Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EVROPSKE INTEGRACIJE CRNE GORE: Preko Sofije k Briselu

Objavljeno prije

na

Najzahtjevnije poglavlje u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom (27 – Zaštita životne sredine) trebalo bi da bude otvoreno narednog mjeseca. ,,Što se nas tiče, mi smo apsolutno sve uradili. Sva mjerila su ispunjena još u julu 2016, ali EU ima dug proces razmatranja izvještaja između svih 28 zemalja članica. Vlada je u februaru ove godine usvojila pregovaračku poziciju i ona je poslata Evropskoj komisiji. Vjerujemo da će na narednoj Međuvladinoj konferenciji, zakazanoj za kraj juna, na agendi biti otvaranje Poglavlja 27″, kazala je šefica pregovaračke grupe Ivana Vojinović.

Prema njezinim riječima, ispunjavanje svih obaveza iz tog poglavlja do 2035. godine koštaće Crnu Goru više od 1,4 milijardi eura.

Otvaranje tog važnog poglavlja biće znak da se nakon polugodišnje stanke nastavlja proces pridruživanja Uniji, ali i da će naša država biti pod sve snažnijim monitoringom Brisela. To se može zaključiti iz slučaja ulcinjske Solane, koja je do sada bila glavna prepreka da se otvori poglavlje 27. Naime, crnogorska vlast moraće u narednih godinu dana da učini sve ono što su godinama tražili Evropska komisija, Evropski parlament i ostale institucije kada je u pitanju zaštita biodiverziteta ovog jedinstvenog područja, značajnog u mnogo širim razmjerama.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han navodi da EU sada vodi pristupne pregovore izuzetno pažljivo. ,,Naš najoštriji instrument jesu upravo pregovori. Uvijek kažem: imamo neke adute prije nego što pregovori počnu, imamo mnogo aduta tokom pregovora, a kako vidimo, na žalost, nemamo skoro nikakve adute nakon pristupanja Uniji. Naučili smo svoje lekcije. Veoma vodimo računa o procesu tokom pregovora”, rekao je on ističući da Brisel posebno želi vidjeti više napretka u borbi protiv korupcije, te jače, nezavisnije i transparentnije pravosuđe.

,,Vladavina prava, transprentnost u javnim poslovima, saradnja civilnog društva i državnih institucija, sve se to mora poboljšati. A sloboda medija i tretiranje medija od strane vlasti predstavljaju jedan od najznačajnijih problema na Zapadnom Balkanu. Jasno je da će Crna Gora i Srbija dobiti podršku za još brže otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja, ali uz ispunjavanje svih kriterijuma i bez ikakvih prečica”, kaže evroparlamentarac iz Slovačke i odličan poznavalac stanja na jugoistoku Evrope Eduard Kukan.

Upravo događaji s početka ove sedmice, poput ranjavanja novinarke Olivere Lakić, te izvjesna blokada izbora Sudskog savjeta i veoma visok procenat ukidnih odluka od strane Ustavnog suda na rješenja nižih sudskih instanci, potvrđuju činjenicu da se ključni problemi na evropskom putu Crne Gore nalaze u samoj Crnoj Gori.

Institut Alternativa zaključio je da uprkos hvalospjevima Vlade, detaljnija analiza izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori pokazuje da su ocjene napretka u posljednjem izvještaju gore od posljednja dva (za 2015. i 2016. godinu). Iz te renomirane nevladine organizacije kazali su da je Crna Gora u proteklih godinu dana ostvarila ograničeni napredak u pregovorima, te da je prosječna ocjena progresa na svim poljima tek 1,12.

Prema riječima šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orava, Unija godišnje okvirno daje 35 miliona eura pomoći Crnoj Gori kako bi joj pomogla na putu pridruživanja. „Pomažemo da bi Crna Gora bila savršen kandidat, kada bude postala država članica, što se realizuje pružanjem pomoći u ekonomskim i demokratskim reformama, posebno u oblasti ekologije, slobode medija i borbi protiv korupcije”, rekao je on.

Novu šansu za osvježenje evropske perspektive Crna Gora i države regiona dobiće narednog četvrtka, u Sofiji, gdje će se održati samit EU-Zapadni Balkan. Za Bugarsku, kao trenutno predsjedavajuću Unijom, ovo je konačna potvrda obnovljenog fokusa EU na Zapadni Balkan, nakon samita u Solunu koji je održan 2003. godine.

I visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini tvrdi da će samit biti veoma važan događaj koji će pokazati da evropski blok i njeni partneri u regionu dijele iste ciljeve. ,,To će biti prvi i najvažniji politički znak da EU i njeni zapadnobalkanski partneri ne dijele samo isti geografski prostor, već političke ciljeve i sudbinu”, rekla je Mogerinijeva. Ona je istakla da to neće biti samit proširenja, ali da će jedan od njegovih osnovnih elemenata biti poruka da je cijeli region Evropa i da ima evropsku perspektivu.

Lideri EU su još na samitu 22. marta izašli sa zajedničkim saopštenjem koje ,,pozdravlja održavanje samita u Sofiji”, gdje se “očekuje da će fokus biti na ponovnom potvrđivanju evropske perspektive regiona, pokretanju konkretnih i vidljivih inicijativa za poboljšanje infrastrukturnog povezivanja i međuljudskih odnosa u regionu i s EU, kao i rad na boljem angažovanju na zajedničkim izazovima kao što su sigurnost i migracija”.

Među prijedlozima koji su posebno značajni za građane su podrška novoj željezničkoj strategiji da bi se region uključio u glavnu mrežu EU, lansiranje digitalne agende za Zapadni Balkan, koja uključuje mapu puta za smanjenje troškova rominga, kao i da se udvostruči finansiranje programa studentske razmjene Erasmus+. Tu su i podrška za projekat Jadransko-jonske autoceste koja povezuje obalu Hrvatske, Crne Gore i Albanije, te projekat Autoput mir, koji će povezivati Niš s Prištinom.

„EU je proglasila ovu godinu godinom nade i novog ojačanog angažmana u regionu. Bilo bi fatalno da se nade pokopaju prije nego što se makar u naznakama podrže jasnom političkom agendom. EU 2018. godine mora da se izbori da bude centralni akter na Balkanu i da inkluziju Balkana tretira kao prioritetni projekat. Alternative evropskom Balkanu bi naposlijetku ugrozile cio kontinent”, smatra politikolog Vedran Džihić.

Takve stavove ponavljaju i u Berlinu i Parizu. Prije nego što se EU dalje proširi, morala bi biti reformisana. I to bar tako da se ukine mogućnost veta pojedinih članica i uvede većinsko odlučivanje, jer će inače upravljanje EU postati nemoguće, smatraju u francuskoj prijestonici, dok su Njemci preko evroparlamentarca Davida Mekalistera poručili da 2025. godina, koju je Evropska komisija navela kao mogući termin pristupanja Srbije i Crne Gore, zapravo predstavlja „indikativni”, neobavezni termin koji treba da konkretizuje pristupnu perspektivu i pruži pristupnom procesu novu dinamiku.

Premijer Duško Marković poručuje da Crna Gora ove godine može da otvori preostala tri pregovaračka poglavlja. „Naše ambicije su i veće – da do kraja godine ispunimo privremena mjerila za zatvaranje poglavlja 23 i 24″, dodaje on.

Teško. Ili, kako bi to rekao komesar Han: ,,U principu je ostvarivo, ali je veoma ambiciozno”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo