Povežite se sa nama

OKO NAS

Skupo i neefikasno pravosuđe

Objavljeno prije

na

Crna Gora je protekle nedjelje izgubila još jedan spor pred Evropskim sudom za ljudska prava. U Strazburu su 17. septembra u slučaju Mijanović protiv Crne Gore utvrdili povredu prava na pravično suđenje zbog neizvršenja pravosnažne presude kao i prava na mirno uživanje imovine.

Borislav Mijanović se maja 2006. godine žalio zbog neizvršenja presude i povrede svojih imovinskih prava. Tražio je nadoknadu štete za inovacije, tehničko unapređenje i racionalizacije od nekadašnje fabrike Radoje Dakić. Osnovni sud u Podgorici je 2003. presudio u njegovu korist, presudu je godinu kasnije potvrdio Viši sud, a 2005. i Vrhovni sud.

Presudama je podgorička fabrika obavezana da plati Mijanoviću 159,879.33 eura, zateznu kamatu, kao i 6,216.26 eura za pravne troškove. Nalog suda za izvršenje presude upućen Centralnoj banci nikada nije ispoštovan. Opravdanje – dužnik nema novca na računu i ima još potražilaca.

Podnosilac predstavke je preminuo 2010. godine, a predstavku je preuzela njegova kćerka. Vlada, koju pred sudom zastupa Zoran Pažin, tvrdila je da je bilo brojnih presuda protiv istog dužnika, u korist bivših radnika po osnovu zaostalih plata. Vlada se u Strazburu pravdala za kašnjenje i time što je bilo zakazano nekoliko aukcija za prodaju nepokretne imovine Radoja Dakića i plaćanja obaveza iz presuda, ali nije bilo zainteresovanih investitora.

Sud u Strazburu nije uvažio Vladino pravdanje i utvrdio je da ni Centralna banka ni Osnovni sud nijesu preduzeli potrebne mjere da obezbijede izvršenje sa nekoga od više računa koje je akcionarsko društvo imalo kod Centralne banke, kao i da je država, kao većinski vlasnik društva, bila dužna da isplati taj dug.

Naloženo je da Vlada isplati predviđenu sumu na ime materijalne štete, uz zakonske kamate i sudske troškove. Rok za isplatu je tri mjeseca od pravnosnažnosti presude.

Značajno za ovu presudu je to što je Evropski sud ponovio da tužba Vrhovnom sudu za naknadu štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, kao i ustavna žalba u slučaju neizvršenja presude nijesu djelotvorni pravni ljekovi.

,,Evropski sud za ljudska prava je do sada u dva slučaja utvrdio da tužba za naknadu štete Vrhovnom sudu zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku nije delotvorno sredstvo jer ne dovodi do ubrzanja postupka”, kaže za Monitor direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević.

U HRA smatraju da je u ovoj presudi Sud u Strazburu utvrdio još jednu važnu činjenicu koja može da ima dalekosežnije posljedice. Sud je ustanovio da je država odgovorna za pravosnažno utvrđene obaveze Radoja Dakića, s obzirom na to da je većinski vlasnik tog akcionarskog društva.

,,Vlada ne bi trebalo da čeka da ponovo isto to Evropski sud utvrdi u presudi po predstavci koju su pre neku godinu podneli brojni radnici Radoja Dakića, kojima nikada nisu izvršene pravosnažne presude za zaostale plate i koji su zbog toga opravdano protestovali sve ove godine”, kaže Gorjanc-Prelević.

Ovo je 17. presuda Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na Crnu Goru, od aprila 2009, kada je Sud donio prvu takvu presudu.

U prvoj presudi, slučaju Bijelić protiv Crne Gore i Srbije, Evropski sud je utvrdio kršenje prava na mirno uživanje imovine zbog dugotrajnog neizvršavanja pravosnažne i izvršne presude. Sud je, u tom imovinskom sporu zbog stana u Podgorici koji traje još od 1989, podnosiocima predstavke dosudio 4500 eura na ime pretrpljene nematerijalne štete i 700 eura na ime troškova i izdataka.

Sud u Strazburu je u junu ove godine u slučaju Vukelić protiv Crne Gore utvrdio povredu prava na pravično suđenje, odnosno prava na suđenje u razumnom roku. Zvonimir Vukelić od početka 1997. godine ima pravosnažnu presudu u svoju korist kojom je, na ime zaloga, od dužnika dobio stan u Baru. Od tada traje njeno izvršenje, a Vukelić ni do danas nije dobio stan. U presudi Evropski sud je naložio da Crna Gora mora obezbijediti izvršenje presude u roku od tri mjeseca od njene pravosnažnosti. Državi je dat isti rok da Vukeliću plati 3.600 eura na ime nematerijalnih troškova.

Postupak pred Evropskim sudom u prosjeku traje četiri godine. Od 17 dosadašnjih presuda Suda u Strazburu koje se odnose na Crnu Goru čak u 12 slučajeva je utvrđena povreda člana šest Konvencije o ljudskim pravima, koji propisuje pravo na pravično suđenje.

Indikativna su dva slučaja za koja je Evropski sud donio presude prošle godine. U slučaju Stakić protiv Crne Gore, sud je u oktobru 2012. utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku. Riječ je o građanskoj parnici za naknadu štete koju domaći sudovi nijesu okončali još od 1978. godine!

U presudi iz oktobra 2012. Novović protiv Crne Gore, Sud u Strazburu je utvrdio povredu istog prava na pravično suđenje, zbog sudskog procesa koji je trajao 17 godina i 11 mjeseci.

Pored presuda koje se odnose na kršenje prava na suđenje u razumnom roku, najviše je slučajeva, čak sedam, kojima je utvrđeno kršenje prava zbog neizvršavanja pravosudnih sudskih odluka, a u dva slučaja na povredu prava na pristup sudu. U dva slučaja utvrđeno je kršenje prava na mirno uživanje imovine, u dva slučaja povreda prava na slobodu izražavanja i u jednom povreda prava na porodični i privatni život.

U Izvještaju o radu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za 2012. navodi se da se Crna Gora nalazi među državama sa visokim indeksom predstavki tom sudu po glavi stanovnika. Samo prošle godine Evropskom sudu za ljudska prava podnijeto je 180 tužbi protiv Crne Gore. Ukupno, od 2009. godine – 849 predstavki protiv Crne Gore.

,,Do dana sačinjavanja ove informacije Evropski sud je u odnosu na Crnu Goru donio 377 sudskih odluka, od čega je 350 predstavki odbijeno kao očigledno neosnovane, odbačene kao neprihvatljive ili su brisane sa liste, dok je u 27 slučajeva Sud utvrdio povredu barem jednog od konvencijskih prava na koje su se odnosile predstavke”, naveo je zastupnik Crne Gore pred tim sudom Zoran Pažin.

Prema zvaničnim informacijama, najveći broj predstavki koje se nalaze u fazi glavne rasprave odnose se na povredu prava na pravično suđenje i povredu prava na suđenje u razumnom roku.

Posljednjom presudom Evropskog suda u slučaju Mijanović protiv Crne Gore, država je u obavezi da isplati do sada najveću sumu po presudama Strazbura, preko 170.000 eura.

Građani greške pravosuđa i policije skupo plaćaju. Prema procjenama Ministarstva finansija troškovi za sudska izvršenja će ove godine iznositi 33,2 miliona eura. Skupa pravda, a tako neefikasna.

Ustavna žalba

Zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom Zoran Pažin je kao ozbiljan problem unutar pravnog sistema Crne Gore prepoznao djelotvornost ustavne žalbe i zabrinjavajući stav Evropskog suda za ljudska prava tim povodom. Gorjanc-Prelević kaže da je Evropski sud utvrdio da ustavna žalba nije djelotvorno sredstvo za neizvršenje sudske odluke, odnosno za slučajeve kada ne postoji ,,pojedinačni akt” kojim je prekršeno pravo: ,,Na činjenicu da Ustavni sud neće moći ništa da učini da zaštiti ljudska prava u svim onim slučajevima kada akta nema, npr. kada se ne sprovode djelotvorne istrage ubistava, mučenja, zlostavljanja i drugo, ili kada se ne sprovode sudske odluke, ukazivala je Akcija za ljudska prava još 2008. godine kada se donosio Zakon o Ustavnom sudu. Ponovo smo sada pokušali da utičemo da se to promeni, ali to ni ove nedelje nije usvojeno – predlagač to nije predložio, a amandman koji je u tom smislu podneo Andrija Popović, poslanik Liberalnog saveza, nije usvojen”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo