Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAPOSTAVLJENO NASLJEĐE ŽIVKA NIKOLIĆA: U ime tradicije

Objavljeno prije

na

Optuži novi gradonačelnik Slavoljub Stijepović u Skupštini Podgorice, prošle nedjelje, i čuvenog reditelja Živka Nikolića! Kaže – rugao se ,,našoj tradicionalnoj Crnoj Gori”. Ništa neobično za osobenog partijca, koji u javnim nastupima djeluje kao da je izašao iz nekog od filmova na koje se kritički osvrnuo. Na primjer – U ime naroda, gdje jedan od likova kaže: ,,Moraš znat kako partija diše… Ja sam u tome principijelan. Ja sam i svoju sobu ozvučio.”

Na gradonačelnikov ispad javno se osvrnuo jedino Dragan Koprivica, po čijem tekstu je Nikolić 1996. snimio seriju Oriđinali: ,,Ostaće upamćeno da je kao gradonačelnik Podgorice javno sudio najvećem reditelju u istoriji crnogorske kinematografije, koji je svijetom pronio slavu našeg filma i Crne Gore”.

Zanimljivo je da većina kulturnih djelatnika koje smo kontaktirali nije bila voljna da komentariše ovaj ispad. Ni pored našeg insistiranja da je to samo povod da se pokrene tema o tretmanu Nikolićevog djela i nasljeđa u Crnoj Gori. Uglavnom kažu da onaj koji je izrekao osudu nije vrijedan osvrta.

Ni patriotski mediji, uvijek spremni da odbrane crnogorske tekovine, nijesu registrovali Stijepovićev ispad. Kako da se zamjere novom gradonačelniku Podgorice. Oćutala je to i RTCG, tzv. Javni servis, za koji je reditelj Nikolić tokom dvije decenije saradnje snimio brojne drame i serije. Iz RTCG već nekoliko godina nema ni odgovora što je sa nedovršenim Nikolićevim filmom Oriđinali, koji je snimao na Skadarskom jezeru. Da li je u ,,bunkeru”?

Osuda umjetnika od strane političara nije ništa novo. Anegdota kaže da je, dok je pripremana Đekna, u tadašnju TV Titograd došao član Predsjedništva SRCG da ljubazno kaže da serija ne bi trebala da se snima. Razlog – reprezentuje jednu primitivnu, zaostalu Crnu Goru, koje više skoro da nema. Iz TV Titograda su se nekako snašli, pa su, nakon što je serija ostvarila uspjeh širom Jugoslavije, dobili pohvale i od političara.

,,Suštinski, ništa se nije izmijenilo u odnosu na vrijeme kad su neke junačine išle u Beograd da ga tuku zbog dokumentarnog filma Biljeg. Podsjetiću, Biljeg govori o hidroelektrani podignutoj u bezvodnom kršu, jer se nekom ondašnjem moćniku tako prohtjelo. Film je poslužio kao uvod u antologijsko ostvarenje Čudo neviđeno. I tada i danas Crnogorci lako opraštaju promašene investicije, ali ne praštaju ako to neko kaže i pokaže. Da nije snažne frustracije, lako bi se shvatilo da je u pitanju simbol svih promašenih ljudskih projekata, od onih komunističkih do onih koji će, na primjer u naše vrijeme, izazvati svjetsku ekonomsku krizu”, kaže za Monitor Božena Jelušić, koautor monografije Iskušavanje filma – Živko Nikolić.

Od smrti Živka Nikolića proteklo je 13 godina. Osim sporadičnih omaža na Hercegnovskom filmskom festivalu, o njegovom djelu se ne govori puno. To zataškavanje njegovog djela počelo je i za života. Živko je posljednji film snimio 1989.

,,Znate, posvećeni umjetnici su rijetki. I mnogo krhki. I nikada ne traže svečane sahrane s muzikom. Posvećeni umjetnik uvijek traži samo da radi. Rad mu je obraz…”, govorio je Nikolić u jednom od posljednjih intervjua.

Filmski festival MOFFEM u Kotoru je jedan od rijetkih čija glavna nagrada za najbolji autorski film nosi ime Živka Nikolića. Utemeljivačica festivala Maja Bogojević za Monitor kaže: ,,Bilo bi lijepo da se oda počast Živku, davanjem njegovog imena ulici ili trgu glavnog grada, nekim od ključnih filmskih institucija u cijeloj državi, posebno u njegovom rodnom gradu”.

Ideja da jedna ulica u Nikšiću nosi ime Živka Nikolića inicirana je još 2012. Iako su se tada svi složili oko toga, do dan danas to obećanje nije ispunjeno.

U septembru je preko društvenih mreža pokrenuta inicijativa da Živko Nikolić dobije ulicu u Podgorici. Apel je upućen pod geslom: ,,Dosta nam je američkih predsjednika, Azerbejdžanaca i Arapa, imamo mi naše legende”.

,,Ne treba nam bolje objašnjenje za naše socijalno-kulturno stanje od citata – još uvijek aktuelnog – samog Živka: ,,Ljudima je potrebnije uveličavajuće ogledalo nego ono koje odražava stvarnost”. Možda baš zbog njegove dosljedne satirične kritike lokalne društvene stvarnosti nije omiljen kod Crnogoraca. Živkovo djelo će biti dovoljno cijenjeno onog trenutka kad Crnogorci budu spremni da sebe pogledaju u ogledalu, bez narcisoidnog uljepšavanja slike stvarnosti”, kaže Bogojević.

Nikolić je studirao slikarstvo i glumu, pisao je scenarije za većinu svojih filmova. Jednom je kazao: ,,Mislim da nema zatvorenih ličnosti. Svaki čovjek se kad-tad otvori i pokaže svoje pravo lice… Ljudi su ranjivi. Zato se rado skrivaju u školjke i čekaju bolja vremena”.

On to vrijeme nije dočekao.

,,Jedini problem sa Živkom Nikolićem je činjenica da vrijeme nije poništilo njegove filmove. Rekla bih da su oni danas još aktuelniji nego u vrijeme kad su snimani. U njegovom filmu Crna Gora je moćna metafora, riznica arhetipova i raskošna slika kroz koju se otkrivaju univerzalni problemi čovjeka i svijeta. Nažalost, Crnogorci su u njima uvijek samozaljubljeno tražili predstavu o sopstvenoj veličini i značaju”, kaže Jelušić.

Ona navodi da se Crna Gora sa Živkom ,,pomirila” samo deklarativno. ,,Suštinski, još nije shvatila ni prihvatila snagu i strast njegovih filmskih ostvarenja ni njegovu duboku odanost Crnoj Gori. Zato bi mnogi Crnogorci i danas, kao u vrijeme Biljega ili filma U ime naroda, radije ‘tukli’ reditelja nego što bi tražili odgovornost za probleme tamo gdje treba”.

U opštem zapostavljanju svega što vrijedi, desilo se da i partijska kritika skrene pažnju javnosti na djelo velikog reditelja. A o samoj tradiciji i Crnogorcima, Živko Nikolić je kazao: ,,Često me pitaju da li su Crnogorci zaista onakvi kakvim ih prikazujem u svojim filmovima. Moram da priznam da sam i sam jednim djelom takav Crnogorac, mada se zbog toga ne žalim. I ne stidim se toga. Mi smo, znate, vrlo osjetljivi. O sebi imamo predstave koje se često kose s realnošću. Mada, pravo da vam kažem, smeta mi što se mi Crnogorci često tretiramo nekako sa posebnim značenjem. Kao da smo došli s druge planete. A Crnogorci su kao i drugi ljudi. Nema tu nikakve mistifikacije”.

Suptilna, umjetnička, istinita tradicija koju reprezentuje djelo Živka Nikolića, je u zapećku. Na sceni je gruba, iskrivljena, partijska tradicija.

LJUBOMIR ĐURKOVIĆ, DRAMSKI PISAC: Po kome će se pamtiti ovo vrijeme

Kakav fenomenalan dribling režima, kakvo veličanstveno provlačenje lopte kroz noge protivničkim (pseudo opozicionim) igračima, kakva budalaština postaje tema dana, neđelje, mjeseca, kakva briljantna asistencija, makar i nesvjesna, Miga Stijepovića da opozicija postigne još jedan autogol. ,,Čuste li što reče gradonačelnik o Živku Nikoliću?!”

Daj puku zabave, Pink je postao dosadan. Jer u suštini i režim i opoziciju boli polni organ i za kulturu i za umjetnost. I za Živka Nikolića i za Mihaila Lalića. Puca njima svima ona rabota i za Borislava Pekića i za Miodraga Bulatovića. Imaju oni, i vlast i opozicija, svoga Gojka Čelebića. Gośu Poliglotu koga su po dva predstavnika vlasti i opozicije, svi odreda redovni profesori crnogorskih univerziteta, onomad nagradili jednoglasno najvećom nacionalnom nagradom i benefitima koji idu uz to. Ali, zar u društvu đe Emilo Labudović kritikuje Informer, đe Predrag Bulatović traži da se sudski procesuiraju akteri afere Snimak može da se govori o bilo kakvoj smislenoj politici i kulturi ove zemlje, ovoga naroda?

Ajmo sad raspravljati o izjavi Miga Stijepovića o Živku Nikoliću. Komedija u kojoj je najmanje komičan aktuelni gradonačelnik. Ko išta zna o filmu, književnosti, o umjetnosti uopšte, ko išta zna o istoriji, zna da naše vrijeme neće biti zapamćeno ni po Migu, ni po Milu, neće ga pamtiti ni po Mugiju, ni po Źagi, neće o njemu suditi ni po Svetu, ni po Ranku, ni po Medu, ni po Branku, ni po ,,vojvodama” ni po ,,komesarima”, pamtiće se ovo vrijeme i Crna Gora po Živku Nikoliću i Mihailu Laliću, pamtiće se po Miodragu Bulatoviću i Vlatku Giliću. Śećam se, neđe krajem sedamdesetih, prolazim sa grupom drugara, svi osim mene rođeni Titograđani i Podgoričani, ulicom Vasa Raičkovića. Nekome od njih pade na um da postavi pitanje: ,,Ko je Vaso Raičković?” Zaćutali smo ne znajući odgovor. Svi osim Ranka Jovovića. Rekao je kratko: ,,Stric pjesnika Stevana Raičkovića.” Što se Živka Nikolića tiče ne mora ni jedna ulica u bilo kom crnogorskom gradu da nosi njegovo ime, iako bi to svakom gradu služilo na čast, jer Živko je svojim djelom izgradio veliki široki bulevar koji se proteže od rodnih mu Ozrinića preko Moskve i Berlina do Njujorka. Znam da bi se na ovu moju iako tačnu, ali, ipak, patetičnu posljednju rečenicu Živko grohotom nasmijao.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo