Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DA LI SU LJEKOVI U CRNOJ GORI SKUPLJI NEGO U REGIONU: Građani jedno, Ministarstvo drugo

Objavljeno prije

na

Spisak ljekova za koje građani tvrde da su u Crnoj Gori znatno skuplji nego u regionu, objavila je na društvenim mrežama Organizacija KOD.

Lijek koji pomaže kod visokog krvnog pritiska valsa-cor, a ne nalazi se na osnovnoj listi ljekova, kod nas košta 9,46, a u Srbiji 1,96. Tanakan, namijenjen za liječenje demencije i oboljenja perifernih arterija, je lijek koji se dobija na ljekarski recept, košta 15 eura, a u regionu je jeftiniji tri eura. Gotovo dvaput manje u regionu košta plavix, lijek protiv stvaranja trombova, koji se u domaćim apotekama prodaje za 10,7 eura,

Mirza Krnić iz Organizacije KOD za Monitor objašnjava da im je na ovaj problem ukazao građanin koji im je donio dokaze da je cijena lijeka koji koristi značajno niža u regionu nego u Crnoj Gori. ,,Mi smo tada pozvali građane da nam dostave prijave za slične slučajeve i oni su to učinili u zaista velikom broju. Samo po sebi to govori da je to značajan problem”.

Nešto ranije doktor Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore (UCG), uputio je otvoreno pismo ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, u kojem ga pita da li zna ,,da nam pacijenti i njihova rodbina danas, boreći se za zdravlje i život, ‘švercuju’ ili krijući, u putničkim torbama, prenose preko granice ljekove i medicinska sredstva koja život znače?” I on je u svojem pismu naveo čitav niz ljekova koji su kod nas skuplji nego u regionu.

Jokić za Monitor kaže da svakodnevno dobijaju nove informacije od građana kojima se potvrđuju navodi iz otvorenog pisma ministru: ,,Nerijetko i lično dolaze u kancelarije našeg gradskog odbora UCG kako bi nam pokazali račune i razliku u cijeni. Frapantno je da i ako uračunamo putne troškove do određenih zemalja u regionu, pa dodamo cijenu lijeka, opet ispadne jeftinije nego u crnogorskim apotekama”.

Jokiću su iz Ministarstva zdravlja odgovorili da iznosi netačne podatke i to iz loše namjere.

,,Iz Ministarstva zdravlja, nažalost, odavno nismo čuli ništa relevantno, pogotovo stručno o našoj oblasti djelovanja. Koliko ministar ne poznaje zdravstvo, koliko ne poznaje ovaj konkretan slučaj, najbolje govori činjenica da je nakon mog otvorenog pisma jedna druga organizacija uzela da se bavi cijenama ljekova. Ministar može mene optuživati za šta god želi, ali u svjetlu novih cjenovnika koji se svakodnevno pojavljuju, izvlačimo zaključak da je neistina princip rada, nažalost, ovog ministarstva. A, evo još jednom, da upitamo ministra – gdje je zla namjera kada ljekar pacijenta uputi da nabavi jeftiniji lijek i time uštedi za svoj osiromašeni budžet?”, kaže Jokić.

Na pitanja o ovom problemu iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva nijesmo dobili odgovore.

Iz Ministarstva zdravlja za Monitor tvrde da se po ko zna koji put vrši zamjena teza ,,i Lista ljekova se slučajno ili namjerno, a možda i zlonamjerno, miješa i poistovjećuje sa ljekovima u slobodnoj prodaji”.

Objašnjavaju da se cijene ljekova, koji nijesu obuhvaćeni Osnovnom i Doplatnom listom, formiraju na slobodnom tržištu. Crna Gora time poštuje propise Evropske unije koji govore da cijene ljekova u slobodnoj prodaji ne mogu biti administrativno ograničene. Zbog toga je, kažu u Ministarstvu, ,,logično da su cijene ljekova u slobodnoj prodaji u Crnoj Gori veće – mali promet, slobodno formiranje cijena, mali broj stanovnika, i to nema dodirnih tačaka sa Listom ljekova, kojom se obezbjeđuju građanima ljekovi na teret sredstava Fonda i za šta građani ne moraju da izdvajaju sopstvena sredstva”.

Iz Ministarstva napominju da je Lista ljekova sastavljena tako da su najznačajniji i najprometovaniji ljekovi upravo na Osnovnoj listi, dok se mnogi od tih ljekova u Srbiji ili ne nalaze na osnovnoj ili doplatnoj listi, i nisu dostupni osim u slobodnoj prodaji. Pa prema tome tvrde da lijekovi koji su utvrđeni listom ljekova, koji se propisuju na recept, nisu skuplji u odnosu na okruženje već su mnogi i jeftiniji.

,,Pozivamo građane da ne kupuju ljekove u slobodnoj prodaji ‘na svoju ruku’ i bez recepta, jer za svaki takav lijek koji kupe u slobodnoj prodaji, postoje adekvatni i kvalitetni ljekovi koje im je obezbijedila država, tj. izdaju se na teret Fonda za zdravstveno osiguranje. Apelujemo na građane da ljekove ne uzimaju na taj način već da poštuju terapiju koju im propisuju ljekari i koja im je zaista potrebna. Osim nepotrebnog plaćanja iz sopstvenog džepa, neadekvatnim korišćenjem ljekova građani mogu trajno naškoditi svom zdravlju”, navode iz Ministarstva zdravlja.

Iz Organizacije KOD kažu da je tačno da neke od ljekova građanin može dobiti na recept, ali podsjećaju ,,da i te ljekove građani plaćaju preko Budžeta, odnosno Fonda za zdravstveno osiguranje u koji se slivaju sredstva koja oni daju od svojih primanja. Ako je razlika između te cijene i one koja se nalazi u apoteci značajna i na to bi nadležni trebalo da daju odgovor”.

Podsjećaju i da ima situacija kada pacijent ne može brzo doći do svoga specijaliste koji bi mu propisao neki lijek, što ovaj problem čini još složenijim.

,,Uskoro ćemo Ministarstvu zdravlja dostaviti čitavu listu prijava građana. Očekujemo da javno izgovorene riječi obavezuju i da će se garantovati da će ti ljekovi u Crnoj Gori biti građanima dostupni makar na nivou cijena koje za njih važe u regionu”, kaže Krnić.

Građani sa kojima je Monitor razgovarao tvrde da su neki ljekovi skuplji a neki jeftiniji. Ono što ističu kao veći problem je što se dešava da doktori prepisuju ljekove i da otvoreno kažu – nećeš ga naći u Crnoj Gori. A onda kreće potraga – Srbija, Bosna, Albanija… ,,Često idem u jednu od zemalja regiona za ljekove. Moram, ovdje ih ili nema, ili su znatno skuplji. Taj lijek je neophodan članu moje familije, a ja stalno strahujem jer sam svjesan da je to šverc”.

U Ministarstvu su nedavno izradili novu Listu ljekova. Kažu proširena je i u nju su uvršteni novi ljekovi sa boljim dejstvom i efektom.

ORGANIZACIJA KOD
Skuplje nego u regionu

Spisak ljekova – Crna Gora i region:

Tritace 5, 2 eura (Crna Gora) 1, 5 (region)

Valsacor 9,46 eura (Crna Gora) 1,96 eura (region)

Singular 46 eura (Crna Gora) 8-9 eura (region)

Codioval 18-19 eura (Crna Gora) 9 eura (region)

Antiepileptici 50 eura (Crna Gora) 18 eura (region)

Tanakan 15 eura (Crna Gora) 12 eura (region)

Plaviks 10,7 eura/ građani prijavljuju slučajeve od 19 do 25 eura (Crna Gora) 5-7 eura (region)

Diovan 24-27 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Betaserc 12,8 eura (Crna Gora) 2,36 eura (region)

Monopril 8,4 eura (Crna Gora) 3,65 eura (region)

Elorika 10,08 eura (Crna Gora) 2,03 eura (region)

Seroksat 10,08 eura (Crna Gora) 2,63 eura (region)

Prexsanil Combi 15,5 -17 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Lercanil 23 eura/10mg (Crna Gora) 9 eura/20mg (region)

Pradaxa 95 eura (Crna Gora) 46 eura (region)

 

MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Netačne cijene ljekova

Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su naglasili: ,,Želimo da ukažemo na to da se u javnosti nestručno i očigledno zlonamjerno spekuliše o nazivima, farmaceutskim oblicima i pakovanjima, a iznose se i netačne cijene ljekova koji se nalaze na Osnovnoj i Doplatnoj listi”.
Navode sljedeće primjere:

-ANTIEPILEPTICI, za koje se ističe cijena od 50 eura, nalaze se u različitim jačinama i pakovanjima na Osnovnoj listi ljekova, dakle građani ih uzimaju na recept i za njih ne plaćaju ništa.

-MONOPRIL – se nalazi na Osnovnoj listi i ne košta crnogorskog osiguranika ništa ukoliko ga uzima na ljekarski recept, što takođe ne odgovara navodima pomenute NVO koja za ovaj lijek iznosi cijenu od 8,40 eura. Poređenja radi ovaj lijek se u susjednoj Srbiji nalazi na Doplatnoj listi i osiguranici za njega plaćaju 50% njegove cijene.

-TRITACE se nalazi na Doplatnoj listi ljekova i osiguranik za Tritace od 5 mg plaća doplatu od 0,75 eura, a NVO navodi cijenu od 5,2 eura.

-SINGULAIR se nalazi na Osnovnoj listi ljekova i takođe uz ljekarski recept osiguranik ne učestvuje u plaćanju, odnosno crnogorske osiguranike košta 0,0 eura.

-PRADAXA u tri jačine od 75 mg, 110mg i 150mg se nalazi na Osnovnoj listi ljekova u Crnoj Gori, dok je u Srbiji njena primjena moguća isključivo u stacionarnim uslovima, tj. ne izdaje se na recept.

-PLAVIX-se ne nalazi na Osnovnoj listi pod ovim zaštićenim imenom već kao CLOPYDIX i ZYLT (isti lijek po INN-u klopidogrel) i taj lijek takođe ide na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

 

O LJEKOVIMA I U SKUPŠTINI
Monopol privilegovanih

Tokom februara kada se u Skupštini raspravljalo o Zakonu o zdravstvenom osiguranju poslanica DF-a Branka Bošnjak rekla je da su ljekovi u Crnoj Gori skuplji i do sedam puta u odnosu na region. Poslanik DF-a Nebojša Medojević kazao je da veledrogerija Glosarij, koju kontroliše Aco Đukanović, drži monopol u distribuciji i prodaji ljekova u Crnoj Gori. Ministar Hrapović je odgovorio da je donesena uredba o maksimalnoj cijeni ljekova dobila podršku Svjetske banke.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo