MONITORING
Sjekira za integracije
Dugačka je i tužna priča o izbornim zakonima u Crnoj Gori. Još kad je, krajem 2007. godine usvojen novi Ustav, ustanovljena je obaveza da izborno zakonodavstvo sa njim bude usklađeno. Rokovi da se taj posao uradi produžavani su dosad šest puta. Za izbore je važno da budu održavani po uljudnim propisima, izbori su, opet, važni za demokratiju. Ne bismo se mi, sva je prilika oko toga mnogo sjekirali, ali je usvajanje izbornog zakona Evropska unija propisala kao prvi uslov da bi sa nama nastavila da razgovara. ,,Bez usvajanja izbornog zakona ne možemo predložiti datum za otvaranje pregovora”, bio je izričit početkom ovoga mjeseca direktor direktorata za proširenje Evropske unije Stefano Sanino. Poručio je da na tome treba sve partije da rade zajedno, da budu odgovorne i shvate koliki je ulog u pitanju. Bilo bi jednostavnije da im je preporučeno da kolektivno odu na Mjesec.
Stvar je prosta. Budući da je za usvajanje izbornog zakona potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, bilo bi neophodno, reklo bi se i logično, da, prije nego sa Evropom, naučimo da razgovaramo i dogovaramo se jedni sa drugima. Ide – nikako.
Godine su potrošene ne bi li crnogorska parlamentarna pamet ustanovila na koji način hoće da štiti prava manjina. U našim uslovima taj se posao pretvara u nemoguću misiju jednostavno zato što svi istovremeno hoće i neće da budu manjina. Crnogorci i Srbi, kao najzastupljeniji, normalno, hoće da budu većinski narodi, ali, neka od mnogobrojnih rješenja koja je smišljala Radna grupa zadužena za pravljenje izbornog zakona omogućavala su da, kome padne na pamet, odluči da ekskluzivno predstavlja Crnogorce ili Srbe i zatraži pravo na garantovane mandate. Bilo je tu raznih verzija, procenata,objašnjenja, formula, napuštanja, raspuštanja… Niko odavno ne zna postoji li tekst na kojem se radi ili se svaki put kreće iz početka.
Nekako s proljeća, stvar je premještena u nadležnost Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore. Prema Monitorovim izvorima, pogodili su se oko većine stvari koje su ih godinama mučile. Manjine će biti oni kojih ima manje od 15 odsto, ljudi koji su u biračkom spisku, a nemaju crnogorsko državljanstvo moći će da glasaju u narednih tri do pet godina, naći će se i neko rješenje za te žene i njihove kvote. Oko svakog od tih pitanja ima milion potpitanja, ali je, nakon popisa sve u duboku sjenu bacilo pitanje jezika. Nova srpska demokratija o izbornom zakonu neće da razgovara ako prethodno ne bude riješeno pitanje upotrebe srpskog jezika, prije svega u školama.
Odgovarajući na poslaničko pitanje predsjednika NOVE Andrije Mandića da li je spreman na compromise, odnosno ravnopravan tretman srpskog jezika u obrazovnom sistemu, kako bi se usvojio izborni zakon, premijer Igor Lukšić je rekao: ,,Određenje da se nastava u obrazovno-vaspitnim ustanovama izvodi na crnogorskom jeziku je ustavno utemeljeno i nije diskriminatorsko za bilo koga u Crnoj Gori, niti ugrožava prava i slobode bilo koje lingvističke zajednice”.
Premijer je, ipak, uočio kako se okolnost da se relativna većina građana Crne Gore izjasnila da govori srpskim jezikom kao maternjim ne može ignorisati. ,,Iz tog razloga Ministarstvo prosvjete i sporta završava pripremu nastavnog plana i programa koji će obezbijediti djeci kojima crnogorski nije maternji jezik izučavanje tog jezika kao posebnog predmeta i dobijanje ocjene na kraju školske godine”.
Vjeruje da će se ,,u otvorenoj komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete naći način da se dođe do najboljeg rješenja, uz očuvanje jedinstva obrazovnog sistema”. Kako precizno mali Perica zamišlja nastavu maternjeg jezika u ovoj državi ostalo je sasvim nejasno. Valjda zato što je cijela priča suluda. Ili neko može da zamisli djecu kako nakon redovnih časova crnogorskog idu da dodatno izučavaju srpski jezik.
Srpskim jezikom u Crnoj Gori govori nešto manje od 43, crnogorskim 37 odsto ljudi. Prije neki dan objavljeno je da u Crnoj Gori među mlađima od 18 godina u Crnoj Gori 39,23 odsto govori crnogorski, a 37,47 odsto srpski. Monitoru je u Monstatu objašnjeno da su te podatke obradili na zahtjev Ministarstva prosvjete, a da ostatku javnosti nijesu dostupni jer su preliminarni. Možda ministar prosvjete Slavoljub Stijepović, preporučen kao operativac, smišlja neko genijalno rješenje.
,,Mi nećemo odustati nikad. Vlast traži ima li negdje mekše. Ipak, sumnjam da će se neko, kome je glasačka baza srpska, usuditi da podrži izborni zakon, a da se prije toga ne obezbijedi da srpski i crnogorski jezik budu ravnopravni u obrazovnom sistemu”, kaže za Monitor potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović.
Prema njegovim riječima rješenje bi bilo lakše pronaći da je jezik samo preimenovan, a ne i materijalno mijenjan.
,,Upali su u zamku koju su sami iskopali”, kaže Radunović uz ocjenu da bi pitanje jezika moglo da proizvede ,,radikalizaciju političkih odnosa i vrlo burnu jesen”.
Nova je pozvala SNP na hitne razgovore u cilju sprječavanja diskriminacije srpske jezičke zajednice u Crnoj Gori. Odgovor se nije čuo.
Posljednji određeni rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva ističe u nedjelju 31. jula. U međuvremenu su iz raznih izvora stigle vijesti da će parlament baš tog dana raspravljati o izbornom zakonu. U ovom trenutku, Kolegijum nije postigao dogovor o izbornom zakonu.
Situacija je sljedeća: od 81 poslanika DPS sa koalicionim partnerima ima 45 glasova. Bošnjačka stranka, ne baš od srca, ali bi mogla glasati ,,za” to su još tri glasa. Ukupno 48. Do dvotrećinske većine od 54, fali šest glasova.
Predstavnici albanskih partija ukidanje posebne izborne jedinice i sve ispod četiri garantovana mandata smatraju ukidanjem stečenih prava i u svim nastupima dosad bili su izričito protiv izbornog zakona. Od toga, kako se procjenjuje, ne bi se usudio da odstupi ni predstavnik Demokratske unije Albanaca. Osam poslanika NOVE i pet Pokreta za promjene, svako iz svojih razloga, takođe izričito tvrde da izborni zakon neće podržati. Ostaje 16 poslanika Socijalističke narodne partije.
,,Ma koliko nevjerovatno zvučalo, prema nekim informacijama, moguće je da SNP neće imati jedinstven stan na glasanju, to jest da njihov Glavni odbor ostavi poslanicima da glasaju prema sopstvenoj savjesti”, kaže za Monitor poslanik PZP-a Koča Pavlović.
Pokret za promjene u izbornom zakonu prije svega nije zadovoljan rješenjima o državljanstvu. Njihov predlog da svi koji su glasali na referendumu dobiju crnogorsko državljanstvo odbijen je.
Nekoliko poslanika SNP-a u razgovoru za Monitor odbacili su mogućnost da njihova partija neće imati jedinstven stav. Poslanici Neven Gošović i Vasilije Lalošević, koji oko izbornih zakona pregovaraju sa vlastima, ostali su nedostupni. Članovima glavnog odbora SNP-a najavljena je mogućnost da će se to tijelo sastati u petak ili subotu.
Jedna od verzija koja se može čuti kao moguće rješenje je da SNP podrži izborni zakon, a da vlast pristane da pitanje jezika reguliše izmjenama Ustava. To bi podrazumijevalo da se u Ustav zapiše da je, pored crnogorskog, službeni i onaj jezik kojim, prema popisu, govori najviše ljudi.
I dok Srbi kažu da će onaj ko glasa za izborni zakon u ovakvim okolnostima biti izdajnik, vlast kaže da će, ko ne glasa, zaustaviti evropske integracije.
,,Nema potrebe da se zavaravamo – u pitanju je sudbina cijele države”, ocijenio je poslanik DPS-a Miodrag Vuković.
Premijer Lukšić je naglasio da su evropske integracije državni interes kojem se ne mogu pretpostavljati bilo kakvi uskonacionalni ili partijski interesi.
Kad se sve zbroji, ispada da naš put ka evropskim integracijama u ovom času zavisi od Miga. Jeste tužno, ali se mora priznati da nam je – knap.
Kosara BEGOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceVeliki prelom