Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DA LI SU LJEKOVI U CRNOJ GORI SKUPLJI NEGO U REGIONU: Građani jedno, Ministarstvo drugo

Objavljeno prije

na

Spisak ljekova za koje građani tvrde da su u Crnoj Gori znatno skuplji nego u regionu, objavila je na društvenim mrežama Organizacija KOD.

Lijek koji pomaže kod visokog krvnog pritiska valsa-cor, a ne nalazi se na osnovnoj listi ljekova, kod nas košta 9,46, a u Srbiji 1,96. Tanakan, namijenjen za liječenje demencije i oboljenja perifernih arterija, je lijek koji se dobija na ljekarski recept, košta 15 eura, a u regionu je jeftiniji tri eura. Gotovo dvaput manje u regionu košta plavix, lijek protiv stvaranja trombova, koji se u domaćim apotekama prodaje za 10,7 eura,

Mirza Krnić iz Organizacije KOD za Monitor objašnjava da im je na ovaj problem ukazao građanin koji im je donio dokaze da je cijena lijeka koji koristi značajno niža u regionu nego u Crnoj Gori. ,,Mi smo tada pozvali građane da nam dostave prijave za slične slučajeve i oni su to učinili u zaista velikom broju. Samo po sebi to govori da je to značajan problem”.

Nešto ranije doktor Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore (UCG), uputio je otvoreno pismo ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, u kojem ga pita da li zna ,,da nam pacijenti i njihova rodbina danas, boreći se za zdravlje i život, ‘švercuju’ ili krijući, u putničkim torbama, prenose preko granice ljekove i medicinska sredstva koja život znače?” I on je u svojem pismu naveo čitav niz ljekova koji su kod nas skuplji nego u regionu.

Jokić za Monitor kaže da svakodnevno dobijaju nove informacije od građana kojima se potvrđuju navodi iz otvorenog pisma ministru: ,,Nerijetko i lično dolaze u kancelarije našeg gradskog odbora UCG kako bi nam pokazali račune i razliku u cijeni. Frapantno je da i ako uračunamo putne troškove do određenih zemalja u regionu, pa dodamo cijenu lijeka, opet ispadne jeftinije nego u crnogorskim apotekama”.

Jokiću su iz Ministarstva zdravlja odgovorili da iznosi netačne podatke i to iz loše namjere.

,,Iz Ministarstva zdravlja, nažalost, odavno nismo čuli ništa relevantno, pogotovo stručno o našoj oblasti djelovanja. Koliko ministar ne poznaje zdravstvo, koliko ne poznaje ovaj konkretan slučaj, najbolje govori činjenica da je nakon mog otvorenog pisma jedna druga organizacija uzela da se bavi cijenama ljekova. Ministar može mene optuživati za šta god želi, ali u svjetlu novih cjenovnika koji se svakodnevno pojavljuju, izvlačimo zaključak da je neistina princip rada, nažalost, ovog ministarstva. A, evo još jednom, da upitamo ministra – gdje je zla namjera kada ljekar pacijenta uputi da nabavi jeftiniji lijek i time uštedi za svoj osiromašeni budžet?”, kaže Jokić.

Na pitanja o ovom problemu iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva nijesmo dobili odgovore.

Iz Ministarstva zdravlja za Monitor tvrde da se po ko zna koji put vrši zamjena teza ,,i Lista ljekova se slučajno ili namjerno, a možda i zlonamjerno, miješa i poistovjećuje sa ljekovima u slobodnoj prodaji”.

Objašnjavaju da se cijene ljekova, koji nijesu obuhvaćeni Osnovnom i Doplatnom listom, formiraju na slobodnom tržištu. Crna Gora time poštuje propise Evropske unije koji govore da cijene ljekova u slobodnoj prodaji ne mogu biti administrativno ograničene. Zbog toga je, kažu u Ministarstvu, ,,logično da su cijene ljekova u slobodnoj prodaji u Crnoj Gori veće – mali promet, slobodno formiranje cijena, mali broj stanovnika, i to nema dodirnih tačaka sa Listom ljekova, kojom se obezbjeđuju građanima ljekovi na teret sredstava Fonda i za šta građani ne moraju da izdvajaju sopstvena sredstva”.

Iz Ministarstva napominju da je Lista ljekova sastavljena tako da su najznačajniji i najprometovaniji ljekovi upravo na Osnovnoj listi, dok se mnogi od tih ljekova u Srbiji ili ne nalaze na osnovnoj ili doplatnoj listi, i nisu dostupni osim u slobodnoj prodaji. Pa prema tome tvrde da lijekovi koji su utvrđeni listom ljekova, koji se propisuju na recept, nisu skuplji u odnosu na okruženje već su mnogi i jeftiniji.

,,Pozivamo građane da ne kupuju ljekove u slobodnoj prodaji ‘na svoju ruku’ i bez recepta, jer za svaki takav lijek koji kupe u slobodnoj prodaji, postoje adekvatni i kvalitetni ljekovi koje im je obezbijedila država, tj. izdaju se na teret Fonda za zdravstveno osiguranje. Apelujemo na građane da ljekove ne uzimaju na taj način već da poštuju terapiju koju im propisuju ljekari i koja im je zaista potrebna. Osim nepotrebnog plaćanja iz sopstvenog džepa, neadekvatnim korišćenjem ljekova građani mogu trajno naškoditi svom zdravlju”, navode iz Ministarstva zdravlja.

Iz Organizacije KOD kažu da je tačno da neke od ljekova građanin može dobiti na recept, ali podsjećaju ,,da i te ljekove građani plaćaju preko Budžeta, odnosno Fonda za zdravstveno osiguranje u koji se slivaju sredstva koja oni daju od svojih primanja. Ako je razlika između te cijene i one koja se nalazi u apoteci značajna i na to bi nadležni trebalo da daju odgovor”.

Podsjećaju i da ima situacija kada pacijent ne može brzo doći do svoga specijaliste koji bi mu propisao neki lijek, što ovaj problem čini još složenijim.

,,Uskoro ćemo Ministarstvu zdravlja dostaviti čitavu listu prijava građana. Očekujemo da javno izgovorene riječi obavezuju i da će se garantovati da će ti ljekovi u Crnoj Gori biti građanima dostupni makar na nivou cijena koje za njih važe u regionu”, kaže Krnić.

Građani sa kojima je Monitor razgovarao tvrde da su neki ljekovi skuplji a neki jeftiniji. Ono što ističu kao veći problem je što se dešava da doktori prepisuju ljekove i da otvoreno kažu – nećeš ga naći u Crnoj Gori. A onda kreće potraga – Srbija, Bosna, Albanija… ,,Često idem u jednu od zemalja regiona za ljekove. Moram, ovdje ih ili nema, ili su znatno skuplji. Taj lijek je neophodan članu moje familije, a ja stalno strahujem jer sam svjesan da je to šverc”.

U Ministarstvu su nedavno izradili novu Listu ljekova. Kažu proširena je i u nju su uvršteni novi ljekovi sa boljim dejstvom i efektom.

ORGANIZACIJA KOD
Skuplje nego u regionu

Spisak ljekova – Crna Gora i region:

Tritace 5, 2 eura (Crna Gora) 1, 5 (region)

Valsacor 9,46 eura (Crna Gora) 1,96 eura (region)

Singular 46 eura (Crna Gora) 8-9 eura (region)

Codioval 18-19 eura (Crna Gora) 9 eura (region)

Antiepileptici 50 eura (Crna Gora) 18 eura (region)

Tanakan 15 eura (Crna Gora) 12 eura (region)

Plaviks 10,7 eura/ građani prijavljuju slučajeve od 19 do 25 eura (Crna Gora) 5-7 eura (region)

Diovan 24-27 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Betaserc 12,8 eura (Crna Gora) 2,36 eura (region)

Monopril 8,4 eura (Crna Gora) 3,65 eura (region)

Elorika 10,08 eura (Crna Gora) 2,03 eura (region)

Seroksat 10,08 eura (Crna Gora) 2,63 eura (region)

Prexsanil Combi 15,5 -17 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Lercanil 23 eura/10mg (Crna Gora) 9 eura/20mg (region)

Pradaxa 95 eura (Crna Gora) 46 eura (region)

 

MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Netačne cijene ljekova

Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su naglasili: ,,Želimo da ukažemo na to da se u javnosti nestručno i očigledno zlonamjerno spekuliše o nazivima, farmaceutskim oblicima i pakovanjima, a iznose se i netačne cijene ljekova koji se nalaze na Osnovnoj i Doplatnoj listi”.
Navode sljedeće primjere:

-ANTIEPILEPTICI, za koje se ističe cijena od 50 eura, nalaze se u različitim jačinama i pakovanjima na Osnovnoj listi ljekova, dakle građani ih uzimaju na recept i za njih ne plaćaju ništa.

-MONOPRIL – se nalazi na Osnovnoj listi i ne košta crnogorskog osiguranika ništa ukoliko ga uzima na ljekarski recept, što takođe ne odgovara navodima pomenute NVO koja za ovaj lijek iznosi cijenu od 8,40 eura. Poređenja radi ovaj lijek se u susjednoj Srbiji nalazi na Doplatnoj listi i osiguranici za njega plaćaju 50% njegove cijene.

-TRITACE se nalazi na Doplatnoj listi ljekova i osiguranik za Tritace od 5 mg plaća doplatu od 0,75 eura, a NVO navodi cijenu od 5,2 eura.

-SINGULAIR se nalazi na Osnovnoj listi ljekova i takođe uz ljekarski recept osiguranik ne učestvuje u plaćanju, odnosno crnogorske osiguranike košta 0,0 eura.

-PRADAXA u tri jačine od 75 mg, 110mg i 150mg se nalazi na Osnovnoj listi ljekova u Crnoj Gori, dok je u Srbiji njena primjena moguća isključivo u stacionarnim uslovima, tj. ne izdaje se na recept.

-PLAVIX-se ne nalazi na Osnovnoj listi pod ovim zaštićenim imenom već kao CLOPYDIX i ZYLT (isti lijek po INN-u klopidogrel) i taj lijek takođe ide na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

 

O LJEKOVIMA I U SKUPŠTINI
Monopol privilegovanih

Tokom februara kada se u Skupštini raspravljalo o Zakonu o zdravstvenom osiguranju poslanica DF-a Branka Bošnjak rekla je da su ljekovi u Crnoj Gori skuplji i do sedam puta u odnosu na region. Poslanik DF-a Nebojša Medojević kazao je da veledrogerija Glosarij, koju kontroliše Aco Đukanović, drži monopol u distribuciji i prodaji ljekova u Crnoj Gori. Ministar Hrapović je odgovorio da je donesena uredba o maksimalnoj cijeni ljekova dobila podršku Svjetske banke.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo