Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI: Ne pitaj za platu

Objavljeno prije

na

Svake se godine u ovo doba diže larma oko sezonskih radnika. Nema ih i ne valjaju, kažu poslodavci; uslovi su grozni, tvrde radnici. U zemlji koja zvanično ima peko 22 odsto nezaposlenih, poslodavci su nezadovoljni time što je vlada odobrila ,,samo” oko 18 hiljada dozvola za rad za strance.

Od preko 51 hiljade nezaposlenih, preko 80 odsto ima završenu srednju ili osnovnu školu. Reklo bi se da je to široka baza za pronalaženje, ako ne vrhunskih kuvara i barmena, onda bar pomoćnih radnika u kuhinji, radnika u palačinkarnicama i pekarama ili momcima što postavljaju suncobrane. Slabo to ide.

Predstavnici Zavoda za zapošljavanje ovih dana obilaze sjeverne opštine skupa sa poslodavcima zvučnih imena Montenegro Stars Hotels Group, Splendid i slično. Traže sobarice, pomoćne radnike u kuhinji, konobare, čistače javnih površina hotela, kozmetičare i slično.

,,Poslodavac nudi korektne uslove rada, obezbijeđen smještaj i tri obroka dnevno. Zarada se kreće između 225 eura, za pomoćne poslove, do 370 eura za rad konobara. Savjetodavci ovih dana, intenzivno, animiraju nezaposlene iz evidencija Zavoda, saopštavaju im potrebe poslodavca, informišu o slobodnim radnim mjestima i uslovima rada. Potrebno je da nezaposleni dođu u zakazano vrijeme. Od njih se očekuje da, na intervju i selekciji, donesu radne biografije”, saopštili su iz Zavoda za zapošljavanje uoči jednog od sastanaka .

Sa drugog mjesta su javili da se traži menadžer domaćinstva, recepcioneri, bellboy, sobarice, higijeničarke, radnici u vešeraju, konobari, barmeni, kuvari, pomoćni kuvari, pomoćni radnik u kuhinji, poslastičar, radnici u tehničkoj službi (tehničar, električar, baštovan), nabavka, magacioner i računovođa. Pominju se i plate do 900 eura. ne bi se reklo da je puno onih koji u tu priču vjeruju.

Za 60 ponuđenih sezonskih radnih mjesta, u Nikšiću, na primjer, predato je 36 biografija. U tom gradu, prije nekoliko godina, skandalozno su dugački bili redovi za posao u novootvorenoj Voli radnji. Ko je odavde zna da nije Voli poslodavac poznat po dobrim uslovima za radnike. Ljudima treba stalni ne privremeni posao, kakva-takva sigurnost.

Na internetu se na više mjesta mogu naći oglasi u kojima poslodavci sa primorja traže radnike. Privatnoj kući u kojoj se izdaje smještaj turistima, recimo, potrebna je djevojka/žena za spremanje apartmana, od početka juna do kraja septembra, za djelimično radno vrijeme između 9 – 13 sati. ,,Mjesečni fond je 75 – 100 radnih sati. Plata 200 – 250 eura. Radno iskustvo nije neophodno. Smještaj i hranu ne obezbjeđujemo”, piše u oglasu. Sa ugovorom ili bez njega, zvuči kao posao za nekoga iz komšiluka.

Privatnik iz Budve nudi ,,djevojkama” posao pomoćnog kuvara za rad na roštilju, palačinkama i girosu. Plata 500 eura, smještaj i hrana, ali mogu se javiti samo djevojke koje mogu da počnu da rade odmah.

Za rad u pekari u Budvi potrebna je prodavačica. Obezbijeđeni su joj jedan obrok, smještaj i plata od 350 eura. Radno vrijeme osam sati.

Oko plate, smještaja i dužine radnog vremena, sve se vrti. Ljudi koji su ranije pokušavali da zarade koji dinar na sezonskim poslovima uglavnom se žale na radno vrijeme koje gazde redovno, po potrebi, produžavaju, na smještaj u višekrevetnim sobama, sa po jednim kupatilom za desetak osoba, i na plate koje kasne. Ima i onih koji su iskusili da posljednju platu ne dobiju nikad.

Upućeni sa kojima je Monitor razgovarao objašnjavaju da su plate često vrlo male, da radnici kojima je obezbijeđen smještaj dobijaju 250, oni kojima nije 300 eura mjesečno. ,,Krvavi rad za nikakve pare”, kaže djevojaka koja je iskusila sezonski posao.

I poslodavci imaju svoje priče. Pozvali smo, nasumično, broj iz jednog od oglasa. ,,Zanima me posao pomoćnog radnika u kuhinji. Možete li mi reći kolika je plata”, glasilo je naizgled logično pitanje, ali je ljutit glas odgovorio: ,,Vas zanima samo kolika je plata”. U razgovoru se ispostavilo se da poslodavce baš nervira kad ih zainteresovani prvo to pitaju. Objasnio nam je da zanimanje pomoćni kuvar nije tako prosto kao što izgleda. ,,Treba mi neko ko će da uči – koji tanjir treba da pripremi za koje jelo, šta se kako servira. Ne treba mi onaj koji će samo da guli mrkvu i krompire”, kazao je naš sagovornik, znatno ljubazniji otkad smo objasnili da nam ne treba posao, nego informacije.

,,Naći dobrog radnika je nemoguća misija. Prije ću ti nać’ nekoga da ti srce operiše, nego da fizikališe”, požalio se vlasnik restorana i hotela na primorju. ,,Trebali su mi ovih dana radnici za fizički posao, nikoga nijesam mogao da nađem za dnevnicu od 30 eura.”

,,Šest puta sam prošle godine u Zavodu za zapošljavanje tražio radnike. Triput su mi slali neke žene, jednu sam zaposlio. Poslije nekoliko dana rekla je da ne može da radi jer ima đecu”, kaže naš sagovornik. Po njegovim riječima, do ove godine radna snaga je uglavnom stizala iz Srbije ali ni tamo je više nema: ,,Sve je otišlo u Njemačku”. Radnici iz BiH radije se odlučuju da idu u Hrvatsku, koja takođe ima ozbiljan problem sa nedostatkom sezonskih radnika.

Monitorov sagovornik nevoljno priznaje da ,,nije lako naći dobroga radnika, ali ni dobroga gazdu”. Ipak, ostaje pri svome: ,,U lokalu imam osam stalno zaposlenih, samo jedan je iz Crne Gore. U Crnoj Gori je ogroman problem nerad”.

U decembru prošle godine Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za 2018. godinu, kojom je utvrđena godišnja kvota od 18.185 dozvola, kao i djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. ,,Iz ukupne kvote izdvojeno je 5.000 dozvola koje Ministarstvo rada i socijalnog staranja, može dodatno rasporediti za pojedine namjene u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje”, saopšteno je iz Vlade.

Broj dozvola za rad koje vlada odobrava iz godine u godinu je sve veći. Obično ih traže i dobijaju državljani Sr¬bi¬je, po¬tom BiH, Ru¬si¬je, Ukra¬ji¬ne…

Kako se stvari kreću, mogle bi dozvole ostati uzaludne.

Nakon što je Hrvatska postala članica EU u toj zemlji sve je manje ljudi koji pristaju na sezonske poslove na primorju.

Kako pišu mediji procenjuje se da će Hrvatska ove godine imati oko 70.000 praznih sezonskih radnih mjesta. Plate su između 500 za sobarice i radnice u vešeraju, do dvije hiljade za izuzetne kuvare i druga bolje plaćena zanimanja u ugostiteljstvu. Vlada Hrvatske na početku godine već je odobrila kvote za 21.200 sezonskih radnika iz inostranstva, a iz Srbije radnu dozvolu za sada može da dobije 5.000 ljudi. Što bi, kad je stvar već takva, neko iz Smedereva došao u Petrovac. Ili iz Trebinja u Herceg Novi, umjesto u Dubrovnik.

,,Nalazimo se u Europskoj uniji, svaki hrvatski građanin ima pravo raditi gdje mu se ćefne – u dvadesetak, a skoro i svih 28 država, ili 27 ako UK ode. Kuknjava tu ne pomaže, nego samo veće plaće i bolji uvjeti rada. Priče kako će doći sirotinja iz Bosne ili Srbije su promašene jer takvi također odlaze u Austriju ili Njemačku; za sezonski rad se dobiju radne dozvole”, piše u komentaru za Index Goran Vojković, docent na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru. ,,Stvar je u tome da ljude treba platiti – ako nema radnika po 500 eura, naći će se po 1000 eura, a ako nema po 1000 eura, naći će se za 2000 eura. Za 3000 eura će konobariti dolaziti i sami Nijemci”.

Naravno, neće baš svako sa sjevera Crne Gore moći da se domogne Njemačke, oni će tavoriti u svojim kućama uz kakvu socijalnu pomoć prije nego da im kožu gule primorske gazde. Ni svako iz slavonskih sela neće se domoći Irske, niti iz srpskih provincija hrvatskog primorja. Jasno se, međutim, vidi da onako kako je dosad moglo, više neće moći. Ili će poslodavci plaćati više bolju radnu snagu, ili će dobiti goru. Znajući nas, izvjesnije je ovo drugo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo