Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI: Ne pitaj za platu

Objavljeno prije

na

Svake se godine u ovo doba diže larma oko sezonskih radnika. Nema ih i ne valjaju, kažu poslodavci; uslovi su grozni, tvrde radnici. U zemlji koja zvanično ima peko 22 odsto nezaposlenih, poslodavci su nezadovoljni time što je vlada odobrila ,,samo” oko 18 hiljada dozvola za rad za strance.

Od preko 51 hiljade nezaposlenih, preko 80 odsto ima završenu srednju ili osnovnu školu. Reklo bi se da je to široka baza za pronalaženje, ako ne vrhunskih kuvara i barmena, onda bar pomoćnih radnika u kuhinji, radnika u palačinkarnicama i pekarama ili momcima što postavljaju suncobrane. Slabo to ide.

Predstavnici Zavoda za zapošljavanje ovih dana obilaze sjeverne opštine skupa sa poslodavcima zvučnih imena Montenegro Stars Hotels Group, Splendid i slično. Traže sobarice, pomoćne radnike u kuhinji, konobare, čistače javnih površina hotela, kozmetičare i slično.

,,Poslodavac nudi korektne uslove rada, obezbijeđen smještaj i tri obroka dnevno. Zarada se kreće između 225 eura, za pomoćne poslove, do 370 eura za rad konobara. Savjetodavci ovih dana, intenzivno, animiraju nezaposlene iz evidencija Zavoda, saopštavaju im potrebe poslodavca, informišu o slobodnim radnim mjestima i uslovima rada. Potrebno je da nezaposleni dođu u zakazano vrijeme. Od njih se očekuje da, na intervju i selekciji, donesu radne biografije”, saopštili su iz Zavoda za zapošljavanje uoči jednog od sastanaka .

Sa drugog mjesta su javili da se traži menadžer domaćinstva, recepcioneri, bellboy, sobarice, higijeničarke, radnici u vešeraju, konobari, barmeni, kuvari, pomoćni kuvari, pomoćni radnik u kuhinji, poslastičar, radnici u tehničkoj službi (tehničar, električar, baštovan), nabavka, magacioner i računovođa. Pominju se i plate do 900 eura. ne bi se reklo da je puno onih koji u tu priču vjeruju.

Za 60 ponuđenih sezonskih radnih mjesta, u Nikšiću, na primjer, predato je 36 biografija. U tom gradu, prije nekoliko godina, skandalozno su dugački bili redovi za posao u novootvorenoj Voli radnji. Ko je odavde zna da nije Voli poslodavac poznat po dobrim uslovima za radnike. Ljudima treba stalni ne privremeni posao, kakva-takva sigurnost.

Na internetu se na više mjesta mogu naći oglasi u kojima poslodavci sa primorja traže radnike. Privatnoj kući u kojoj se izdaje smještaj turistima, recimo, potrebna je djevojka/žena za spremanje apartmana, od početka juna do kraja septembra, za djelimično radno vrijeme između 9 – 13 sati. ,,Mjesečni fond je 75 – 100 radnih sati. Plata 200 – 250 eura. Radno iskustvo nije neophodno. Smještaj i hranu ne obezbjeđujemo”, piše u oglasu. Sa ugovorom ili bez njega, zvuči kao posao za nekoga iz komšiluka.

Privatnik iz Budve nudi ,,djevojkama” posao pomoćnog kuvara za rad na roštilju, palačinkama i girosu. Plata 500 eura, smještaj i hrana, ali mogu se javiti samo djevojke koje mogu da počnu da rade odmah.

Za rad u pekari u Budvi potrebna je prodavačica. Obezbijeđeni su joj jedan obrok, smještaj i plata od 350 eura. Radno vrijeme osam sati.

Oko plate, smještaja i dužine radnog vremena, sve se vrti. Ljudi koji su ranije pokušavali da zarade koji dinar na sezonskim poslovima uglavnom se žale na radno vrijeme koje gazde redovno, po potrebi, produžavaju, na smještaj u višekrevetnim sobama, sa po jednim kupatilom za desetak osoba, i na plate koje kasne. Ima i onih koji su iskusili da posljednju platu ne dobiju nikad.

Upućeni sa kojima je Monitor razgovarao objašnjavaju da su plate često vrlo male, da radnici kojima je obezbijeđen smještaj dobijaju 250, oni kojima nije 300 eura mjesečno. ,,Krvavi rad za nikakve pare”, kaže djevojaka koja je iskusila sezonski posao.

I poslodavci imaju svoje priče. Pozvali smo, nasumično, broj iz jednog od oglasa. ,,Zanima me posao pomoćnog radnika u kuhinji. Možete li mi reći kolika je plata”, glasilo je naizgled logično pitanje, ali je ljutit glas odgovorio: ,,Vas zanima samo kolika je plata”. U razgovoru se ispostavilo se da poslodavce baš nervira kad ih zainteresovani prvo to pitaju. Objasnio nam je da zanimanje pomoćni kuvar nije tako prosto kao što izgleda. ,,Treba mi neko ko će da uči – koji tanjir treba da pripremi za koje jelo, šta se kako servira. Ne treba mi onaj koji će samo da guli mrkvu i krompire”, kazao je naš sagovornik, znatno ljubazniji otkad smo objasnili da nam ne treba posao, nego informacije.

,,Naći dobrog radnika je nemoguća misija. Prije ću ti nać’ nekoga da ti srce operiše, nego da fizikališe”, požalio se vlasnik restorana i hotela na primorju. ,,Trebali su mi ovih dana radnici za fizički posao, nikoga nijesam mogao da nađem za dnevnicu od 30 eura.”

,,Šest puta sam prošle godine u Zavodu za zapošljavanje tražio radnike. Triput su mi slali neke žene, jednu sam zaposlio. Poslije nekoliko dana rekla je da ne može da radi jer ima đecu”, kaže naš sagovornik. Po njegovim riječima, do ove godine radna snaga je uglavnom stizala iz Srbije ali ni tamo je više nema: ,,Sve je otišlo u Njemačku”. Radnici iz BiH radije se odlučuju da idu u Hrvatsku, koja takođe ima ozbiljan problem sa nedostatkom sezonskih radnika.

Monitorov sagovornik nevoljno priznaje da ,,nije lako naći dobroga radnika, ali ni dobroga gazdu”. Ipak, ostaje pri svome: ,,U lokalu imam osam stalno zaposlenih, samo jedan je iz Crne Gore. U Crnoj Gori je ogroman problem nerad”.

U decembru prošle godine Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za 2018. godinu, kojom je utvrđena godišnja kvota od 18.185 dozvola, kao i djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. ,,Iz ukupne kvote izdvojeno je 5.000 dozvola koje Ministarstvo rada i socijalnog staranja, može dodatno rasporediti za pojedine namjene u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje”, saopšteno je iz Vlade.

Broj dozvola za rad koje vlada odobrava iz godine u godinu je sve veći. Obično ih traže i dobijaju državljani Sr¬bi¬je, po¬tom BiH, Ru¬si¬je, Ukra¬ji¬ne…

Kako se stvari kreću, mogle bi dozvole ostati uzaludne.

Nakon što je Hrvatska postala članica EU u toj zemlji sve je manje ljudi koji pristaju na sezonske poslove na primorju.

Kako pišu mediji procenjuje se da će Hrvatska ove godine imati oko 70.000 praznih sezonskih radnih mjesta. Plate su između 500 za sobarice i radnice u vešeraju, do dvije hiljade za izuzetne kuvare i druga bolje plaćena zanimanja u ugostiteljstvu. Vlada Hrvatske na početku godine već je odobrila kvote za 21.200 sezonskih radnika iz inostranstva, a iz Srbije radnu dozvolu za sada može da dobije 5.000 ljudi. Što bi, kad je stvar već takva, neko iz Smedereva došao u Petrovac. Ili iz Trebinja u Herceg Novi, umjesto u Dubrovnik.

,,Nalazimo se u Europskoj uniji, svaki hrvatski građanin ima pravo raditi gdje mu se ćefne – u dvadesetak, a skoro i svih 28 država, ili 27 ako UK ode. Kuknjava tu ne pomaže, nego samo veće plaće i bolji uvjeti rada. Priče kako će doći sirotinja iz Bosne ili Srbije su promašene jer takvi također odlaze u Austriju ili Njemačku; za sezonski rad se dobiju radne dozvole”, piše u komentaru za Index Goran Vojković, docent na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru. ,,Stvar je u tome da ljude treba platiti – ako nema radnika po 500 eura, naći će se po 1000 eura, a ako nema po 1000 eura, naći će se za 2000 eura. Za 3000 eura će konobariti dolaziti i sami Nijemci”.

Naravno, neće baš svako sa sjevera Crne Gore moći da se domogne Njemačke, oni će tavoriti u svojim kućama uz kakvu socijalnu pomoć prije nego da im kožu gule primorske gazde. Ni svako iz slavonskih sela neće se domoći Irske, niti iz srpskih provincija hrvatskog primorja. Jasno se, međutim, vidi da onako kako je dosad moglo, više neće moći. Ili će poslodavci plaćati više bolju radnu snagu, ili će dobiti goru. Znajući nas, izvjesnije je ovo drugo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo