Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TAJNE ŠIPČANIKA: Groblje aviona

Objavljeno prije

na

Šipčanik, nekadašnji vojni aerodrom, iako ga je NATO bombardovao prije petnaest godina, i dalje je u fokusu javnosti. Početkom prošlog mjeseca Vlada Crne Gore usvojila je godišnji izvještaj o sigurnosti upravljanja radioaktivnim otpadom u kojem se navodi da Crna Gora treba da izveze radioaktivne motore aviona uništenih u NATO bombardovanju 1999. godine. U izvještaju se ne navodi gdje su sada smješteni ti motori, a radi se o motorima aviona koji su izgoreli u podzemnom objektu aerodroma Šipčanik. Prema našim pouzdanim izvorima, motori, odnosno ostaci izgorelih aviona, nalaze se u kontejnerima lociranim na Ćemovskom polju.

Brdo Šipčanik nalazi se na istočnoj strani Podgorice i izdiže se iz Ćemovskog polja. Nekada je tu bilo utvrđenje koje je crnogorski prestolonasljednik Danilo 1912. preuzeo od Turaka. Za vrijeme bivše Jugoslavije tu je sagrađen vojni aerodrom, a danas umjesto aviona, kerozina, bombi i raketa u njemu su ,,prizemljena” burad puna raznih vina, koje proizvode Plantaže.

Za pretvaranje super tajne vojne baze u čuveni vinski podrum krivci su NATO i general avijacije Blagoje Grahovac.

NATO je 27. аprilа 1999. u tri nаvrаtа bombаrdovаo аerodrom Golubovci, a posebno mu je bio interesantan podzemni objekаt аerodromа u Šipčаniku.

“Tada se u njemu nаlаzilo 26 аvionа rаznih tipovа, među kojimа i svih sedаm аvionа G-4 super Galeb iz аkro-grupe Leteće zvijezde. Svi su izgoreli, zajedno sa gorivom i municijom, kada su avioni NATO-a uspjeli da probiju rupu na gornjem sloju zemlje i kamena specijalnim bombama za izazivanje tektonskih poremećaja”, kaže Grahovac.

Unutra je sve spaljeno, a tunel je ostao netaknut.

Pored aerodroma u Bihaću i Prištini, aviobaza u Šipčaniku bila je jedina u bivšoj Jugoslaviji iz koje su avioni polijetali bukvalno iz tunela izgrađenog usred brda!

U februaru 2001. godine, kao savjetnik Mila Đukanovića, tadašnjeg predsjednika Crne Gore, Grahovac je uradio idejni projekat po kojem bi se dio aerodroma (tada je bio vlasništvo vojske) ustupio preduzeću Aerodromi Crne Gore, a prostor poligona Tuzi i prostor oko pomoćne piste Plantažama za nove zasade loze i kao i dio brda Šipčanik na kome je bila ratna komandna infrastruktura, za turističko-ugostiteljsku namjenu, a podzemni objekat za podrum vina. Đukanović je to odobrio i projekat je upućen Vladi.

Nakon formiranja državne zajednice Srbija i Crna Gora Grahovac je imenovan za člana potkomisije za imovinu koju je koristila Vojska SCG.

,,Prvog oktobra 2004. godine, na moje insistiranje, komisija je odlučila da se taj prostor ustupi Crnoj Gori, odnosno preduzeću Plantaže. No,Vlada Crne Gore odlučuje da se taj prostor ustupi Fondu za reformu vojske radi prodaje. Uzalud sam se obraćao raznim institucijama objašnjavajući da je taj fond fantomska tvorevina, osnovana suprotno tada važećim zakonima. U Fondu su glavnu riječ vodili Svetozar Marovićev, predsjednik Savjeta ministara SCG, i Prvoslav Davinić, ministar odbrane SCG”, objašnjava Grahovac.

Njegovo uporno insistiranje da je sve to protivzakonito, jer država ne može prodavati svoju imovinu sama sebi – većinski vlasnik Plantaža bila je država, nije davalo nikakav rezultat.

,,Tada su operativno najagilniji bili predsjednik Crne Gore Filip Vujanović sa svojim savjetničkim timom i tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović. A sve, kobajagi, radi socijalnog zbrinjavanja pripadnika Vojske. Danas se dobro vidi kako su ih zbrinuli, iako je sve rasprodato. Smijenjen sam iz potkomisije za imovinu”, sjeća se Grahovac.

Sporenje oko Šipčanika, daleko od očiju javnosti, trajalo je preko dvije godine. Bilo je raznih ideja i namjera iz različitih interesa. U opticaju je bio i plan da se današnji vinski podrum pretvori u privatnu fabriku eksploziva. Logično, da bi zaokružili cjelinu: autoput – mehanizacija – eksplozivi. Ipak, Vlada je odlučila da se navedeni prostor ustupi Plantažama.

I, 2008. godine, u nekadašnjem podzemnom objektu aerodroma, zvanično je otvoren podrum Šipčanik. Podrum se nalazi na preko 30 metara ispod zemlje. U obliku je zavojitog tunela, dugog 356 metara, prosječne širine 13,5 i visine sedam metara. Temperatura je uvijek oko 18 stepeni. Na 7.000 metara kvadratnih, u drvenim buradima i bocama odležava dva miliona litara vina. U sklopu podruma je i vinoteka sa 28.000 boca vina, starih od tri do deset godina….

Grahovac je prisustvovao svečanom otvaranju podruma, a posebno se sjeća jednog detalja.

,,Protokol Plantaža odredio mi je mjesto neposredno ispred govornice zvaničnika. Zvanični govornik je bio predsjednik DPS-a, tada bez državne funkcije, Milo Đukanović. Tada je rekao i ovo: ‘Zahvaljujući vizionarskoj ideji predsjednika Odbora direktora vašeg preduzeća, prof. dr Veselina Vukotića, vi danas raspolažete ovako vrijednim objektom’. To izgovara, a mene u oči gleda. Tipična DPS kulturologija. Tada sam odlučio da ću o ovome obavijestiti javnost, ali sam to stalno odgađao nadajući se da će se oni konačno, bar malo, dozvati pameti. Očigledno neće. Umalo da Šipčanik nije završio kao Skočiđevojka, Platamuni, Kumbor, Luštica”, podsjeća Grahovac.

Do sedamdesetih godina prošlog vijeka Ćemovsko polje bilo je pustara. U nju je uloženo 62 miliona dolara. Nakon detaljnih istraživanja, kontrole i preporuka od strane FAO, Međunarodna banka je odobrila učešće u finansiranju projekta Ćemovsko polje (1977–1982). Tim projektom Crna Gora je dobila 1.500 hektara vinograda kao i moderan vinarski podrum kapaciteta 2000 vagona. Danas je to najveći vinograd u ovom dijelu Evrope, površine preko 2.300 hektara, sa 11,5 miliona čokota vinove loze.

Kada su eksperti Međunarodne banke iz Vašingtona 1977. godine razmatrali projekat Ćemovsko polje, u Podgoricu je došao francuski specijalista za vino i vinogradarstvo Patrik Evelin Simon, koji je obavio degustaciju, pravio analize, upoređivao vranac sa drugim vinima i zaključio: vino vranac zauzima mjesto uz sam bok najboljih francuskih vina koja se proizvode u okolini Bordoa.

Tako Šipčanik mijenja uloge: od turskog utvrđenja, pa vojnog aerodrome JNA, do podruma za čuvanje dobrih vina. I čuva mnoge male i velike tajne. Jedna od njih je i ova: ko i gdje čuva kontaminirane avionske motore.


Piloti Vidmari

General Blagoje Grahovac je prije nekoliko godina posjetio vinski podrum Šipčanik sa svojim prijateljem iz Slovenije Ljubom Vidmarom. Tada su otkrili da je prvi pilot koji je 1972. godine „urulao” borbeni avion u podzemni objekat Šipčanik, upravo bio mladi potporučnik-pilot Ljubo Vidmar. Još jedna zanimljivost. Prvim avionom, koji je 1913. godine sletio na teritoriju Crne Gore, na Obilića poljanu kod Cetinja, upravljao je pilot Đani Vidmar, rodom sa Krasa iz Slovenije, baš odakle je i njegov ,,klasić” Ljubo Vidmar.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo