naime, glavni „reformator” crnogorskog pravosuđa, uključujući i tužilaštvo, jedan je od stubova sistema – Duško Marković, emeritus Udbe, vicepremijer, nasljednik Svetozara Marovića, takođe i ministar pravde, nedavno izabrani član Predsjedništva DPS-a.

Marović je, kako smo pisali, dogovarao formiranje ZIT-a u neposrednom kontaktu sa Roderikom Murom, bivšim američkim ambasadorom u Podgorici. Međutim, iz jedne Murove povjerljive depeše, koju je nedavno objavio Vikiliks, doznaje se kako nije imao zablude u pogledu Marovića koji mu se tete a tete nudio kao reformator pravosuđa i predvodnik borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Izvjestio je 2009. kako je „Marović navodno povezan sa 22 posebne kompanije” a da je „česta glasina” da se u Budvi ne može bez njegovog blagoslova sklopiti ni jedan posao.

Za razliku od Marovića, Duško Marković, tokom godina šefovanja tajnom službom je razvio povjerljive odnose sa američkom bezbjednosnom zajednicom i prepoznaju ga kao osobu realne moći. Objavljeno je kako je sredinom februara Marković imao sastanak sa Sesilijom Braten, pravnom savjetnicom Ambasade SAD u Podgorici, gdje je zaključeno da „kapaciteti ZIT-a, čije je osnivanje inicirala Ambasada SAD, moraju biti ojačani”.

Marković je sa ambasadorkom Sju Kej Braun 8. jula potpisao Sporazum o sprovođenju zakona između vlada Crne Gore i SAD sa ciljem „pokretanja projekta podrške jačanju vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Osim ekspertske i finansijske podrške Ministarstvu pravde i pravosuđu, predviđeno je i djelovanje američkog „stalnog pravnog savjetnika”.

ZIT je kadrovski selektovan uz Markovićev nadzor. Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović je ranije najavila da svi članovi ZIT-a prolaze kroz bezbjednosnu provjeru, koju obavlja Agencija nacionalne bezbjednosti, čiji je Marković bio dugogodišnjih šef.

Komešanja u policiji

Za prioritet Sporazuma o sprovođenju zakona između vlada Crne Gore i SAD od 8. jula ove godine je naglašena „reorganizacija Uprave policije, kao jednog od ključnih nosilaca borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Planirano je formiranje „radne grupe” koja će do kraja 2011. sprovesti „temeljnu procjenu postojeće organizacione strukture i pripremiti akcioni plan reorganizacije”. Amerikanci su, dakle, identifikovali i Upravu policije kao zrelu za reorganizaciju, uprkos tvrdnjama Veselina Veljovića da je u proteklih šest godina ona reformisana a „rezultati najbolji u protekloj deceniji”. Svega nekoliko dana nakon hapšenja članova porodice Kalić, odnosno nakon što prvooptuženi u tom slučaju Safet Kalić nije uhapšen, Veljović je 1. avgusta na kolegijumu direktora Uprave policije smijenio Rajka Malovića, načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Malović je nedavno za javnost procijenio da u Crnoj Gori djeluje 10 do 15 organizovanih kriminalnih grupa i da su obično povezane sa međunarodnim kriminalom. Uprava policije je objavila da je Malović raspoređen „na druge poslove i zadatke”.

Učinci

Tužilaštvo ima čvrst subordinacijsku ustroj, gdje pokretanje svake istrage zavisi od odobrenja Ranke Čarapić. To nas dovodi do pitanja svih pitanja – kakvi su učinci Ranke Čarapić? Njen rad i de iure nadzire Duško Marković, koji je član i Tužilačkog savjeta, te može u svakom trenutku pokrenuti proceduru njenog opoziva. S tim u vezi podsjetimo da tužilaštvo nije reagovalo na drastičan primjer pravosnažno dokazane nezakonitosti u slučaju Carine protiv Miomira Mugoše, niti ima nagovještaja da je temeljno provjeravano poslovanje Kombinata aluminijuma, gdje su ruskom vlasniku stavljeni u džep silni državni milioni eura. I Mugoša i Kombinat su imali poslovnu saradnju sa Komeksportom, privatnom firmom muža Čarapićeve. Tu su i predmeti Željezara i Prva banka. MANS je prošle godine podnio krivičnu prijavu zbog navodnog pranja novca u Željezari – a pravna zastupnica nikšićke kompanije je jedno vrijeme bila eks premijerova sestra Ana Kolarević. Čarapićeva je, sumirajući rad tužilaštva u 2010, čak tvrdila da nije ni bilo prijava po ovom krivičnom djelu. Prvobitnu verziju ove krivične prijave MANS-a tužilaštvo je odbilo pod izgovorom da je dokumentacija (više hiljada stranica o of-šor poslovanju) na engleskom jeziku! Još nije objavljeno što je epilog sa „informacijom o problemima u poslovanju Prve banke” koju im je Ljubiša Krgović, kasnije smijenjeni predsjednik Savjeta guvernera Centralne banke, dostavio krajem 2008, kada je banka u vlasništvu prve familije dobila 44 miliona državnog kredita. Krgović je prošle godine bio eksplicitniji, izjavio da Prva banka „u sukobu sa zakonom, podzakonskim aktima, međunarodnim standardima i direktivama EU”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo