Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOTOR: SMJENA NA KORMILU: Odlazak Maje Ćatović

Objavljeno prije

na

Vrh Demokratske partije socijalista predložio je kotorskog ljekara Aleksandra Stjepčevića za novog čelnika Opštine Kotor. Ukoliko u lokalnom parlamentu dobije podršku odborničke većine vladajuće koalicije DPS-SDP-LP-HGI, dr.Stjepčević će zamijeniti Mariju Ćatović kojoj 17. novembra ističe desetogodišnji mandat na funkciji predsjednice opštine.

Kad zasjedne na prvu fotelju Kotora, osim nove luksuzne limuzine A6, koju je Ćatovićka pazarila prije pola godine, nadajući se produžetku mandata, Stjepčevića čeka bogato nasljeđe neispunjenih obećanja koalicije četiri partije i Majinog mnogoljudnog kabineta.

Marija Ćatović izabrana je za predsjednicu Opštine Kotor na neposrednim izborima 2004. godine, kao kandidat DPS-a. U predsjedničku fotelju sjela je direktno iz Jugopetrola, preduzeća iz koga je otišla uz otpremninu od 40-ak hiljada eura. Petogodišnji mandat obnovila je na izborima 2009. Pored ove funkcije, bila je visoko pozicionirana u DPS-u gdje je zauzimala funkcije poslanika u Skupštini Crne Gore, članice Predsjedništva stranke i izvršnog odbora DPS-a u lokalu.

Stupila je na čelo jedinog crnogorskog grada koji se nalazi na listi UNESCO-a, sa geslom kako će vratiti stari sjaj gradu Kotoru. To se nije dogodilo jer je Kotor vođen njenom rukom potamnio i osiromašio.

Dvostruki mandat Maje Ćatović obilježila je potpuna stagnacija i propast kotorske privrede i turizma. Ni jedno od predizbornih obećanja o krupnim investicionim zahvatima, ni ona, ni koalicija koju predvodi od 2004., nije ispunila. Radi se o obećanjima koja na izborima svih nivoa DPS ponavlja kao mantru – izgradnja novih hotela, zaobilaznice oko Kotora i žičare Kotor-Lovćen-Cetinje.

Onoliko je novca utrošeno na elaborate, projekte, tendere, za zaobilaznicu i žičaru, a od njih ni metra ni traga. Žičaru su gradili svi redom, gradonačelnica, ministri i predsjednik Filip Vujanović, koji je zalegao za poduhvat koji će omogućiti turistima „najljepši pogled na svijetu”, na zaliv Boke sa kotorske tvrđave San Đovani.

Umjesto obećanih ređale su se druge investicije, stambene zgrade privilegovanih građevinskih firmi. Iza nekih, po pisanju mnogih medija, stoje interesi Ćatovićke i njene porodice. Najupečatljivija investicija za Majinog mandata uzidana je u brdima Škaljara, glomazna zgradurina nazvana Pentagon, slika budvanizacije Kotora i Bokokotorskog zaliva.

Kotorani posebno zamjeraju Maji Ćatović što je tokom njenog mandata Kotor izbrisan sa liste gradova, kada je po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji preimenovan u naselje gradskog tipa. To su građani doživjeli kao uvredu i potiranje istorije drevnog Kotora koji je vjekovima imao status samostalnog grada.

Slučajno ili ne, tek u njenom mandatu Kotor gubi značaj regionalnog centra. Iz njega su raseljene ili obezvlašćene mnoge institucije, od Istorijskog arhiva, Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Pomorskog muzeja, registra brodova, Centra državne bezbijednosti do Uprave prihoda. Najnoviji udarac privredi i značaju Kotora stigao je nedavno odlaskom Jugopetrola, čija se direkcija uprkos protivljenju građana, nakon više od 60 godina od osnivanja, seli u Podgoricu.

Time će se ionako veliki broj nezaposlenih dodatno uvećati. Na kotorskom birou rada oko 300 osoba sa fakultetskom diplomom trenutno čeka na posao. Jedino što im se nudi u nekada bogatom i privredno razvijenom primorskom gradu, jesu poslovi magacionera ili kasirki, izvještava Radio Kotor.

Kotora koji je godinama kriminalizovan i zaslugom lokalne vlasti koja se nije libila da sklapa poslove sa osobama sa Interpolovih potjernica. Predsjednica Ćatović se hvalila dobrim odnosima sa pojedincima koji pripadaju tom miljeu.

Najznačajniji srednjovjekovni kulturno-istorijski spomenici grada, palače, gradski bedemi, elitni restorani, kafane i lokali, u rukama su poslovnih ljudi sumnjivih biografija. Istovremeno, Opština tuži sudu kotorske penzionere čije je se udruženje, navodno „bez pravnog osnova”, uknjižilo na lokal površine 19 kvadratnih metara.Kotor je grad u kome se javna nadmetanja za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Opštine obezbjeđuju kordonima specijalnih jedinica policije koji razdvajaju zainteresovane klanove.

Najveća šteta učinjena području kotorske opštine u posljednjih desetak godina je devastacija prostora Bokokotorskog zaliva čije je obale zahvatila ekspanzija nekontrolisanje gradnje. Kotor je u opasnosti da izgubi status zaštićenog područja UNESCO-a, na šta upozoravaju stručnjaci iz ove organizacije UN.

Odbornici vladajuće koalicije usvojili su čitav niz planskih dokumenata kojima se degradira zaštićeni prostor zaliva. Planovi se štancuju uprkos oštrim upozorenjima.

Maja Ćatović se dokazala kao velikodušni pokrovitelj pripadnika moćnog građevinskog lobija čije su želje za gradnjom u zaštićenim zelenim zonama zaliva Boke ugrađivane u sve urbanističke planove. Ozbiljne primjedbe na stanje očuvanosti zaštićenog dobra stizale su godinama, ali se predsjednica nije na njih osvrtala.

U izvještaju ICOMOS-a, savjetodavnog tijela UNESCO, ukazano je na poražavajuću degradaciju zaštićenog prostora čije prirodne vrijednosti gube odlike Izuzetne univerzalne vrijednosti koje su Kotor sa Bokom dovele na listu bisera svjetske prirodne i kulturne baštine.

Besprizornom gradnjom naročito su napadnute zelene zone na potezu Strp-Morinj-Kostajnica-Lipci, za koje su usvojeni planovi u suprotnosti sa preporukama UNESCO.

Pojedini urbanistički planovi, poput DUP-a Morinj, naselja u kome Maja Ćatović živi, usvojeni su iako saglasnost nije dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Morinj je urbanizovan do neprepoznatljivosti, uprkos zahtjevima ICOMOS-a za uvođenje moratorijuma na gradnju u zalivu do 2016. godine.

Ne vidim, ne čujem, ne znam – moto je kojeg se Maja Ćatović držala tokom dugog mandata. Nije ništa znala o divljoj gradnji u Krašićima čiju su obalu uzurpirali podgorički funkcioneri, bankari i tajkuni, nasipajući i zauzimajući more od zaliva za svoje vile i zgradurine. Nije čula detonacije i rušenje cijelog brda u naselju Lipci, u sred sezone, ni vidjela zasipanje mora tonama kamena, zemlje i betona, kuda je prolazila svaki dan, dok javnost nije reagovala na vandalsko uništavanje obale od strane nikšićkog biznismena i partijskog aktiviste.

Ostavila je vidljiv trag u kulturi, posebno odlukom da elitnu likovnu galeriju koja je godinama postojala na Trgu od oružja iseli, a lokal ustupi Prvoj banci na korišćenje.

Tako je Kotor ostao bez ekskluzivnog prostora za važne događaje koji se u iznudici, ponekad održavaju u prostorijama Pomorskog muzeja.

Ćatovićeva odlazi sa kolekcijom živopisnih priznanja i nagrada, dobijenih i kupljenih. Među njima se ističe ona sa Oksforda, nagrada Ujedinjena Evropa, dodijeljena od strane Sokratovog komiteta, ma šta to značilo. Laureat ovog neobičnog priznanja za koje treba izdvojiti oko 20.000 eura je i prijestonica Cetinje, ali i mnogi slavoljubivi likovi.

Da li će novi predsjednik dr Aleksandar Stjepčević kao član DPS-a nastavitit uhodanim Majinim manirom vladanja ili će u Kotoru produvati neki novi vjetrovi, vidjeće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo