Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EVROPSKE INTEGRACIJE CRNE GORE: Preko Sofije k Briselu

Objavljeno prije

na

Najzahtjevnije poglavlje u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom (27 – Zaštita životne sredine) trebalo bi da bude otvoreno narednog mjeseca. ,,Što se nas tiče, mi smo apsolutno sve uradili. Sva mjerila su ispunjena još u julu 2016, ali EU ima dug proces razmatranja izvještaja između svih 28 zemalja članica. Vlada je u februaru ove godine usvojila pregovaračku poziciju i ona je poslata Evropskoj komisiji. Vjerujemo da će na narednoj Međuvladinoj konferenciji, zakazanoj za kraj juna, na agendi biti otvaranje Poglavlja 27”, kazala je šefica pregovaračke grupe Ivana Vojinović.

Prema njezinim riječima, ispunjavanje svih obaveza iz tog poglavlja do 2035. godine koštaće Crnu Goru više od 1,4 milijardi eura.

Otvaranje tog važnog poglavlja biće znak da se nakon polugodišnje stanke nastavlja proces pridruživanja Uniji, ali i da će naša država biti pod sve snažnijim monitoringom Brisela. To se može zaključiti iz slučaja ulcinjske Solane, koja je do sada bila glavna prepreka da se otvori poglavlje 27. Naime, crnogorska vlast moraće u narednih godinu dana da učini sve ono što su godinama tražili Evropska komisija, Evropski parlament i ostale institucije kada je u pitanju zaštita biodiverziteta ovog jedinstvenog područja, značajnog u mnogo širim razmjerama.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han navodi da EU sada vodi pristupne pregovore izuzetno pažljivo. ,,Naš najoštriji instrument jesu upravo pregovori. Uvijek kažem: imamo neke adute prije nego što pregovori počnu, imamo mnogo aduta tokom pregovora, a kako vidimo, na žalost, nemamo skoro nikakve adute nakon pristupanja Uniji. Naučili smo svoje lekcije. Veoma vodimo računa o procesu tokom pregovora”, rekao je on ističući da Brisel posebno želi vidjeti više napretka u borbi protiv korupcije, te jače, nezavisnije i transparentnije pravosuđe.

,,Vladavina prava, transprentnost u javnim poslovima, saradnja civilnog društva i državnih institucija, sve se to mora poboljšati. A sloboda medija i tretiranje medija od strane vlasti predstavljaju jedan od najznačajnijih problema na Zapadnom Balkanu. Jasno je da će Crna Gora i Srbija dobiti podršku za još brže otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja, ali uz ispunjavanje svih kriterijuma i bez ikakvih prečica”, kaže evroparlamentarac iz Slovačke i odličan poznavalac stanja na jugoistoku Evrope Eduard Kukan.

Upravo događaji s početka ove sedmice, poput ranjavanja novinarke Olivere Lakić, te izvjesna blokada izbora Sudskog savjeta i veoma visok procenat ukidnih odluka od strane Ustavnog suda na rješenja nižih sudskih instanci, potvrđuju činjenicu da se ključni problemi na evropskom putu Crne Gore nalaze u samoj Crnoj Gori.

Institut Alternativa zaključio je da uprkos hvalospjevima Vlade, detaljnija analiza izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori pokazuje da su ocjene napretka u posljednjem izvještaju gore od posljednja dva (za 2015. i 2016. godinu). Iz te renomirane nevladine organizacije kazali su da je Crna Gora u proteklih godinu dana ostvarila ograničeni napredak u pregovorima, te da je prosječna ocjena progresa na svim poljima tek 1,12.

Prema riječima šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orava, Unija godišnje okvirno daje 35 miliona eura pomoći Crnoj Gori kako bi joj pomogla na putu pridruživanja. „Pomažemo da bi Crna Gora bila savršen kandidat, kada bude postala država članica, što se realizuje pružanjem pomoći u ekonomskim i demokratskim reformama, posebno u oblasti ekologije, slobode medija i borbi protiv korupcije”, rekao je on.

Novu šansu za osvježenje evropske perspektive Crna Gora i države regiona dobiće narednog četvrtka, u Sofiji, gdje će se održati samit EU-Zapadni Balkan. Za Bugarsku, kao trenutno predsjedavajuću Unijom, ovo je konačna potvrda obnovljenog fokusa EU na Zapadni Balkan, nakon samita u Solunu koji je održan 2003. godine.

I visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini tvrdi da će samit biti veoma važan događaj koji će pokazati da evropski blok i njeni partneri u regionu dijele iste ciljeve. ,,To će biti prvi i najvažniji politički znak da EU i njeni zapadnobalkanski partneri ne dijele samo isti geografski prostor, već političke ciljeve i sudbinu”, rekla je Mogerinijeva. Ona je istakla da to neće biti samit proširenja, ali da će jedan od njegovih osnovnih elemenata biti poruka da je cijeli region Evropa i da ima evropsku perspektivu.

Lideri EU su još na samitu 22. marta izašli sa zajedničkim saopštenjem koje ,,pozdravlja održavanje samita u Sofiji”, gdje se “očekuje da će fokus biti na ponovnom potvrđivanju evropske perspektive regiona, pokretanju konkretnih i vidljivih inicijativa za poboljšanje infrastrukturnog povezivanja i međuljudskih odnosa u regionu i s EU, kao i rad na boljem angažovanju na zajedničkim izazovima kao što su sigurnost i migracija”.

Među prijedlozima koji su posebno značajni za građane su podrška novoj željezničkoj strategiji da bi se region uključio u glavnu mrežu EU, lansiranje digitalne agende za Zapadni Balkan, koja uključuje mapu puta za smanjenje troškova rominga, kao i da se udvostruči finansiranje programa studentske razmjene Erasmus+. Tu su i podrška za projekat Jadransko-jonske autoceste koja povezuje obalu Hrvatske, Crne Gore i Albanije, te projekat Autoput mir, koji će povezivati Niš s Prištinom.

„EU je proglasila ovu godinu godinom nade i novog ojačanog angažmana u regionu. Bilo bi fatalno da se nade pokopaju prije nego što se makar u naznakama podrže jasnom političkom agendom. EU 2018. godine mora da se izbori da bude centralni akter na Balkanu i da inkluziju Balkana tretira kao prioritetni projekat. Alternative evropskom Balkanu bi naposlijetku ugrozile cio kontinent”, smatra politikolog Vedran Džihić.

Takve stavove ponavljaju i u Berlinu i Parizu. Prije nego što se EU dalje proširi, morala bi biti reformisana. I to bar tako da se ukine mogućnost veta pojedinih članica i uvede većinsko odlučivanje, jer će inače upravljanje EU postati nemoguće, smatraju u francuskoj prijestonici, dok su Njemci preko evroparlamentarca Davida Mekalistera poručili da 2025. godina, koju je Evropska komisija navela kao mogući termin pristupanja Srbije i Crne Gore, zapravo predstavlja „indikativni”, neobavezni termin koji treba da konkretizuje pristupnu perspektivu i pruži pristupnom procesu novu dinamiku.

Premijer Duško Marković poručuje da Crna Gora ove godine može da otvori preostala tri pregovaračka poglavlja. „Naše ambicije su i veće – da do kraja godine ispunimo privremena mjerila za zatvaranje poglavlja 23 i 24”, dodaje on.

Teško. Ili, kako bi to rekao komesar Han: ,,U principu je ostvarivo, ali je veoma ambiciozno”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo