Povežite se sa nama

MONITORING

Sjekira za integracije

Objavljeno prije

na

Dugačka je i tužna priča o izbornim zakonima u Crnoj Gori. Još kad je, krajem 2007. godine usvojen novi Ustav, ustanovljena je obaveza da izborno zakonodavstvo sa njim bude usklađeno. Rokovi da se taj posao uradi produžavani su dosad šest puta. Za izbore je važno da budu održavani po uljudnim propisima, izbori su, opet, važni za demokratiju. Ne bismo se mi, sva je prilika oko toga mnogo sjekirali, ali je usvajanje izbornog zakona Evropska unija propisala kao prvi uslov da bi sa nama nastavila da razgovara. ,,Bez usvajanja izbornog zakona ne možemo predložiti datum za otvaranje pregovora”, bio je izričit početkom ovoga mjeseca direktor direktorata za proširenje Evropske unije Stefano Sanino. Poručio je da na tome treba sve partije da rade zajedno, da budu odgovorne i shvate koliki je ulog u pitanju. Bilo bi jednostavnije da im je preporučeno da kolektivno odu na Mjesec.

Stvar je prosta. Budući da je za usvajanje izbornog zakona potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, bilo bi neophodno, reklo bi se i logično, da, prije nego sa Evropom, naučimo da razgovaramo i dogovaramo se jedni sa drugima. Ide – nikako.

Godine su potrošene ne bi li crnogorska parlamentarna pamet ustanovila na koji način hoće da štiti prava manjina. U našim uslovima taj se posao pretvara u nemoguću misiju jednostavno zato što svi istovremeno hoće i neće da budu manjina. Crnogorci i Srbi, kao najzastupljeniji, normalno, hoće da budu većinski narodi, ali, neka od mnogobrojnih rješenja koja je smišljala Radna grupa zadužena za pravljenje izbornog zakona omogućavala su da, kome padne na pamet, odluči da ekskluzivno predstavlja Crnogorce ili Srbe i zatraži pravo na garantovane mandate. Bilo je tu raznih verzija, procenata,objašnjenja, formula, napuštanja, raspuštanja… Niko odavno ne zna postoji li tekst na kojem se radi ili se svaki put kreće iz početka.

Nekako s proljeća, stvar je premještena u nadležnost Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore. Prema Monitorovim izvorima, pogodili su se oko većine stvari koje su ih godinama mučile. Manjine će biti oni kojih ima manje od 15 odsto, ljudi koji su u biračkom spisku, a nemaju crnogorsko državljanstvo moći će da glasaju u narednih tri do pet godina, naći će se i neko rješenje za te žene i njihove kvote. Oko svakog od tih pitanja ima milion potpitanja, ali je, nakon popisa sve u duboku sjenu bacilo pitanje jezika. Nova srpska demokratija o izbornom zakonu neće da razgovara ako prethodno ne bude riješeno pitanje upotrebe srpskog jezika, prije svega u školama.

Odgovarajući na poslaničko pitanje predsjednika NOVE Andrije Mandića da li je spreman na compromise, odnosno ravnopravan tretman srpskog jezika u obrazovnom sistemu, kako bi se usvojio izborni zakon, premijer Igor Lukšić je rekao: ,,Određenje da se nastava u obrazovno-vaspitnim ustanovama izvodi na crnogorskom jeziku je ustavno utemeljeno i nije diskriminatorsko za bilo koga u Crnoj Gori, niti ugrožava prava i slobode bilo koje lingvističke zajednice”.

Premijer je, ipak, uočio kako se okolnost da se relativna većina građana Crne Gore izjasnila da govori srpskim jezikom kao maternjim ne može ignorisati. ,,Iz tog razloga Ministarstvo prosvjete i sporta završava pripremu nastavnog plana i programa koji će obezbijediti djeci kojima crnogorski nije maternji jezik izučavanje tog jezika kao posebnog predmeta i dobijanje ocjene na kraju školske godine”.

Vjeruje da će se ,,u otvorenoj komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete naći način da se dođe do najboljeg rješenja, uz očuvanje jedinstva obrazovnog sistema”. Kako precizno mali Perica zamišlja nastavu maternjeg jezika u ovoj državi ostalo je sasvim nejasno. Valjda zato što je cijela priča suluda. Ili neko može da zamisli djecu kako nakon redovnih časova crnogorskog idu da dodatno izučavaju srpski jezik.

Srpskim jezikom u Crnoj Gori govori nešto manje od 43, crnogorskim 37 odsto ljudi. Prije neki dan objavljeno je da u Crnoj Gori među mlađima od 18 godina u Crnoj Gori 39,23 odsto govori crnogorski, a 37,47 odsto srpski. Monitoru je u Monstatu objašnjeno da su te podatke obradili na zahtjev Ministarstva prosvjete, a da ostatku javnosti nijesu dostupni jer su preliminarni. Možda ministar prosvjete Slavoljub Stijepović, preporučen kao operativac, smišlja neko genijalno rješenje.

,,Mi nećemo odustati nikad. Vlast traži ima li negdje mekše. Ipak, sumnjam da će se neko, kome je glasačka baza srpska, usuditi da podrži izborni zakon, a da se prije toga ne obezbijedi da srpski i crnogorski jezik budu ravnopravni u obrazovnom sistemu”, kaže za Monitor potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović.

Prema njegovim riječima rješenje bi bilo lakše pronaći da je jezik samo preimenovan, a ne i materijalno mijenjan.

,,Upali su u zamku koju su sami iskopali”, kaže Radunović uz ocjenu da bi pitanje jezika moglo da proizvede ,,radikalizaciju političkih odnosa i vrlo burnu jesen”.

Nova je pozvala SNP na hitne razgovore u cilju sprječavanja diskriminacije srpske jezičke zajednice u Crnoj Gori. Odgovor se nije čuo.

Posljednji određeni rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva ističe u nedjelju 31. jula. U međuvremenu su iz raznih izvora stigle vijesti da će parlament baš tog dana raspravljati o izbornom zakonu. U ovom trenutku, Kolegijum nije postigao dogovor o izbornom zakonu.

Situacija je sljedeća: od 81 poslanika DPS sa koalicionim partnerima ima 45 glasova. Bošnjačka stranka, ne baš od srca, ali bi mogla glasati ,,za” to su još tri glasa. Ukupno 48. Do dvotrećinske većine od 54, fali šest glasova.

Predstavnici albanskih partija ukidanje posebne izborne jedinice i sve ispod četiri garantovana mandata smatraju ukidanjem stečenih prava i u svim nastupima dosad bili su izričito protiv izbornog zakona. Od toga, kako se procjenjuje, ne bi se usudio da odstupi ni predstavnik Demokratske unije Albanaca. Osam poslanika NOVE i pet Pokreta za promjene, svako iz svojih razloga, takođe izričito tvrde da izborni zakon neće podržati. Ostaje 16 poslanika Socijalističke narodne partije.

,,Ma koliko nevjerovatno zvučalo, prema nekim informacijama, moguće je da SNP neće imati jedinstven stan na glasanju, to jest da njihov Glavni odbor ostavi poslanicima da glasaju prema sopstvenoj savjesti”, kaže za Monitor poslanik PZP-a Koča Pavlović.

Pokret za promjene u izbornom zakonu prije svega nije zadovoljan rješenjima o državljanstvu. Njihov predlog da svi koji su glasali na referendumu dobiju crnogorsko državljanstvo odbijen je.

Nekoliko poslanika SNP-a u razgovoru za Monitor odbacili su mogućnost da njihova partija neće imati jedinstven stav. Poslanici Neven Gošović i Vasilije Lalošević, koji oko izbornih zakona pregovaraju sa vlastima, ostali su nedostupni. Članovima glavnog odbora SNP-a najavljena je mogućnost da će se to tijelo sastati u petak ili subotu.

Jedna od verzija koja se može čuti kao moguće rješenje je da SNP podrži izborni zakon, a da vlast pristane da pitanje jezika reguliše izmjenama Ustava. To bi podrazumijevalo da se u Ustav zapiše da je, pored crnogorskog, službeni i onaj jezik kojim, prema popisu, govori najviše ljudi.

I dok Srbi kažu da će onaj ko glasa za izborni zakon u ovakvim okolnostima biti izdajnik, vlast kaže da će, ko ne glasa, zaustaviti evropske integracije.

,,Nema potrebe da se zavaravamo – u pitanju je sudbina cijele države”, ocijenio je poslanik DPS-a Miodrag Vuković.

Premijer Lukšić je naglasio da su evropske integracije državni interes kojem se ne mogu pretpostavljati bilo kakvi uskonacionalni ili partijski interesi.

Kad se sve zbroji, ispada da naš put ka evropskim integracijama u ovom času zavisi od Miga. Jeste tužno, ali se mora priznati da nam je – knap.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo