Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ DALIBORKE PEJOVIĆ: Gospođa Snimak

Objavljeno prije

na

Premijer je, tokom njegovog skupštinskog sata, kazao: Snimak je izmišljen radi suđenja DPS-u. Pa, kao i kada je afera objelodanjena, zaključio – priču smatram politički okončanom. Nekoliko dana ranije novoizabrani Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković nije želio direktno da odgovori na pitanje da li će se preispitivati predmet u vezi sa Snimkom, najeklatantnijim primjerom nezakonitih, antiustavnih radnji vladajuće partije. Rekao je da će odlučiti kada se detaljno upozna sa slučajem. Da krug bude potpun, doprinijela je kratka informacija: predsjednica Odbora direktora Montenegro erlajnza i u narednih godinu biće osoba koja će ostati upamćena kao nosilac jedne od glavnih uloge u pomenutoj aferi, Daliborka Pejović. Jasna je zakonomjernost: Snimak se institucionalno briše, akteri Snimka – napreduju.

Kada je objelodanjena afera Snimak, Pejović je bila (od decembra 2008. godine) na poziciji direktora Agencije za zaštitu životne sredine. Čuli smo svi: na sjednici Glavnog odbora DPS-a, 14. maja 2012. godine, ona je oštro kritikovala direktore državnih(!) javnih preduzeća zbog neaktivnosti u obezbjeđivanju sigurnih glasova za njenu partiju. Potvrdila je i da su direktori u tim preduzećima pravili procjene sigurnih glasova.

Valja se prisjetiti, makar zbog nekog budućeg, tužioca: ,,Naravno, reagovali smo na vrijeme tako što smo izbrisali 548 imena jer su se stekli zakonski uslovi kao nosilaca lične karte za strance da neće moći izvršiti glasanje i neće biti definitivno ciljna grupa kojom ćemo se baviti. Ono što je bila srećna okolnost je da se radilo o licima koja su, prema našoj identifikaciji, bila sigurno protivglasači na ovim izborima.” Pa: ,,U julu te godine nekih 1.872 birača trebalo je da uđu u istu ovu grupaciju i da iskoristimo upravni postupak za njihovo brisanje”. ,,Takođe se radi o ciljnoj grupi koja nam je vrlo interesantna i važna. U većini slučajeva i u velikom procentu se radi o glasačima protiv”.

Zbog ciljnih grupa spremnih za politički odstrel – u zemlji gdje se primjenjuju zakoni, Pejović bi po nalogu i tužioca, u najkraćem roku bila pozvana na informativni razgovor. Tadašnja Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić je ekspresno izjavila: ,,Nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela koje predviđa Krivični zakonik Crne Gore.” Otud je logično – unapređenje. Baš u periodu kada je Snimak drmao javnost, Pejovićeva je preskočila još jednu stepenicu u hijerarhiji. Na prijedlog Vladine Komisije za kadrovska pitanja, postala je državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Tako se Pejović (poslanica DPS-a od 2002. – 2006. godine), po rangu, primakla, kolegi po Snimku ministru Branimiru Gvozdenoviću, došavši na poziciju odmah iza njega. I Gvozdenović je imao zapaženu rolu u aferi. Sjetićete se: ,,Da smo na svakom šestom, od 1.150 biračkih mjesta, nevažeći listić pretvorili u listić DPS-a, odnosno evropske koalicije, imali bi taj četrdeseti mandat”. Ili, kada je rekao da sljedeći put DPS treba da iskoristi te podatke i ,,da prevaziđemo problem ovih skoro 6.000 nevažećih listića i to pretvorimo u svoju prednost”. Poentirao je: ,,To je ozbiljan potencijal, 15.290 birača glasalo je putem pisma, a u nekim opštinama smo jako dobro odradili taj dio posla. Tamo gdje smo se nekada opekli, i gdje su neke druge strukture uspjele prije da naprave rezultat, sada smo mi to uradili”.

Pejović se vremenom iskristalisala kao neformalni portparol DPS-a specijalizovan za aferu Snimak. Koncem februara prošle godine je u televizijskom intervjuu izložila argumentaciju partije u vezi sa tim slučajem. Ti biseri su za pamćenje (vidi boks).

Tada je rekla: „Zapošljavanje je nešto što je stvarno dominantna priča u našoj partiji, to je nešto čemu mi poklanjamo dužnu pažnju. Ne bavimo se nekakvim fantazijama raznoraznim i nacionalnim projektima i drugim, kao što je to slučaj sa drugim partijama. Borimo se za svakog čovjeka i za njegovu porodicu.”

Iako se hvalila kako se ne bave ,,nacionalnim projektima i drugim”, aludirajući na forsiranje podjela identitetskim pitanjima, Pejović je, demantujući sebe, itekako forsirala ta pitanja tokom kampanje.

Sjetimo se samo izbora u Podgorici. ,,Na ovim izborima, ja smatram da ne branim samo Podgoricu nego smatram da branim zajedno sa vama Crnu Goru”. Kako li tek izgleda kada forsiraju identitetska pitanja?

Nakon nekoliko mjeseci vrijednog rada – između ostaloga – na zataškavanju Snimka, opet je nagrađena. Objavljena vijest (maj prošle godine) glasila je: članica Predsjedništva DPS-a Daliborka Pejović jednoglasno je izabrana za prvu predsjednicu Ženske alijanse DPS (ŽAD). I rukovodstvo Snimka bilo je prisutno: konferenciji su prisustvovali predsjednik DPS-a Đukanović, politički direktor Tarzan Milošević, kao i ministri Suad Numanović, Miodrag Radunović i Sanja Vlahović. Podršku osnivanju ŽAD-a prisustvovanjem konferenciji dale su poslanice DPS-a i čelnici opštinskih odbora iz skoro svih gradova…

Ni mjesec kasnije novo unapređenje. Dugogodišnji predsjednik Odbora direktora Montenegro erlajnza Zoran Đurišić smijenjen je odlukom Mila Đukanovića, a na njegovo mjesto dolazi funkcionerka DPS-a Daliborka Pejović. Godinu poslije, maja 2014. godine, NVO MANS je – na osnovu prijava više desetina građana – izrazio ozbiljnu sumnju u zloupotrebe državnih resursa u oblasti avio-saobraćaja za potrebe izborne kampanje: besplatno dovođenje birača u Crnu Goru kako bi glasali za partiju na vlasti. Ništa od ozbiljne reakcije institucija. Naprotiv – i time se vraćamo na početak teksta: Pejović je dobila novi mandat.

Na sve navedeno Pejović, gospođa Snimak, zna da kaže: ,,Nemam čega da se stidim, i ponosna sam zbog onog što radim.”

Isto bi – kao po difoltu (automatizmu) – odgovorili svi iz DPS-a. Ili, što bi Pejović kazala: po folderu.

Biseri

„Zoran Jelić nije predstavnik SNP-a, nego je Zoran Jelić poslanik ispred DPS-a. Valjda ne možete očekivati da ako se zalaže za zapošljavanje bilo koga da favorizuje neke druge ljude, nego da favorizuje ljude iz svoje partije. A kako možete nekoga zaposliti čak iako vam je član i ako sve živo upregnete da to uradite?! To samo mogu politički nepismeni ljudi ili tendenciozni da pakuju na ovaj način.”
„Stvarno, ta priča da mi možemo favorizovati ljude DPS-a i da ih možemo zapošljavati ne znam na koji način u državnim strukturama a ne poštujući zakon i sva pravila – zaista jeste smiješno”
„Sve sjednice Glavnog odbor, sve sjednice Savjeta naše partije su posvećene borbama za ljude. I to ne imaginarne ljude, i ne ljude koji su samo pripadnici naše partije”.
„Mi nemamo strategiju o kojoj javnost Crne Gore priča da idemo da silimo ljude da glasaju za Demokratsku partiju socijalista i da koristimo nekakve mehanizme pritiska. Pa, mislim, da vam kažem jednu stvar: kako direktor može da natjera nekoga da glasa i čime to može da mu prijeti? Ako je čovjek u radnom odnosu. Kako može da ga makne sa posla?”
,,Meni je čest što pripadam Demokratskoj partiji socijalista kao najboljem, najizuzetnijem, najsjajnijem timu u ovoj našoj državi Crnoj Gori.”
,,Ja nijesam vjerovala da u Crnoj Gori postoji nova vaspitna metoda koja se zove ajd polako. E pa izgleda ovi domaćini koji se pripremaju za tu ulogu nam je svesrdno nude iako su zaboravili da dobri domaćini u Crnoj Gori i Podgorici znaju samo jednu riječ, a to je – aj naprijed.”
,,Ovu zemlju ima ko da vodi. Ova zemlja ima Mila Đukanovića, ima na čelu čovjeka i ličnost koji zna svoj put.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da  povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.

,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.

,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.

Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.

Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su  da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.

Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.

Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine  povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…

Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.

Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo