Povežite se sa nama

MONITORING

Sjekira za integracije

Objavljeno prije

na

popis

Dugačka je i tužna priča o izbornim zakonima u Crnoj Gori. Još kad je, krajem 2007. godine usvojen novi Ustav, ustanovljena je obaveza da izborno zakonodavstvo sa njim bude usklađeno. Rokovi da se taj posao uradi produžavani su dosad šest puta. Za izbore je važno da budu održavani po uljudnim propisima, izbori su, opet, važni za demokratiju. Ne bismo se mi, sva je prilika oko toga mnogo sjekirali, ali je usvajanje izbornog zakona Evropska unija propisala kao prvi uslov da bi sa nama nastavila da razgovara. ,,Bez usvajanja izbornog zakona ne možemo predložiti datum za otvaranje pregovora”, bio je izričit početkom ovoga mjeseca direktor direktorata za proširenje Evropske unije Stefano Sanino. Poručio je da na tome treba sve partije da rade zajedno, da budu odgovorne i shvate koliki je ulog u pitanju. Bilo bi jednostavnije da im je preporučeno da kolektivno odu na Mjesec.

Stvar je prosta. Budući da je za usvajanje izbornog zakona potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, bilo bi neophodno, reklo bi se i logično, da, prije nego sa Evropom, naučimo da razgovaramo i dogovaramo se jedni sa drugima. Ide – nikako.

Godine su potrošene ne bi li crnogorska parlamentarna pamet ustanovila na koji način hoće da štiti prava manjina. U našim uslovima taj se posao pretvara u nemoguću misiju jednostavno zato što svi istovremeno hoće i neće da budu manjina. Crnogorci i Srbi, kao najzastupljeniji, normalno, hoće da budu većinski narodi, ali, neka od mnogobrojnih rješenja koja je smišljala Radna grupa zadužena za pravljenje izbornog zakona omogućavala su da, kome padne na pamet, odluči da ekskluzivno predstavlja Crnogorce ili Srbe i zatraži pravo na garantovane mandate. Bilo je tu raznih verzija, procenata,objašnjenja, formula, napuštanja, raspuštanja… Niko odavno ne zna postoji li tekst na kojem se radi ili se svaki put kreće iz početka.

Nekako s proljeća, stvar je premještena u nadležnost Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore. Prema Monitorovim izvorima, pogodili su se oko većine stvari koje su ih godinama mučile. Manjine će biti oni kojih ima manje od 15 odsto, ljudi koji su u biračkom spisku, a nemaju crnogorsko državljanstvo moći će da glasaju u narednih tri do pet godina, naći će se i neko rješenje za te žene i njihove kvote. Oko svakog od tih pitanja ima milion potpitanja, ali je, nakon popisa sve u duboku sjenu bacilo pitanje jezika. Nova srpska demokratija o izbornom zakonu neće da razgovara ako prethodno ne bude riješeno pitanje upotrebe srpskog jezika, prije svega u školama.

Odgovarajući na poslaničko pitanje predsjednika NOVE Andrije Mandića da li je spreman na compromise, odnosno ravnopravan tretman srpskog jezika u obrazovnom sistemu, kako bi se usvojio izborni zakon, premijer Igor Lukšić je rekao: ,,Određenje da se nastava u obrazovno-vaspitnim ustanovama izvodi na crnogorskom jeziku je ustavno utemeljeno i nije diskriminatorsko za bilo koga u Crnoj Gori, niti ugrožava prava i slobode bilo koje lingvističke zajednice”.

Premijer je, ipak, uočio kako se okolnost da se relativna većina građana Crne Gore izjasnila da govori srpskim jezikom kao maternjim ne može ignorisati. ,,Iz tog razloga Ministarstvo prosvjete i sporta završava pripremu nastavnog plana i programa koji će obezbijediti djeci kojima crnogorski nije maternji jezik izučavanje tog jezika kao posebnog predmeta i dobijanje ocjene na kraju školske godine”.

Vjeruje da će se ,,u otvorenoj komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete naći način da se dođe do najboljeg rješenja, uz očuvanje jedinstva obrazovnog sistema”. Kako precizno mali Perica zamišlja nastavu maternjeg jezika u ovoj državi ostalo je sasvim nejasno. Valjda zato što je cijela priča suluda. Ili neko može da zamisli djecu kako nakon redovnih časova crnogorskog idu da dodatno izučavaju srpski jezik.

Srpskim jezikom u Crnoj Gori govori nešto manje od 43, crnogorskim 37 odsto ljudi. Prije neki dan objavljeno je da u Crnoj Gori među mlađima od 18 godina u Crnoj Gori 39,23 odsto govori crnogorski, a 37,47 odsto srpski. Monitoru je u Monstatu objašnjeno da su te podatke obradili na zahtjev Ministarstva prosvjete, a da ostatku javnosti nijesu dostupni jer su preliminarni. Možda ministar prosvjete Slavoljub Stijepović, preporučen kao operativac, smišlja neko genijalno rješenje.

,,Mi nećemo odustati nikad. Vlast traži ima li negdje mekše. Ipak, sumnjam da će se neko, kome je glasačka baza srpska, usuditi da podrži izborni zakon, a da se prije toga ne obezbijedi da srpski i crnogorski jezik budu ravnopravni u obrazovnom sistemu”, kaže za Monitor potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović.

Prema njegovim riječima rješenje bi bilo lakše pronaći da je jezik samo preimenovan, a ne i materijalno mijenjan.

,,Upali su u zamku koju su sami iskopali”, kaže Radunović uz ocjenu da bi pitanje jezika moglo da proizvede ,,radikalizaciju političkih odnosa i vrlo burnu jesen”.

Nova je pozvala SNP na hitne razgovore u cilju sprječavanja diskriminacije srpske jezičke zajednice u Crnoj Gori. Odgovor se nije čuo.

Posljednji određeni rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva ističe u nedjelju 31. jula. U međuvremenu su iz raznih izvora stigle vijesti da će parlament baš tog dana raspravljati o izbornom zakonu. U ovom trenutku, Kolegijum nije postigao dogovor o izbornom zakonu.

Situacija je sljedeća: od 81 poslanika DPS sa koalicionim partnerima ima 45 glasova. Bošnjačka stranka, ne baš od srca, ali bi mogla glasati ,,za” to su još tri glasa. Ukupno 48. Do dvotrećinske većine od 54, fali šest glasova.

Predstavnici albanskih partija ukidanje posebne izborne jedinice i sve ispod četiri garantovana mandata smatraju ukidanjem stečenih prava i u svim nastupima dosad bili su izričito protiv izbornog zakona. Od toga, kako se procjenjuje, ne bi se usudio da odstupi ni predstavnik Demokratske unije Albanaca. Osam poslanika NOVE i pet Pokreta za promjene, svako iz svojih razloga, takođe izričito tvrde da izborni zakon neće podržati. Ostaje 16 poslanika Socijalističke narodne partije.

,,Ma koliko nevjerovatno zvučalo, prema nekim informacijama, moguće je da SNP neće imati jedinstven stan na glasanju, to jest da njihov Glavni odbor ostavi poslanicima da glasaju prema sopstvenoj savjesti”, kaže za Monitor poslanik PZP-a Koča Pavlović.

Pokret za promjene u izbornom zakonu prije svega nije zadovoljan rješenjima o državljanstvu. Njihov predlog da svi koji su glasali na referendumu dobiju crnogorsko državljanstvo odbijen je.

Nekoliko poslanika SNP-a u razgovoru za Monitor odbacili su mogućnost da njihova partija neće imati jedinstven stav. Poslanici Neven Gošović i Vasilije Lalošević, koji oko izbornih zakona pregovaraju sa vlastima, ostali su nedostupni. Članovima glavnog odbora SNP-a najavljena je mogućnost da će se to tijelo sastati u petak ili subotu.

Jedna od verzija koja se može čuti kao moguće rješenje je da SNP podrži izborni zakon, a da vlast pristane da pitanje jezika reguliše izmjenama Ustava. To bi podrazumijevalo da se u Ustav zapiše da je, pored crnogorskog, službeni i onaj jezik kojim, prema popisu, govori najviše ljudi.

I dok Srbi kažu da će onaj ko glasa za izborni zakon u ovakvim okolnostima biti izdajnik, vlast kaže da će, ko ne glasa, zaustaviti evropske integracije.

,,Nema potrebe da se zavaravamo – u pitanju je sudbina cijele države”, ocijenio je poslanik DPS-a Miodrag Vuković.

Premijer Lukšić je naglasio da su evropske integracije državni interes kojem se ne mogu pretpostavljati bilo kakvi uskonacionalni ili partijski interesi.

Kad se sve zbroji, ispada da naš put ka evropskim integracijama u ovom času zavisi od Miga. Jeste tužno, ali se mora priznati da nam je – knap.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo