Povežite se sa nama

PERISKOP

Savjetnik za budućnost Crn Gore

Objavljeno prije

na

Prije izvjesnog vremena mjesto boravka promijenio je uvaženi efendija Sulejman Bugari. Iz Sarajeva je prešao u Crnu Goru da živi i radi.Čujem da je sad na funkciji savjetnika crnogorskog Reis efendije.

To su svi podaci kojima u ovom trenutku raspolažem kad je sudba,ona životna i ona radna, časnog Bugarija u pitanju.Ostali detalji su u Islamskoj vjerskoj zajednici, naravno i u duši ovog plemenitog islamskog duhovnika.

Ali ono što je mnogo značajnije za tekst ove kolumne,a biti ću neskroman,i za širu čitateljsku publiku je moj personalni doživljaj ove karizmatične osobe,koja je u Bosni i Hercegovini,osobito u Sarajevu, ostavila tako duboku brazdu da je, jednostavno nemoguće, ne progovoriti o Bugarijevim poljima široke humanističke radijacije.

Prvi moj susret sa ef. Bugarijem desio se u mom tadašnjem uredu direktora Narodnog pozorišta u Sarajevu.Bugari je skroman, oboružan uvijek karakterističnim osmjehom, ušao, sjeo i zamolio da središnja teatarska kuća bude mjestom promocije jedne od njegovih knjiga.

Poznavajući uticaj Bugarija među stanovništvom odmah sam i bez oklijevanja prihvatio.Strah mi se uvukao u kosti kad sam vidio popunjenost dvorane, a osobito galerija, na kojima, odnosno o kojima su bukvalno visili gledatelji i slušatelji gladni i žedni Bugarijeve riječi, sa ubojitom ekspresijom i potpunom uvjerljivošću kazane. Prepao sam se da li će Talijin hram izdržati.

Spektakularno za jednu tribinsku svetkovinu prošla je ova, a ljudi kažu i svaka prethodna i svaka sljedeća Bugarijeva promocija.

Taj mudri čovjek, saznao sam, svojim je upornim radom liječio mnoge boljke ljudi,a njegove misli postale su vrlo brzo dijelom intelektualnog vokabulara brojnih mladih Sarajlija i Bosanaca i Hercegovaca,ali i njihovih znatno starijih roditelja.Bugari je unio novi intelektualni, a ne samo religijski diskurs u Šeher Sarajevo!

Živo me interesuje zašto je ovako opšteprihvaćena osoba,moćne karizmatske snage, promijenila sredinu i po mom sudu donijela golemu blagodet Crnoj Gori,a za toliko osiromašila Bosnu i Hercegovinu?? Upoređujem intimno, za sebe, ali evo kroz ovaj tekst i naglas, sudbu plemenitog Bugarija sa sudbom hercegovačkog, takođe karizmom ovjenčanog fra Zovke,koji je poslije mnogih djela dobrote završio na otoku Badiji,pa potom u zagrebačkom samostanu.

A imao je toliko toga još dati svojoj Hercegovini, kao i Bugari svojoj Bosni.

Ali nije mi namjera da se miješam u stvari vjerskih zajednica i njihovih institucija.Tek Crna Gora je itekako dobila dolaskom prepametnog i filozofično lucidnog Bugarija.

Budu li ga Crnogorci upola cijenili koliko je cjenjen u Sarajevu, ovaj briljantni intelektualac i golemi filantrop, biti će od koristi mnogima koji znaju i umiju slušati njegove mudre riječi, savjete i poduke.

Ljudski vijek nije predugačak, ali uz Bugarija on se uvećava.

Ako ne vjerujete idite na Bugarijevo predavanje ili bilo kakvu seansu s njim i uvjerićete se!

Jamčim iskustveno!

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Bogi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bogić Bogičević  naš Bogi, kako ga  većina Sarajlija od milja zovu,  ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju pigmejskim kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imali politički stav

 

Čudne stvari posljednjih se nekoliko godina dešavaju na bosanskohercegovačkoj političkoj ljevici…Ili, pak,možda ja griješim u procjenama…Jedno je sigurno: bilo što da se desi sa bosanskoheregovačkom socijaldemokracijom,ipak,postoji jedna konstanta,jedna okomica. Uz Harisa Silajdžića jedini stvarni državnik u Bosni i Hercegovini je Bogić Bogičević.

Izabrao sam upravo ovaj trenutak kad SDP BiH”kocka” šansu za šansom da dotuče i svoje koalicijske partnere, ali i da “ljute”desničare pošalje u ropotarnicu zaborava,  da u Periskopu pišem o Bogiću Bogićeviću…Čovjek koji je pri raspadu Jugoslavije glasao protiv uvodjenja izvanrednog stanja i kao član Predsjedništva SFRJ izravno spasio pojedine tadašnje republike i gradjane od velikosrpskog vojnog udara nedavno je doživio da mu njegove stranačke kolege iz SDP BIH “izmaknu stolicu” grubo manipulirajući sa nacionalistima. Veliki Bogičević, političar od formata i iznimno moralan čovjek, prozreo je ovu namještenu”igranku” i gospodskim manirom izišao iz političkoga mulja.

Naš Bogi je bio jedino istinsko rješenje za gradonačelnika bh metropole! Danas kad su u SDP BIH primljeni oni koji su Bogiju “nasapunjali dasku” da se oklizne stvari su postale bjelodano jasne : vodjstvo ove stranke izravno je radilo protiv ovoga monumenta čestitosti.

Bogiću Bogičeviću svojevremeno sam posvetio svoju režiju predstave Posljednji iz kaste strasti koja je na zeničkoj pozornici progovarala o velikoj Dolores Ibaruri La Pasionariji. Jer ta LJUDINA zaslužuje mnogo više.,,

Živimo u svijetu varalica. Ali ponoviću:  Bogijevu moralnu okomicu ne mogu polomiti pigmeji, promašeni ljudi !

Naš Bogi, kako ga njemu bliski ljudi i većina Sarajlija od milja zovu ostao je politička okomica, grandiozna poema moralnosti medju kalkulantima i potkupljenim jadnicima koji nisu niti će ikada imati politički stav.

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Sarajevska bajka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svetlana Broz je od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica sačinila knjigu Galaksija Gojer. Knjigu koja je više od  moje autobiografije,pa i više od njene osobne impresije. U  Sarajevu je u galeriji  Mak odžana dirljiva promocija te knjige

 

 

U Sarajevu u prostoru Galerije Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti održana je promocija knjige dr Svetlane Broz Galaksija Gojer u kojoj je autorica uspjela napraviti, kombinacijom teatrografskih i drugih literarnih metoda, jedan ozbiljan portret moga života i stvaralaštva u teatru i književnosti.

Svjeta, kako je poetično Svetlanu Broz zvao jedan Rus zabasao na naše prostore, je napravila  od rasutosti teatrografskih i životopisnih činjenica knjigu koja je više od autobiografije, pa i više od njene osobne impresije.

Čvrstinu autorskog stava ispoljila je stavljajući u knjigu tek nekoliko fotosa iz moje posljednje redateljske radnje višestrukio nagradjivane Pijana noć 1918 po Krleži, ali dostatne da i slikovno svjedoči o meni…

Neugodno mi je pisati o sebi pa i knjizi koja govori o mom životu i radu,ali zbog zamamnog rada ispoljenog u kulturologijskom traganju moram i na ovaj način pohvaliti podhvat da se ovako seriozno pisanom knjigom u vremenima svekolike devalvacije umjetnosti ostavi za povijest trag da je nekada postojao stvaralac Gradimir Gojer! Nema sumnje knjiga je pisana za future kada ni mene ni moga djela malo tko će se i sjetiti…

Hvala ti Svjeta, svjetlosti moja u sveopćem mraku i beznadju u kojem živimo!

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

PERISKOP

Doba ponosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Juče kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade ,navrla su sjećanja… Na čudesno doba, bajkovito

 

Sjedili smo u malom teatarskom bifeu sarajevskog Pozorišta mladih kad je do nas doprla fenomenalna vijest:  Sarajevo je dobilo organizaciju Četrnaestih olimpijskih igara.

Jučer kad je Haris Džinović, pjevač moje mladosti, i kava  u istom dom bifeu,  pozvao puk na Jahorinu da se obilježi četrdeset godina od Sarajevske olimpijade navrla su sječanja…Na čudesno doba, bajkovito. Ne zato što smo bili četrdeset godina mlađi… Ne, već zbog toga što je doba Četrnaestih zimskih olimpijskih igara bilo prije svega  vrijeme jakih ličnosti,kojih, nažalost niti u Sarajevu, a bogme niti u drugim djelovima bivše nam domovine sve teže i sve rjeđe nalazim..

Olimpijada je bila golemi ispit koji je polagalo Sarajevo, koji je polagala Jugoslavija…Sa timom ozbiljnih osoba kojih danas nema, sa istinskim državnikom Brankom Mikulićem, ovaj generacijski projekat ne da je samo uspio. Četrnaeste zimske olimpijske igre postale su mjerilo uspješnosti u svijetu svjetskog olimpizma.

Jarko se sječam svakoga dana sarajevske olimpijade. Sječam se šampiona Jure Franka kome su Sarajlije ispjevali pjesmu:”Eto Jureka sladjeg od bureka…”

Nevjerojatnu atmosferu koju obujmljuju Zetra i Skenderija,olimpijske planine i borilišta, opći porast umjetničkog života tih dana, razdraganih lica na ulicama Šehera…Sve to je trajalo za vrijeme Četrnaestih olimpijskih igara kao nestvarni san. Bajka, veličanstvena bajka,šeherska.

Sad kad obilježavamo četrdeset godina od ove nestvarnosti koja je Sarajevo tih dana učinila centrom svijeta, u mojim ušima odjekuju riječi predsjednika Medjunarodnog olimpijskog komiteta sa spuštanja zavjese na sve te bajkovite prizore:”…Hvala drago Sarajevo!”

Neka ove riječi dragog Huana Antonia Samarana budu epilog ovom Periskopu

Gradimir GOJER

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo