Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DA LI SU LJEKOVI U CRNOJ GORI SKUPLJI NEGO U REGIONU: Građani jedno, Ministarstvo drugo

Objavljeno prije

na

Spisak ljekova za koje građani tvrde da su u Crnoj Gori znatno skuplji nego u regionu, objavila je na društvenim mrežama Organizacija KOD.

Lijek koji pomaže kod visokog krvnog pritiska valsa-cor, a ne nalazi se na osnovnoj listi ljekova, kod nas košta 9,46, a u Srbiji 1,96. Tanakan, namijenjen za liječenje demencije i oboljenja perifernih arterija, je lijek koji se dobija na ljekarski recept, košta 15 eura, a u regionu je jeftiniji tri eura. Gotovo dvaput manje u regionu košta plavix, lijek protiv stvaranja trombova, koji se u domaćim apotekama prodaje za 10,7 eura,

Mirza Krnić iz Organizacije KOD za Monitor objašnjava da im je na ovaj problem ukazao građanin koji im je donio dokaze da je cijena lijeka koji koristi značajno niža u regionu nego u Crnoj Gori. ,,Mi smo tada pozvali građane da nam dostave prijave za slične slučajeve i oni su to učinili u zaista velikom broju. Samo po sebi to govori da je to značajan problem”.

Nešto ranije doktor Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore (UCG), uputio je otvoreno pismo ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, u kojem ga pita da li zna ,,da nam pacijenti i njihova rodbina danas, boreći se za zdravlje i život, ‘švercuju’ ili krijući, u putničkim torbama, prenose preko granice ljekove i medicinska sredstva koja život znače?” I on je u svojem pismu naveo čitav niz ljekova koji su kod nas skuplji nego u regionu.

Jokić za Monitor kaže da svakodnevno dobijaju nove informacije od građana kojima se potvrđuju navodi iz otvorenog pisma ministru: ,,Nerijetko i lično dolaze u kancelarije našeg gradskog odbora UCG kako bi nam pokazali račune i razliku u cijeni. Frapantno je da i ako uračunamo putne troškove do određenih zemalja u regionu, pa dodamo cijenu lijeka, opet ispadne jeftinije nego u crnogorskim apotekama”.

Jokiću su iz Ministarstva zdravlja odgovorili da iznosi netačne podatke i to iz loše namjere.

,,Iz Ministarstva zdravlja, nažalost, odavno nismo čuli ništa relevantno, pogotovo stručno o našoj oblasti djelovanja. Koliko ministar ne poznaje zdravstvo, koliko ne poznaje ovaj konkretan slučaj, najbolje govori činjenica da je nakon mog otvorenog pisma jedna druga organizacija uzela da se bavi cijenama ljekova. Ministar može mene optuživati za šta god želi, ali u svjetlu novih cjenovnika koji se svakodnevno pojavljuju, izvlačimo zaključak da je neistina princip rada, nažalost, ovog ministarstva. A, evo još jednom, da upitamo ministra – gdje je zla namjera kada ljekar pacijenta uputi da nabavi jeftiniji lijek i time uštedi za svoj osiromašeni budžet?”, kaže Jokić.

Na pitanja o ovom problemu iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva nijesmo dobili odgovore.

Iz Ministarstva zdravlja za Monitor tvrde da se po ko zna koji put vrši zamjena teza ,,i Lista ljekova se slučajno ili namjerno, a možda i zlonamjerno, miješa i poistovjećuje sa ljekovima u slobodnoj prodaji”.

Objašnjavaju da se cijene ljekova, koji nijesu obuhvaćeni Osnovnom i Doplatnom listom, formiraju na slobodnom tržištu. Crna Gora time poštuje propise Evropske unije koji govore da cijene ljekova u slobodnoj prodaji ne mogu biti administrativno ograničene. Zbog toga je, kažu u Ministarstvu, ,,logično da su cijene ljekova u slobodnoj prodaji u Crnoj Gori veće – mali promet, slobodno formiranje cijena, mali broj stanovnika, i to nema dodirnih tačaka sa Listom ljekova, kojom se obezbjeđuju građanima ljekovi na teret sredstava Fonda i za šta građani ne moraju da izdvajaju sopstvena sredstva”.

Iz Ministarstva napominju da je Lista ljekova sastavljena tako da su najznačajniji i najprometovaniji ljekovi upravo na Osnovnoj listi, dok se mnogi od tih ljekova u Srbiji ili ne nalaze na osnovnoj ili doplatnoj listi, i nisu dostupni osim u slobodnoj prodaji. Pa prema tome tvrde da lijekovi koji su utvrđeni listom ljekova, koji se propisuju na recept, nisu skuplji u odnosu na okruženje već su mnogi i jeftiniji.

,,Pozivamo građane da ne kupuju ljekove u slobodnoj prodaji ‘na svoju ruku’ i bez recepta, jer za svaki takav lijek koji kupe u slobodnoj prodaji, postoje adekvatni i kvalitetni ljekovi koje im je obezbijedila država, tj. izdaju se na teret Fonda za zdravstveno osiguranje. Apelujemo na građane da ljekove ne uzimaju na taj način već da poštuju terapiju koju im propisuju ljekari i koja im je zaista potrebna. Osim nepotrebnog plaćanja iz sopstvenog džepa, neadekvatnim korišćenjem ljekova građani mogu trajno naškoditi svom zdravlju”, navode iz Ministarstva zdravlja.

Iz Organizacije KOD kažu da je tačno da neke od ljekova građanin može dobiti na recept, ali podsjećaju ,,da i te ljekove građani plaćaju preko Budžeta, odnosno Fonda za zdravstveno osiguranje u koji se slivaju sredstva koja oni daju od svojih primanja. Ako je razlika između te cijene i one koja se nalazi u apoteci značajna i na to bi nadležni trebalo da daju odgovor”.

Podsjećaju i da ima situacija kada pacijent ne može brzo doći do svoga specijaliste koji bi mu propisao neki lijek, što ovaj problem čini još složenijim.

,,Uskoro ćemo Ministarstvu zdravlja dostaviti čitavu listu prijava građana. Očekujemo da javno izgovorene riječi obavezuju i da će se garantovati da će ti ljekovi u Crnoj Gori biti građanima dostupni makar na nivou cijena koje za njih važe u regionu”, kaže Krnić.

Građani sa kojima je Monitor razgovarao tvrde da su neki ljekovi skuplji a neki jeftiniji. Ono što ističu kao veći problem je što se dešava da doktori prepisuju ljekove i da otvoreno kažu – nećeš ga naći u Crnoj Gori. A onda kreće potraga – Srbija, Bosna, Albanija… ,,Često idem u jednu od zemalja regiona za ljekove. Moram, ovdje ih ili nema, ili su znatno skuplji. Taj lijek je neophodan članu moje familije, a ja stalno strahujem jer sam svjesan da je to šverc”.

U Ministarstvu su nedavno izradili novu Listu ljekova. Kažu proširena je i u nju su uvršteni novi ljekovi sa boljim dejstvom i efektom.

ORGANIZACIJA KOD
Skuplje nego u regionu

Spisak ljekova – Crna Gora i region:

Tritace 5, 2 eura (Crna Gora) 1, 5 (region)

Valsacor 9,46 eura (Crna Gora) 1,96 eura (region)

Singular 46 eura (Crna Gora) 8-9 eura (region)

Codioval 18-19 eura (Crna Gora) 9 eura (region)

Antiepileptici 50 eura (Crna Gora) 18 eura (region)

Tanakan 15 eura (Crna Gora) 12 eura (region)

Plaviks 10,7 eura/ građani prijavljuju slučajeve od 19 do 25 eura (Crna Gora) 5-7 eura (region)

Diovan 24-27 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Betaserc 12,8 eura (Crna Gora) 2,36 eura (region)

Monopril 8,4 eura (Crna Gora) 3,65 eura (region)

Elorika 10,08 eura (Crna Gora) 2,03 eura (region)

Seroksat 10,08 eura (Crna Gora) 2,63 eura (region)

Prexsanil Combi 15,5 -17 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Lercanil 23 eura/10mg (Crna Gora) 9 eura/20mg (region)

Pradaxa 95 eura (Crna Gora) 46 eura (region)

 

MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Netačne cijene ljekova

Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su naglasili: ,,Želimo da ukažemo na to da se u javnosti nestručno i očigledno zlonamjerno spekuliše o nazivima, farmaceutskim oblicima i pakovanjima, a iznose se i netačne cijene ljekova koji se nalaze na Osnovnoj i Doplatnoj listi”.
Navode sljedeće primjere:

-ANTIEPILEPTICI, za koje se ističe cijena od 50 eura, nalaze se u različitim jačinama i pakovanjima na Osnovnoj listi ljekova, dakle građani ih uzimaju na recept i za njih ne plaćaju ništa.

-MONOPRIL – se nalazi na Osnovnoj listi i ne košta crnogorskog osiguranika ništa ukoliko ga uzima na ljekarski recept, što takođe ne odgovara navodima pomenute NVO koja za ovaj lijek iznosi cijenu od 8,40 eura. Poređenja radi ovaj lijek se u susjednoj Srbiji nalazi na Doplatnoj listi i osiguranici za njega plaćaju 50% njegove cijene.

-TRITACE se nalazi na Doplatnoj listi ljekova i osiguranik za Tritace od 5 mg plaća doplatu od 0,75 eura, a NVO navodi cijenu od 5,2 eura.

-SINGULAIR se nalazi na Osnovnoj listi ljekova i takođe uz ljekarski recept osiguranik ne učestvuje u plaćanju, odnosno crnogorske osiguranike košta 0,0 eura.

-PRADAXA u tri jačine od 75 mg, 110mg i 150mg se nalazi na Osnovnoj listi ljekova u Crnoj Gori, dok je u Srbiji njena primjena moguća isključivo u stacionarnim uslovima, tj. ne izdaje se na recept.

-PLAVIX-se ne nalazi na Osnovnoj listi pod ovim zaštićenim imenom već kao CLOPYDIX i ZYLT (isti lijek po INN-u klopidogrel) i taj lijek takođe ide na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

 

O LJEKOVIMA I U SKUPŠTINI
Monopol privilegovanih

Tokom februara kada se u Skupštini raspravljalo o Zakonu o zdravstvenom osiguranju poslanica DF-a Branka Bošnjak rekla je da su ljekovi u Crnoj Gori skuplji i do sedam puta u odnosu na region. Poslanik DF-a Nebojša Medojević kazao je da veledrogerija Glosarij, koju kontroliše Aco Đukanović, drži monopol u distribuciji i prodaji ljekova u Crnoj Gori. Ministar Hrapović je odgovorio da je donesena uredba o maksimalnoj cijeni ljekova dobila podršku Svjetske banke.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo