Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TAJNE ŠIPČANIKA: Groblje aviona

Objavljeno prije

na

Šipčanik, nekadašnji vojni aerodrom, iako ga je NATO bombardovao prije petnaest godina, i dalje je u fokusu javnosti. Početkom prošlog mjeseca Vlada Crne Gore usvojila je godišnji izvještaj o sigurnosti upravljanja radioaktivnim otpadom u kojem se navodi da Crna Gora treba da izveze radioaktivne motore aviona uništenih u NATO bombardovanju 1999. godine. U izvještaju se ne navodi gdje su sada smješteni ti motori, a radi se o motorima aviona koji su izgoreli u podzemnom objektu aerodroma Šipčanik. Prema našim pouzdanim izvorima, motori, odnosno ostaci izgorelih aviona, nalaze se u kontejnerima lociranim na Ćemovskom polju.

Brdo Šipčanik nalazi se na istočnoj strani Podgorice i izdiže se iz Ćemovskog polja. Nekada je tu bilo utvrđenje koje je crnogorski prestolonasljednik Danilo 1912. preuzeo od Turaka. Za vrijeme bivše Jugoslavije tu je sagrađen vojni aerodrom, a danas umjesto aviona, kerozina, bombi i raketa u njemu su ,,prizemljena” burad puna raznih vina, koje proizvode Plantaže.

Za pretvaranje super tajne vojne baze u čuveni vinski podrum krivci su NATO i general avijacije Blagoje Grahovac.

NATO je 27. аprilа 1999. u tri nаvrаtа bombаrdovаo аerodrom Golubovci, a posebno mu je bio interesantan podzemni objekаt аerodromа u Šipčаniku.

“Tada se u njemu nаlаzilo 26 аvionа rаznih tipovа, među kojimа i svih sedаm аvionа G-4 super Galeb iz аkro-grupe Leteće zvijezde. Svi su izgoreli, zajedno sa gorivom i municijom, kada su avioni NATO-a uspjeli da probiju rupu na gornjem sloju zemlje i kamena specijalnim bombama za izazivanje tektonskih poremećaja”, kaže Grahovac.

Unutra je sve spaljeno, a tunel je ostao netaknut.

Pored aerodroma u Bihaću i Prištini, aviobaza u Šipčaniku bila je jedina u bivšoj Jugoslaviji iz koje su avioni polijetali bukvalno iz tunela izgrađenog usred brda!

U februaru 2001. godine, kao savjetnik Mila Đukanovića, tadašnjeg predsjednika Crne Gore, Grahovac je uradio idejni projekat po kojem bi se dio aerodroma (tada je bio vlasništvo vojske) ustupio preduzeću Aerodromi Crne Gore, a prostor poligona Tuzi i prostor oko pomoćne piste Plantažama za nove zasade loze i kao i dio brda Šipčanik na kome je bila ratna komandna infrastruktura, za turističko-ugostiteljsku namjenu, a podzemni objekat za podrum vina. Đukanović je to odobrio i projekat je upućen Vladi.

Nakon formiranja državne zajednice Srbija i Crna Gora Grahovac je imenovan za člana potkomisije za imovinu koju je koristila Vojska SCG.

,,Prvog oktobra 2004. godine, na moje insistiranje, komisija je odlučila da se taj prostor ustupi Crnoj Gori, odnosno preduzeću Plantaže. No,Vlada Crne Gore odlučuje da se taj prostor ustupi Fondu za reformu vojske radi prodaje. Uzalud sam se obraćao raznim institucijama objašnjavajući da je taj fond fantomska tvorevina, osnovana suprotno tada važećim zakonima. U Fondu su glavnu riječ vodili Svetozar Marovićev, predsjednik Savjeta ministara SCG, i Prvoslav Davinić, ministar odbrane SCG”, objašnjava Grahovac.

Njegovo uporno insistiranje da je sve to protivzakonito, jer država ne može prodavati svoju imovinu sama sebi – većinski vlasnik Plantaža bila je država, nije davalo nikakav rezultat.

,,Tada su operativno najagilniji bili predsjednik Crne Gore Filip Vujanović sa svojim savjetničkim timom i tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović. A sve, kobajagi, radi socijalnog zbrinjavanja pripadnika Vojske. Danas se dobro vidi kako su ih zbrinuli, iako je sve rasprodato. Smijenjen sam iz potkomisije za imovinu”, sjeća se Grahovac.

Sporenje oko Šipčanika, daleko od očiju javnosti, trajalo je preko dvije godine. Bilo je raznih ideja i namjera iz različitih interesa. U opticaju je bio i plan da se današnji vinski podrum pretvori u privatnu fabriku eksploziva. Logično, da bi zaokružili cjelinu: autoput – mehanizacija – eksplozivi. Ipak, Vlada je odlučila da se navedeni prostor ustupi Plantažama.

I, 2008. godine, u nekadašnjem podzemnom objektu aerodroma, zvanično je otvoren podrum Šipčanik. Podrum se nalazi na preko 30 metara ispod zemlje. U obliku je zavojitog tunela, dugog 356 metara, prosječne širine 13,5 i visine sedam metara. Temperatura je uvijek oko 18 stepeni. Na 7.000 metara kvadratnih, u drvenim buradima i bocama odležava dva miliona litara vina. U sklopu podruma je i vinoteka sa 28.000 boca vina, starih od tri do deset godina….

Grahovac je prisustvovao svečanom otvaranju podruma, a posebno se sjeća jednog detalja.

,,Protokol Plantaža odredio mi je mjesto neposredno ispred govornice zvaničnika. Zvanični govornik je bio predsjednik DPS-a, tada bez državne funkcije, Milo Đukanović. Tada je rekao i ovo: ‘Zahvaljujući vizionarskoj ideji predsjednika Odbora direktora vašeg preduzeća, prof. dr Veselina Vukotića, vi danas raspolažete ovako vrijednim objektom’. To izgovara, a mene u oči gleda. Tipična DPS kulturologija. Tada sam odlučio da ću o ovome obavijestiti javnost, ali sam to stalno odgađao nadajući se da će se oni konačno, bar malo, dozvati pameti. Očigledno neće. Umalo da Šipčanik nije završio kao Skočiđevojka, Platamuni, Kumbor, Luštica”, podsjeća Grahovac.

Do sedamdesetih godina prošlog vijeka Ćemovsko polje bilo je pustara. U nju je uloženo 62 miliona dolara. Nakon detaljnih istraživanja, kontrole i preporuka od strane FAO, Međunarodna banka je odobrila učešće u finansiranju projekta Ćemovsko polje (1977–1982). Tim projektom Crna Gora je dobila 1.500 hektara vinograda kao i moderan vinarski podrum kapaciteta 2000 vagona. Danas je to najveći vinograd u ovom dijelu Evrope, površine preko 2.300 hektara, sa 11,5 miliona čokota vinove loze.

Kada su eksperti Međunarodne banke iz Vašingtona 1977. godine razmatrali projekat Ćemovsko polje, u Podgoricu je došao francuski specijalista za vino i vinogradarstvo Patrik Evelin Simon, koji je obavio degustaciju, pravio analize, upoređivao vranac sa drugim vinima i zaključio: vino vranac zauzima mjesto uz sam bok najboljih francuskih vina koja se proizvode u okolini Bordoa.

Tako Šipčanik mijenja uloge: od turskog utvrđenja, pa vojnog aerodrome JNA, do podruma za čuvanje dobrih vina. I čuva mnoge male i velike tajne. Jedna od njih je i ova: ko i gdje čuva kontaminirane avionske motore.


Piloti Vidmari

General Blagoje Grahovac je prije nekoliko godina posjetio vinski podrum Šipčanik sa svojim prijateljem iz Slovenije Ljubom Vidmarom. Tada su otkrili da je prvi pilot koji je 1972. godine „urulao” borbeni avion u podzemni objekat Šipčanik, upravo bio mladi potporučnik-pilot Ljubo Vidmar. Još jedna zanimljivost. Prvim avionom, koji je 1913. godine sletio na teritoriju Crne Gore, na Obilića poljanu kod Cetinja, upravljao je pilot Đani Vidmar, rodom sa Krasa iz Slovenije, baš odakle je i njegov ,,klasić” Ljubo Vidmar.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo