Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOTOR: SMJENA NA KORMILU: Odlazak Maje Ćatović

Objavljeno prije

na

Vrh Demokratske partije socijalista predložio je kotorskog ljekara Aleksandra Stjepčevića za novog čelnika Opštine Kotor. Ukoliko u lokalnom parlamentu dobije podršku odborničke većine vladajuće koalicije DPS-SDP-LP-HGI, dr.Stjepčević će zamijeniti Mariju Ćatović kojoj 17. novembra ističe desetogodišnji mandat na funkciji predsjednice opštine.

Kad zasjedne na prvu fotelju Kotora, osim nove luksuzne limuzine A6, koju je Ćatovićka pazarila prije pola godine, nadajući se produžetku mandata, Stjepčevića čeka bogato nasljeđe neispunjenih obećanja koalicije četiri partije i Majinog mnogoljudnog kabineta.

Marija Ćatović izabrana je za predsjednicu Opštine Kotor na neposrednim izborima 2004. godine, kao kandidat DPS-a. U predsjedničku fotelju sjela je direktno iz Jugopetrola, preduzeća iz koga je otišla uz otpremninu od 40-ak hiljada eura. Petogodišnji mandat obnovila je na izborima 2009. Pored ove funkcije, bila je visoko pozicionirana u DPS-u gdje je zauzimala funkcije poslanika u Skupštini Crne Gore, članice Predsjedništva stranke i izvršnog odbora DPS-a u lokalu.

Stupila je na čelo jedinog crnogorskog grada koji se nalazi na listi UNESCO-a, sa geslom kako će vratiti stari sjaj gradu Kotoru. To se nije dogodilo jer je Kotor vođen njenom rukom potamnio i osiromašio.

Dvostruki mandat Maje Ćatović obilježila je potpuna stagnacija i propast kotorske privrede i turizma. Ni jedno od predizbornih obećanja o krupnim investicionim zahvatima, ni ona, ni koalicija koju predvodi od 2004., nije ispunila. Radi se o obećanjima koja na izborima svih nivoa DPS ponavlja kao mantru – izgradnja novih hotela, zaobilaznice oko Kotora i žičare Kotor-Lovćen-Cetinje.

Onoliko je novca utrošeno na elaborate, projekte, tendere, za zaobilaznicu i žičaru, a od njih ni metra ni traga. Žičaru su gradili svi redom, gradonačelnica, ministri i predsjednik Filip Vujanović, koji je zalegao za poduhvat koji će omogućiti turistima „najljepši pogled na svijetu”, na zaliv Boke sa kotorske tvrđave San Đovani.

Umjesto obećanih ređale su se druge investicije, stambene zgrade privilegovanih građevinskih firmi. Iza nekih, po pisanju mnogih medija, stoje interesi Ćatovićke i njene porodice. Najupečatljivija investicija za Majinog mandata uzidana je u brdima Škaljara, glomazna zgradurina nazvana Pentagon, slika budvanizacije Kotora i Bokokotorskog zaliva.

Kotorani posebno zamjeraju Maji Ćatović što je tokom njenog mandata Kotor izbrisan sa liste gradova, kada je po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji preimenovan u naselje gradskog tipa. To su građani doživjeli kao uvredu i potiranje istorije drevnog Kotora koji je vjekovima imao status samostalnog grada.

Slučajno ili ne, tek u njenom mandatu Kotor gubi značaj regionalnog centra. Iz njega su raseljene ili obezvlašćene mnoge institucije, od Istorijskog arhiva, Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Pomorskog muzeja, registra brodova, Centra državne bezbijednosti do Uprave prihoda. Najnoviji udarac privredi i značaju Kotora stigao je nedavno odlaskom Jugopetrola, čija se direkcija uprkos protivljenju građana, nakon više od 60 godina od osnivanja, seli u Podgoricu.

Time će se ionako veliki broj nezaposlenih dodatno uvećati. Na kotorskom birou rada oko 300 osoba sa fakultetskom diplomom trenutno čeka na posao. Jedino što im se nudi u nekada bogatom i privredno razvijenom primorskom gradu, jesu poslovi magacionera ili kasirki, izvještava Radio Kotor.

Kotora koji je godinama kriminalizovan i zaslugom lokalne vlasti koja se nije libila da sklapa poslove sa osobama sa Interpolovih potjernica. Predsjednica Ćatović se hvalila dobrim odnosima sa pojedincima koji pripadaju tom miljeu.

Najznačajniji srednjovjekovni kulturno-istorijski spomenici grada, palače, gradski bedemi, elitni restorani, kafane i lokali, u rukama su poslovnih ljudi sumnjivih biografija. Istovremeno, Opština tuži sudu kotorske penzionere čije je se udruženje, navodno „bez pravnog osnova”, uknjižilo na lokal površine 19 kvadratnih metara.Kotor je grad u kome se javna nadmetanja za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Opštine obezbjeđuju kordonima specijalnih jedinica policije koji razdvajaju zainteresovane klanove.

Najveća šteta učinjena području kotorske opštine u posljednjih desetak godina je devastacija prostora Bokokotorskog zaliva čije je obale zahvatila ekspanzija nekontrolisanje gradnje. Kotor je u opasnosti da izgubi status zaštićenog područja UNESCO-a, na šta upozoravaju stručnjaci iz ove organizacije UN.

Odbornici vladajuće koalicije usvojili su čitav niz planskih dokumenata kojima se degradira zaštićeni prostor zaliva. Planovi se štancuju uprkos oštrim upozorenjima.

Maja Ćatović se dokazala kao velikodušni pokrovitelj pripadnika moćnog građevinskog lobija čije su želje za gradnjom u zaštićenim zelenim zonama zaliva Boke ugrađivane u sve urbanističke planove. Ozbiljne primjedbe na stanje očuvanosti zaštićenog dobra stizale su godinama, ali se predsjednica nije na njih osvrtala.

U izvještaju ICOMOS-a, savjetodavnog tijela UNESCO, ukazano je na poražavajuću degradaciju zaštićenog prostora čije prirodne vrijednosti gube odlike Izuzetne univerzalne vrijednosti koje su Kotor sa Bokom dovele na listu bisera svjetske prirodne i kulturne baštine.

Besprizornom gradnjom naročito su napadnute zelene zone na potezu Strp-Morinj-Kostajnica-Lipci, za koje su usvojeni planovi u suprotnosti sa preporukama UNESCO.

Pojedini urbanistički planovi, poput DUP-a Morinj, naselja u kome Maja Ćatović živi, usvojeni su iako saglasnost nije dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Morinj je urbanizovan do neprepoznatljivosti, uprkos zahtjevima ICOMOS-a za uvođenje moratorijuma na gradnju u zalivu do 2016. godine.

Ne vidim, ne čujem, ne znam – moto je kojeg se Maja Ćatović držala tokom dugog mandata. Nije ništa znala o divljoj gradnji u Krašićima čiju su obalu uzurpirali podgorički funkcioneri, bankari i tajkuni, nasipajući i zauzimajući more od zaliva za svoje vile i zgradurine. Nije čula detonacije i rušenje cijelog brda u naselju Lipci, u sred sezone, ni vidjela zasipanje mora tonama kamena, zemlje i betona, kuda je prolazila svaki dan, dok javnost nije reagovala na vandalsko uništavanje obale od strane nikšićkog biznismena i partijskog aktiviste.

Ostavila je vidljiv trag u kulturi, posebno odlukom da elitnu likovnu galeriju koja je godinama postojala na Trgu od oružja iseli, a lokal ustupi Prvoj banci na korišćenje.

Tako je Kotor ostao bez ekskluzivnog prostora za važne događaje koji se u iznudici, ponekad održavaju u prostorijama Pomorskog muzeja.

Ćatovićeva odlazi sa kolekcijom živopisnih priznanja i nagrada, dobijenih i kupljenih. Među njima se ističe ona sa Oksforda, nagrada Ujedinjena Evropa, dodijeljena od strane Sokratovog komiteta, ma šta to značilo. Laureat ovog neobičnog priznanja za koje treba izdvojiti oko 20.000 eura je i prijestonica Cetinje, ali i mnogi slavoljubivi likovi.

Da li će novi predsjednik dr Aleksandar Stjepčević kao član DPS-a nastavitit uhodanim Majinim manirom vladanja ili će u Kotoru produvati neki novi vjetrovi, vidjeće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo