Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAPOSTAVLJENO NASLJEĐE ŽIVKA NIKOLIĆA: U ime tradicije

Objavljeno prije

na

Optuži novi gradonačelnik Slavoljub Stijepović u Skupštini Podgorice, prošle nedjelje, i čuvenog reditelja Živka Nikolića! Kaže – rugao se ,,našoj tradicionalnoj Crnoj Gori”. Ništa neobično za osobenog partijca, koji u javnim nastupima djeluje kao da je izašao iz nekog od filmova na koje se kritički osvrnuo. Na primjer – U ime naroda, gdje jedan od likova kaže: ,,Moraš znat kako partija diše… Ja sam u tome principijelan. Ja sam i svoju sobu ozvučio.”

Na gradonačelnikov ispad javno se osvrnuo jedino Dragan Koprivica, po čijem tekstu je Nikolić 1996. snimio seriju Oriđinali: ,,Ostaće upamćeno da je kao gradonačelnik Podgorice javno sudio najvećem reditelju u istoriji crnogorske kinematografije, koji je svijetom pronio slavu našeg filma i Crne Gore”.

Zanimljivo je da većina kulturnih djelatnika koje smo kontaktirali nije bila voljna da komentariše ovaj ispad. Ni pored našeg insistiranja da je to samo povod da se pokrene tema o tretmanu Nikolićevog djela i nasljeđa u Crnoj Gori. Uglavnom kažu da onaj koji je izrekao osudu nije vrijedan osvrta.

Ni patriotski mediji, uvijek spremni da odbrane crnogorske tekovine, nijesu registrovali Stijepovićev ispad. Kako da se zamjere novom gradonačelniku Podgorice. Oćutala je to i RTCG, tzv. Javni servis, za koji je reditelj Nikolić tokom dvije decenije saradnje snimio brojne drame i serije. Iz RTCG već nekoliko godina nema ni odgovora što je sa nedovršenim Nikolićevim filmom Oriđinali, koji je snimao na Skadarskom jezeru. Da li je u ,,bunkeru”?

Osuda umjetnika od strane političara nije ništa novo. Anegdota kaže da je, dok je pripremana Đekna, u tadašnju TV Titograd došao član Predsjedništva SRCG da ljubazno kaže da serija ne bi trebala da se snima. Razlog – reprezentuje jednu primitivnu, zaostalu Crnu Goru, koje više skoro da nema. Iz TV Titograda su se nekako snašli, pa su, nakon što je serija ostvarila uspjeh širom Jugoslavije, dobili pohvale i od političara.

,,Suštinski, ništa se nije izmijenilo u odnosu na vrijeme kad su neke junačine išle u Beograd da ga tuku zbog dokumentarnog filma Biljeg. Podsjetiću, Biljeg govori o hidroelektrani podignutoj u bezvodnom kršu, jer se nekom ondašnjem moćniku tako prohtjelo. Film je poslužio kao uvod u antologijsko ostvarenje Čudo neviđeno. I tada i danas Crnogorci lako opraštaju promašene investicije, ali ne praštaju ako to neko kaže i pokaže. Da nije snažne frustracije, lako bi se shvatilo da je u pitanju simbol svih promašenih ljudskih projekata, od onih komunističkih do onih koji će, na primjer u naše vrijeme, izazvati svjetsku ekonomsku krizu”, kaže za Monitor Božena Jelušić, koautor monografije Iskušavanje filma – Živko Nikolić.

Od smrti Živka Nikolića proteklo je 13 godina. Osim sporadičnih omaža na Hercegnovskom filmskom festivalu, o njegovom djelu se ne govori puno. To zataškavanje njegovog djela počelo je i za života. Živko je posljednji film snimio 1989.

,,Znate, posvećeni umjetnici su rijetki. I mnogo krhki. I nikada ne traže svečane sahrane s muzikom. Posvećeni umjetnik uvijek traži samo da radi. Rad mu je obraz…”, govorio je Nikolić u jednom od posljednjih intervjua.

Filmski festival MOFFEM u Kotoru je jedan od rijetkih čija glavna nagrada za najbolji autorski film nosi ime Živka Nikolića. Utemeljivačica festivala Maja Bogojević za Monitor kaže: ,,Bilo bi lijepo da se oda počast Živku, davanjem njegovog imena ulici ili trgu glavnog grada, nekim od ključnih filmskih institucija u cijeloj državi, posebno u njegovom rodnom gradu”.

Ideja da jedna ulica u Nikšiću nosi ime Živka Nikolića inicirana je još 2012. Iako su se tada svi složili oko toga, do dan danas to obećanje nije ispunjeno.

U septembru je preko društvenih mreža pokrenuta inicijativa da Živko Nikolić dobije ulicu u Podgorici. Apel je upućen pod geslom: ,,Dosta nam je američkih predsjednika, Azerbejdžanaca i Arapa, imamo mi naše legende”.

,,Ne treba nam bolje objašnjenje za naše socijalno-kulturno stanje od citata – još uvijek aktuelnog – samog Živka: ,,Ljudima je potrebnije uveličavajuće ogledalo nego ono koje odražava stvarnost”. Možda baš zbog njegove dosljedne satirične kritike lokalne društvene stvarnosti nije omiljen kod Crnogoraca. Živkovo djelo će biti dovoljno cijenjeno onog trenutka kad Crnogorci budu spremni da sebe pogledaju u ogledalu, bez narcisoidnog uljepšavanja slike stvarnosti”, kaže Bogojević.

Nikolić je studirao slikarstvo i glumu, pisao je scenarije za većinu svojih filmova. Jednom je kazao: ,,Mislim da nema zatvorenih ličnosti. Svaki čovjek se kad-tad otvori i pokaže svoje pravo lice… Ljudi su ranjivi. Zato se rado skrivaju u školjke i čekaju bolja vremena”.

On to vrijeme nije dočekao.

,,Jedini problem sa Živkom Nikolićem je činjenica da vrijeme nije poništilo njegove filmove. Rekla bih da su oni danas još aktuelniji nego u vrijeme kad su snimani. U njegovom filmu Crna Gora je moćna metafora, riznica arhetipova i raskošna slika kroz koju se otkrivaju univerzalni problemi čovjeka i svijeta. Nažalost, Crnogorci su u njima uvijek samozaljubljeno tražili predstavu o sopstvenoj veličini i značaju”, kaže Jelušić.

Ona navodi da se Crna Gora sa Živkom ,,pomirila” samo deklarativno. ,,Suštinski, još nije shvatila ni prihvatila snagu i strast njegovih filmskih ostvarenja ni njegovu duboku odanost Crnoj Gori. Zato bi mnogi Crnogorci i danas, kao u vrijeme Biljega ili filma U ime naroda, radije ‘tukli’ reditelja nego što bi tražili odgovornost za probleme tamo gdje treba”.

U opštem zapostavljanju svega što vrijedi, desilo se da i partijska kritika skrene pažnju javnosti na djelo velikog reditelja. A o samoj tradiciji i Crnogorcima, Živko Nikolić je kazao: ,,Često me pitaju da li su Crnogorci zaista onakvi kakvim ih prikazujem u svojim filmovima. Moram da priznam da sam i sam jednim djelom takav Crnogorac, mada se zbog toga ne žalim. I ne stidim se toga. Mi smo, znate, vrlo osjetljivi. O sebi imamo predstave koje se često kose s realnošću. Mada, pravo da vam kažem, smeta mi što se mi Crnogorci često tretiramo nekako sa posebnim značenjem. Kao da smo došli s druge planete. A Crnogorci su kao i drugi ljudi. Nema tu nikakve mistifikacije”.

Suptilna, umjetnička, istinita tradicija koju reprezentuje djelo Živka Nikolića, je u zapećku. Na sceni je gruba, iskrivljena, partijska tradicija.

LJUBOMIR ĐURKOVIĆ, DRAMSKI PISAC: Po kome će se pamtiti ovo vrijeme

Kakav fenomenalan dribling režima, kakvo veličanstveno provlačenje lopte kroz noge protivničkim (pseudo opozicionim) igračima, kakva budalaština postaje tema dana, neđelje, mjeseca, kakva briljantna asistencija, makar i nesvjesna, Miga Stijepovića da opozicija postigne još jedan autogol. ,,Čuste li što reče gradonačelnik o Živku Nikoliću?!”

Daj puku zabave, Pink je postao dosadan. Jer u suštini i režim i opoziciju boli polni organ i za kulturu i za umjetnost. I za Živka Nikolića i za Mihaila Lalića. Puca njima svima ona rabota i za Borislava Pekića i za Miodraga Bulatovića. Imaju oni, i vlast i opozicija, svoga Gojka Čelebića. Gośu Poliglotu koga su po dva predstavnika vlasti i opozicije, svi odreda redovni profesori crnogorskih univerziteta, onomad nagradili jednoglasno najvećom nacionalnom nagradom i benefitima koji idu uz to. Ali, zar u društvu đe Emilo Labudović kritikuje Informer, đe Predrag Bulatović traži da se sudski procesuiraju akteri afere Snimak može da se govori o bilo kakvoj smislenoj politici i kulturi ove zemlje, ovoga naroda?

Ajmo sad raspravljati o izjavi Miga Stijepovića o Živku Nikoliću. Komedija u kojoj je najmanje komičan aktuelni gradonačelnik. Ko išta zna o filmu, književnosti, o umjetnosti uopšte, ko išta zna o istoriji, zna da naše vrijeme neće biti zapamćeno ni po Migu, ni po Milu, neće ga pamtiti ni po Mugiju, ni po Źagi, neće o njemu suditi ni po Svetu, ni po Ranku, ni po Medu, ni po Branku, ni po ,,vojvodama” ni po ,,komesarima”, pamtiće se ovo vrijeme i Crna Gora po Živku Nikoliću i Mihailu Laliću, pamtiće se po Miodragu Bulatoviću i Vlatku Giliću. Śećam se, neđe krajem sedamdesetih, prolazim sa grupom drugara, svi osim mene rođeni Titograđani i Podgoričani, ulicom Vasa Raičkovića. Nekome od njih pade na um da postavi pitanje: ,,Ko je Vaso Raičković?” Zaćutali smo ne znajući odgovor. Svi osim Ranka Jovovića. Rekao je kratko: ,,Stric pjesnika Stevana Raičkovića.” Što se Živka Nikolića tiče ne mora ni jedna ulica u bilo kom crnogorskom gradu da nosi njegovo ime, iako bi to svakom gradu služilo na čast, jer Živko je svojim djelom izgradio veliki široki bulevar koji se proteže od rodnih mu Ozrinića preko Moskve i Berlina do Njujorka. Znam da bi se na ovu moju iako tačnu, ali, ipak, patetičnu posljednju rečenicu Živko grohotom nasmijao.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo