Povežite se sa nama

MONITORING

Od ljubavi do mržnje

Objavljeno prije

na

Protest-Zeljezaraca-Sindika

Sljedeće nedjelje (19. avgusta) biće četiri mjeseca kako je u Željezari Nikšić uveden stečaj. Koji dan ranije (15. avgusta) biće jasno kako budućnost Željezare vide njeni većinski vlasnici – predstavnici Montenegro spešlti stilsa (MNSS), holandske kompanije koja je od 2008. gazdovala Željezarom. U ponedjeljak ističe rok u kome MNSS i njena sestrinska firma Rekupero moraju da dostave planove za reorganizaciju nikšićke kompanije. O tim planovima bi se, ukoliko ih bude, potom izjasnili povjerioci Željezare i Privredni sud u Podgorici. ,,Tada će biti poznata sudbina Željezare, odnosno način izlaska iz postojeće situacije”, kaže stečajni upravnik Željezare Veselin Perišić. ,,Ukoliko bi bio prihvaćen jedan od planova reorganizacije, onda bi se stečajni postupak obustavio. Ako nijedan plan ne bude usvojen, onda Privredni sud oglašava bankrot, a ja kao stečajni upravnik dužan sam da dam mišljenje o načinu diobe stečajne mase…”.

U važne datume za sudbinu Željezare treba ubilježiti i 15. septembar. Tada ističe rok u kome su njemačkoj kompaniji Šolc Nikšićani dužni isporučiti 6.000 tona čelika, prema ugovoru koji su sa Njemcima sklopili Neksan i njegov vlasnik Miodrag Daka Davidović. Dva prethodna pokušaja propala su zbog slabog kvaliteta proizvedenog čelika. Ukoliko ne iskoristi posljednju šansu, upozorava Davidović, Željezari predstoji bankrot.

Da li je to baš tako, ne zna se. Između ostalo i zato što ,,spasonosni ugovor” sa Njemcima niko sem Davidovića i njegovih saradnika nije vidio.

NOVAC JAČI OD LJUBAVI: U međuvremenu, priča o propasti Željezare je internacionalizovana. Britanski investicioni fond Etemba kapital, nakon višegodišnjeg potpunog razumijevanja i prisne saradnje, ušao je u otvoreni sukob sa vlastima u Podgorici.

Etamba, što na jeziku ratobornog južnoafričkog plemena Zulu znači – povjerenje, svojim kapitalom stoji iza kompanija MNSS i Rekupero. Nezadovoljni načinom na koji se stečajni upravnik Željezare Veselin Perišić ponio prema njihovom zahtjevu za namirenje potraživanja, oni su ga tužili pred Visokim sudom Engleske u Londonu!?

MNSS je i pred crnogorskim sudovima podnijela tužbu protiv Perišića zbog navodne ,,zloupotrebe položaja”.

Glasnogovornici Etambe, MNSS-a i Rekupera Perišiću na teret stavljaju to što je osporio njihov zahtjev prema kome Željezara Nikšić ovim kompanijama duguje 96,6 miliona eura. Polovinu tog novca potražuje MNSS: 13,6 miliona na osnovu pozajmica koje su davali Željezari, a 36 miliona po osnovu izgubljene dobiti. Ovo je za crnogorske prilike jedinstven slučaj da većinski vlasnik neke kompanije (sve članove borda Željezare imenovao je MNSS) od te kompanije potražuje naknadu za izgubljenu dobit. Odnosno nešto što je mogao ali, ko zna zbog čega, nije zaradio. Preostali novac (oko 50 miliona) koji potražuje of-šor kompanija Rekupero takođe predstavlja kredite koje je (makar tako tvrde) MNSS dao Željezari, a onda ih – ko zna zbog čega – ustupio Rekuperu.

Perišić saopštava da je zahtjeve MNSS i Rekupera osporio isključivo zato što oni – nijesu osnovani.

Stečajni upravnik kaže da je pregledom dokumentacije ustanovio da su postojale jasne obaveze MNSS-a da u roku od pet godina u Željezaru mora investirati skoro 120 miliona eura, i to neposredno, ulaganjem vlastitih sredstava a ne preko kreditnog zaduženja nikšićke kompanije.

Perišić tvrdi kako je MNSS u Željezaru od planiranih 118 investirao tek 15 miliona eura (samo investicioni plan za prvu postprivatizacionu – 2007. godinu – bio je težak 14 miliona). ,,Uz to je, u tekuće poslovanje uloženo još 39,7 miliona eura, u vidu pozajmica”, konstatuje Perišić, ,,Stvar je u tome da nešto što je trebalo uložiti u Željezaru nije uloženo i kao posljedica toga pojavila se nelikvidnost, gubici u poslovanju od skoro 100 miliona eura, obaveze prema povjeriocima – računajući i njihova potraživanja – od skoro 193 miliona eura, insolventnost… Na kraju je sve to rezultiralo stečajem.”

PREVARA: Sažmimo priče iz Podgorice, Londona i Nikšića. Dakle, MNSS od Željezare kojom je pet godina gazdovala potražuje skoro 100 miliona eura. Pri tome, može dokumentovati da je u Nikšić – kroz investicije i pozajmice donijela 50 miliona. A morala je dva puta više.

Ko je kriv što smo ostali bez 100 miliona investicija, 1000 radnih mjesta, izvoza vrijednog 300 – 500 miliona eura godišnje? Akcionari Etemba kapitala i menadžeri MNSS-a? Ili premijeri Željko Šturanović, Milo Đukanović, predsjednik Savjeta za privatizaciju i potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja a potom ministar ekonomije Branko Vujović. Vujović je vlastitim potpisom, u ime Vlade Crne Gore, aminovao pravo MNSS-a da nas vara, laže i, vjerovatno, potkrada (mada se to u Sporazumu iz jula 2009. ne pominje eksplicitno).

,,Svaka strana je saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge Strane i druga Strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji…”, piše u Protokolu o refinansiranju Željezare Nikšić koji su potpisali Branko Vujović i G.H.J. de Haas, u ime holandskog MNSS. Svrha tog Protokola opisana je u tri tačke: MNSS će Željezari obezbijediti finansijsku injekciju od 10 miliona eura. Vlada će, potom, obezbijediti kreditne garancije u iznosu od 25 miliona za novo zaduženje Željezare. I treće – restrukturiranje bankarskih aranžmana između MNSS-a i Prve banke, nakon kojih je 30-tak miliona namijenjenih za investicije u Željezari završilo za namirenje već obezbijeđenih potraživanja banke braće Mila i Aca Đukanovića.

Vlada je proljetos Švajcarskoj komercijalnoj banci namirila kredit koji je podigao MNSS, a ona garantovala novcem crnogorskih poreskih obveznika. Od tada se pravi da je se problemi u Nikšiću ni najmanje ne tiče.

KALJENJE PREVARE: Treba se prisjetiti osnovnih detalja iz višegodinje saradnje prvo britanske, pa potom holandske MNSS i Vlade Crne Gore.

U septembru 2006. objavljeno je da je tada britanska MNSS prvorangirana na ponovljenom tenderu za prodaju većinskog paketa Željezare. Prethodno su iz tog projekta pobjegle dvije ruske kompanije Rusmontstalj i Midland. Sa sobom su, priča se, odnijeli sve što nije bilo armiranim betonom vezano za zemlju.

O MNSS, novom vlasniku Željezare, javnosti je predočeno samo to da u njegovom bordu sjedi i Oleg Obradović, dugogodišnji prvi čovjek Telekoma Crne Gore i predsjednik borda Crnogorske komercijalne banke. Danas je Obradović na istom mjestu –ali u Prvoj banci.

Kupoprodajni ugovor potpisali su u ime Vlade Branko Vujović, a u ime MNSS njen suvlasnik Radomir Vukčević, nekadašnji profesor Univerziteta Veljko Vlahović.

,,Za prvu godinu u kojoj je predviđena investicija od 14 miliona eura mora biti depozit položen na račun CKB i Nikšićke banke. Mi ćemo kontrolisati trošenje novca”, kazao je tada Vujović, ,,Za svaku narednu godinu 30 dana prije isteka investicionog perioda kupac se obavezao da položi depozit ili da garanciju banke. Ukoliko to ne urade, predviđena je mogućnost jednostranog raskida ugovora, s tim što se investicije ne vraćaju. To znači raskid bez arbitraže. Takva vrsta raskida predviđena je i u slučaju da se radnicima ne isplate dvije zarade.”

Zašto su Branko Vujović, odnosno Vlada Crne Gore, zaboravili na ove obaveze? U pravnoj državi to bi utvrđivali tužilaštvo i pravosuđe. Ovako, o tome samo čitamo u domaćim i stranim medijima.

Početkom 2007. kada je preuzeo vlast u Željezari MNSS je u bord direktora nikšićke kompanije uz Vukčevića imenovao Branka Čavora, Blagoja i Želimira Cerovića, Miodraga Daku Davidovića, Andriju Rackovića, a u bordu se uskoro našla i Ana Kolarević.

Od pomenutih je do danas u Željezari ostao samo ,,hronični spasilac metalaca” Miodrag Davidović.

Već u februaru 2008. MNSS je promijenila adresu. Nakon navodne dokapitalizacije kompanije je iz Londona preseljena u Amsterdam, ali obećani novci nikada nijesu stigli u Nikšić.

Iz priče se tada povukao Oleg Obradović. Njegov postupak slijedili su (u junu 2009.) Radomir Vukčević, Ana Kolarević, Budimir Šegrt i tadašnji direktor Željezare Milenko Vujičić. Oni su ostavke, u zajedničkom saopštenju, pojasnili željom da rade poštujući zakon, privatizacioni ugovor i interese radnika Željezare.

Đukanovićevoj Vladi ni to nije bilo čudno, nego je vlasnike Željezare častila oprostom dugova, odlaganjem obaveznih investicija i bankarskom garancijom koju smo nedavno uredno platili.

BIZNIS BARIJERE: Za uzvrat, Vladini partneri u koje su Đukanović, Vujović i družina sipali i šapom i kapom blate i Vladu i Crnu Goru gdje stignu. Tako je internet portal Business New Europe (Biznis nove Evropa, BNE) objavio opsežnu priču o nevoljama koje su u Crnoj Gori zadesile britanski investicioni fond Etamba kapital.

,,Kada je Etemba potpisala sporazum sa crnogorskim vlastima 2008, bila je uvjerena da će preokrenuti finansijsku sreću kompanije, uprkos lošim izgledima na tržištima čelika širom svijeta, što je bila posljedica globalne krize. Događaji su, međutim, uskoro krenuli drugim tokom”, piše na sajtu BNE bez pomena da Etamba i njene of-šor kompanije angažovane u ovom poslu nijesu ispunile ni jednu od ugovorenih obaveza u Nikšiću.

Ipak, kao pravi profesionalci, novinari i urednici BNE shvataju suštinu: ,,Dok je ishod pravnih postupaka još uvijek neizvjestan, ono što nije u fokusu je činjenica da je Željezara Nikšić sada na koljenima, nekih 1,500 radnika je suočeno sa neizvjesnom budućnošću, grupa međunarodnih investitora je izgubila iluzije, i crnogorska reputacija kao atraktivne destinacije je sada u pitanju. Sve u svemu, svi umiješani u ovu situaciju gube”.

Zašto to ne mogu da shvate nadležni u Vladi Crne Gore. Ili, ipak, neće.

Milan BOŠKOVIĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo