Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DA LI SU LJEKOVI U CRNOJ GORI SKUPLJI NEGO U REGIONU: Građani jedno, Ministarstvo drugo

Objavljeno prije

na

Spisak ljekova za koje građani tvrde da su u Crnoj Gori znatno skuplji nego u regionu, objavila je na društvenim mrežama Organizacija KOD.

Lijek koji pomaže kod visokog krvnog pritiska valsa-cor, a ne nalazi se na osnovnoj listi ljekova, kod nas košta 9,46, a u Srbiji 1,96. Tanakan, namijenjen za liječenje demencije i oboljenja perifernih arterija, je lijek koji se dobija na ljekarski recept, košta 15 eura, a u regionu je jeftiniji tri eura. Gotovo dvaput manje u regionu košta plavix, lijek protiv stvaranja trombova, koji se u domaćim apotekama prodaje za 10,7 eura,

Mirza Krnić iz Organizacije KOD za Monitor objašnjava da im je na ovaj problem ukazao građanin koji im je donio dokaze da je cijena lijeka koji koristi značajno niža u regionu nego u Crnoj Gori. ,,Mi smo tada pozvali građane da nam dostave prijave za slične slučajeve i oni su to učinili u zaista velikom broju. Samo po sebi to govori da je to značajan problem”.

Nešto ranije doktor Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore (UCG), uputio je otvoreno pismo ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, u kojem ga pita da li zna ,,da nam pacijenti i njihova rodbina danas, boreći se za zdravlje i život, ‘švercuju’ ili krijući, u putničkim torbama, prenose preko granice ljekove i medicinska sredstva koja život znače?” I on je u svojem pismu naveo čitav niz ljekova koji su kod nas skuplji nego u regionu.

Jokić za Monitor kaže da svakodnevno dobijaju nove informacije od građana kojima se potvrđuju navodi iz otvorenog pisma ministru: ,,Nerijetko i lično dolaze u kancelarije našeg gradskog odbora UCG kako bi nam pokazali račune i razliku u cijeni. Frapantno je da i ako uračunamo putne troškove do određenih zemalja u regionu, pa dodamo cijenu lijeka, opet ispadne jeftinije nego u crnogorskim apotekama”.

Jokiću su iz Ministarstva zdravlja odgovorili da iznosi netačne podatke i to iz loše namjere.

,,Iz Ministarstva zdravlja, nažalost, odavno nismo čuli ništa relevantno, pogotovo stručno o našoj oblasti djelovanja. Koliko ministar ne poznaje zdravstvo, koliko ne poznaje ovaj konkretan slučaj, najbolje govori činjenica da je nakon mog otvorenog pisma jedna druga organizacija uzela da se bavi cijenama ljekova. Ministar može mene optuživati za šta god želi, ali u svjetlu novih cjenovnika koji se svakodnevno pojavljuju, izvlačimo zaključak da je neistina princip rada, nažalost, ovog ministarstva. A, evo još jednom, da upitamo ministra – gdje je zla namjera kada ljekar pacijenta uputi da nabavi jeftiniji lijek i time uštedi za svoj osiromašeni budžet?”, kaže Jokić.

Na pitanja o ovom problemu iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva nijesmo dobili odgovore.

Iz Ministarstva zdravlja za Monitor tvrde da se po ko zna koji put vrši zamjena teza ,,i Lista ljekova se slučajno ili namjerno, a možda i zlonamjerno, miješa i poistovjećuje sa ljekovima u slobodnoj prodaji”.

Objašnjavaju da se cijene ljekova, koji nijesu obuhvaćeni Osnovnom i Doplatnom listom, formiraju na slobodnom tržištu. Crna Gora time poštuje propise Evropske unije koji govore da cijene ljekova u slobodnoj prodaji ne mogu biti administrativno ograničene. Zbog toga je, kažu u Ministarstvu, ,,logično da su cijene ljekova u slobodnoj prodaji u Crnoj Gori veće – mali promet, slobodno formiranje cijena, mali broj stanovnika, i to nema dodirnih tačaka sa Listom ljekova, kojom se obezbjeđuju građanima ljekovi na teret sredstava Fonda i za šta građani ne moraju da izdvajaju sopstvena sredstva”.

Iz Ministarstva napominju da je Lista ljekova sastavljena tako da su najznačajniji i najprometovaniji ljekovi upravo na Osnovnoj listi, dok se mnogi od tih ljekova u Srbiji ili ne nalaze na osnovnoj ili doplatnoj listi, i nisu dostupni osim u slobodnoj prodaji. Pa prema tome tvrde da lijekovi koji su utvrđeni listom ljekova, koji se propisuju na recept, nisu skuplji u odnosu na okruženje već su mnogi i jeftiniji.

,,Pozivamo građane da ne kupuju ljekove u slobodnoj prodaji ‘na svoju ruku’ i bez recepta, jer za svaki takav lijek koji kupe u slobodnoj prodaji, postoje adekvatni i kvalitetni ljekovi koje im je obezbijedila država, tj. izdaju se na teret Fonda za zdravstveno osiguranje. Apelujemo na građane da ljekove ne uzimaju na taj način već da poštuju terapiju koju im propisuju ljekari i koja im je zaista potrebna. Osim nepotrebnog plaćanja iz sopstvenog džepa, neadekvatnim korišćenjem ljekova građani mogu trajno naškoditi svom zdravlju”, navode iz Ministarstva zdravlja.

Iz Organizacije KOD kažu da je tačno da neke od ljekova građanin može dobiti na recept, ali podsjećaju ,,da i te ljekove građani plaćaju preko Budžeta, odnosno Fonda za zdravstveno osiguranje u koji se slivaju sredstva koja oni daju od svojih primanja. Ako je razlika između te cijene i one koja se nalazi u apoteci značajna i na to bi nadležni trebalo da daju odgovor”.

Podsjećaju i da ima situacija kada pacijent ne može brzo doći do svoga specijaliste koji bi mu propisao neki lijek, što ovaj problem čini još složenijim.

,,Uskoro ćemo Ministarstvu zdravlja dostaviti čitavu listu prijava građana. Očekujemo da javno izgovorene riječi obavezuju i da će se garantovati da će ti ljekovi u Crnoj Gori biti građanima dostupni makar na nivou cijena koje za njih važe u regionu”, kaže Krnić.

Građani sa kojima je Monitor razgovarao tvrde da su neki ljekovi skuplji a neki jeftiniji. Ono što ističu kao veći problem je što se dešava da doktori prepisuju ljekove i da otvoreno kažu – nećeš ga naći u Crnoj Gori. A onda kreće potraga – Srbija, Bosna, Albanija… ,,Često idem u jednu od zemalja regiona za ljekove. Moram, ovdje ih ili nema, ili su znatno skuplji. Taj lijek je neophodan članu moje familije, a ja stalno strahujem jer sam svjesan da je to šverc”.

U Ministarstvu su nedavno izradili novu Listu ljekova. Kažu proširena je i u nju su uvršteni novi ljekovi sa boljim dejstvom i efektom.

ORGANIZACIJA KOD
Skuplje nego u regionu

Spisak ljekova – Crna Gora i region:

Tritace 5, 2 eura (Crna Gora) 1, 5 (region)

Valsacor 9,46 eura (Crna Gora) 1,96 eura (region)

Singular 46 eura (Crna Gora) 8-9 eura (region)

Codioval 18-19 eura (Crna Gora) 9 eura (region)

Antiepileptici 50 eura (Crna Gora) 18 eura (region)

Tanakan 15 eura (Crna Gora) 12 eura (region)

Plaviks 10,7 eura/ građani prijavljuju slučajeve od 19 do 25 eura (Crna Gora) 5-7 eura (region)

Diovan 24-27 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Betaserc 12,8 eura (Crna Gora) 2,36 eura (region)

Monopril 8,4 eura (Crna Gora) 3,65 eura (region)

Elorika 10,08 eura (Crna Gora) 2,03 eura (region)

Seroksat 10,08 eura (Crna Gora) 2,63 eura (region)

Prexsanil Combi 15,5 -17 eura (Crna Gora) 6 eura (region)

Lercanil 23 eura/10mg (Crna Gora) 9 eura/20mg (region)

Pradaxa 95 eura (Crna Gora) 46 eura (region)

 

MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Netačne cijene ljekova

Iz Ministarstva zdravlja Monitoru su naglasili: ,,Želimo da ukažemo na to da se u javnosti nestručno i očigledno zlonamjerno spekuliše o nazivima, farmaceutskim oblicima i pakovanjima, a iznose se i netačne cijene ljekova koji se nalaze na Osnovnoj i Doplatnoj listi”.
Navode sljedeće primjere:

-ANTIEPILEPTICI, za koje se ističe cijena od 50 eura, nalaze se u različitim jačinama i pakovanjima na Osnovnoj listi ljekova, dakle građani ih uzimaju na recept i za njih ne plaćaju ništa.

-MONOPRIL – se nalazi na Osnovnoj listi i ne košta crnogorskog osiguranika ništa ukoliko ga uzima na ljekarski recept, što takođe ne odgovara navodima pomenute NVO koja za ovaj lijek iznosi cijenu od 8,40 eura. Poređenja radi ovaj lijek se u susjednoj Srbiji nalazi na Doplatnoj listi i osiguranici za njega plaćaju 50% njegove cijene.

-TRITACE se nalazi na Doplatnoj listi ljekova i osiguranik za Tritace od 5 mg plaća doplatu od 0,75 eura, a NVO navodi cijenu od 5,2 eura.

-SINGULAIR se nalazi na Osnovnoj listi ljekova i takođe uz ljekarski recept osiguranik ne učestvuje u plaćanju, odnosno crnogorske osiguranike košta 0,0 eura.

-PRADAXA u tri jačine od 75 mg, 110mg i 150mg se nalazi na Osnovnoj listi ljekova u Crnoj Gori, dok je u Srbiji njena primjena moguća isključivo u stacionarnim uslovima, tj. ne izdaje se na recept.

-PLAVIX-se ne nalazi na Osnovnoj listi pod ovim zaštićenim imenom već kao CLOPYDIX i ZYLT (isti lijek po INN-u klopidogrel) i taj lijek takođe ide na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

 

O LJEKOVIMA I U SKUPŠTINI
Monopol privilegovanih

Tokom februara kada se u Skupštini raspravljalo o Zakonu o zdravstvenom osiguranju poslanica DF-a Branka Bošnjak rekla je da su ljekovi u Crnoj Gori skuplji i do sedam puta u odnosu na region. Poslanik DF-a Nebojša Medojević kazao je da veledrogerija Glosarij, koju kontroliše Aco Đukanović, drži monopol u distribuciji i prodaji ljekova u Crnoj Gori. Ministar Hrapović je odgovorio da je donesena uredba o maksimalnoj cijeni ljekova dobila podršku Svjetske banke.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo