Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SVETOZAR MAROVIĆ – DEŽURNI SVJEDOK SVIH BUDVANSKIH AFERA: Sakriven u vlastitoj sjenci

Objavljeno prije

na

Ima velikih glumaca kojima karijera donese brojne uloge, armiju obožavalaca… Samo ih cijelog života zaobilaze glavne role, čiji protagonisti završe na naslovnim stranama – bilo sa oskarom, bilo sa lisicama na rukama.

Holivud pamti Marlona Branda. Crna Gora ima Svetozara Marovića. Po obrazovanju pravnik, ,,po vokaciji filozof”, po zanimanju političar. Ozbiljne pare napravio je kao konsultant. Zvanični i nezvanični. Na optužbe da je vrh DPS-a obolio od korupcije i nepotizma imao je spreman odgovor: Sumnja nije dokaz. Dokažimo i onda nećemo sumnjati.

Prošle nedjelje, dnevnik Vijesti, predočio nam je novo svjedočanstvo o Marovićevom umijeću ubjeđivanja. O njegovoj vještini da vlastite riječi pretvori u (tuđi) novac svjedočio je Budvanin Vido Rađenović pred Đurđinom Ivanović, specijalnom tužiteljicom za organizovani kriminal.

Afera Košljun. Vido svjedoči kako ga je 2011, nakon što je uz pomoć čelnika SO Budva kupio a potom višestruko skuplje i prodao opštinski plac, pozvao tadašnji potpredsjednik opštine Lazar Rađenović. “Rekao mi je da treba da pomognemo Maroviću, tako što treba da dam tu zemlju na hipoteku za kredit kod Prve banke…”. Vido se potom našao sa Svetom: ,,On započinje priču kako treba da pomognemo Prvoj banci i da damo zemlju na hipoteku. Glava me zaboljela kako je on to sve meni ispričao…”, pripovijeda Rađenović. Poslušao je. Traje njegova priča, pojavljuju se novi likovi iz Prve banke i budvanskih vlasti. Jedan da kredit, drugi nosi kesu sa parama, treći ište garancije, četvrti časti svežnjem od 50.000 eura… I čitaoca da zaboli glava.

Posljednja scena iz Vidove pripovijesti, poštujući pravila drame, zatvara krug. Jelica Petričević, bivša direktorka Prve banke i Svetozar Marović razgovaraju na temu isplate ostatka kredita od 3,5 miliona eura koji je banka odobrila Rađenoviću po osnovi založenog zemljišta (onog koje je on već prodao Arapima, posredstvom budvanskih čelnika). ,,Jelica je Sveta pitala da se obezbijedi dodatna hipoteka da bi se isplatile ove pare od kredita, a Sveto je počeo priču da ga pola nisam shvatio što je ispričao. Pominjao je nekakve firme, nekakva čuda… Možda je Jelica nešto shvatila, ja nisam ništa.”

Možda ova priča, uživo, zvuči drugačije nego kada čitate zapisnik. Uglavnom, crnogorsko Tužilaštvo podiže optužnicu protiv skoro svih aktera ove priče. Izuzetak je Svetozar Marović. U podjeli uloga na optuženičkoj klupi on je ostao bez angažmana.

Koju godinu ranije, Afera Zavala. U njenom središtu kompanije Moninvest Dragana Sekulića i Svetozara Marovića i Slav in ruskog biznismena Vječeslava Libmana.

Ne zamjerite na detaljima: 23. maja 2007. Marović postaje suvlasnik Moninvesta. Dotadašnji vlasnik Dragan Sekulić na Marovića prenosi 80 odsto novčanog osnivačkog kapitala firme koji je, ukupno, vrijedan jedan euro. Nenovčani kapital Moninvesta od 129.325 eura Sekulić zadržava u stopostotnom vlasništvu. Marović, dakle, u kompaniji vrijednoj 129.326 eura ima ulog od 80 centi. Malo više od dvijehiljaditog dijela jednog procenta.

Sjutradan, Lejbman u Podgorici osniva DOO Slav In. Trideset dana kasnije Moninvest prodaje Slav In-u polovinu nekretnina na Zavali za 20 miliona eura. Počinje divlja gradnja naselja koje Marović nadahnuto reklamira: ,,Na Zavali će se graditi hotelsko naselje sa najmanje pet zvjezdica. Projekat će donositi budžetu godišnje prihode od 30-40 miliona eura, zaposliće se novi ljudi, poslaće se poruka svijetu da ovdje grade velika imena” (april 2008. godine, Vijesti).

Nešto ranije, 13. marta ‘08. Marović u Kanu ,,u ime Vlade Crne Gore” potpisuje, navodno, strateški dokument sa ruskom Miraks grupom milijardera Sergeja Polanskog (bankrotirao u međuvremenu) o gradnji na rtu Zavala. Marović u tom trenutku nema nikakvu državnu funkciju.

Koji dan kasnije, 9. maja 2008. Marović istupa iz DOO Moninvest. Svoj udio (0,0006 odsto) prenosi na Sekulića a ovaj se, pismeno, obavezuje da mu isplati million eura u roku od pet godina. Matematika kaže – ako Marovićev udio u Moninvestu košta million, onda ta firma, ukupno, vrijedi nekih 166 milijardi. Eura.

Zavala uskoro završi u bankrotu. Protagonisti na optuženičkoj klupu. Rusi se, uzalud, pozivaju na ,,međudržavni sporazum” (valjda onaj iz Kana?) koji je, prema njihovom tumačenju ,,jači od lokalnog zakonodavstva”. Opet tamo nema mjesta za Svetozara Marovića. Kako je filozofu i u ovom filmu izmakla glavna uloga?

,,Tužilaštvo je u toku postupka mijenjalo optužnicu na način koji je omogućio da iz kompletnog procesa isključe Svetozara Marovića i Branimira Gvozdenovića”, opisuju aktivisti MANS- a. ,,Rajko Kuljača, Dragan Marović i Đorđe Pinjatić su sitne ribe u odnosu na Gvozdenovića i Marovića koji moraju biti procesuirani jer postoje konkretni dokazi”.

Marović se pojavio na suđenju. Svjedok. Sutkinja Valentina Pavličić njegov je iskaz u presudi opisala kao ,,svjedočenje bez razumske logike”.

Novi film. Neposredno po izbijanju afere Zavala, Svetozar Marović je kuću u Krimovici i stan u Budvi prenio na Zorana Mugošu, nekadašnjeg pripadnika SAJ-a, člana ličnog obezbjeđenja i suvlasnika agencije Perjanik koja je učestvovala u višemilionskim transakcijama sa nekretninama na primorju. Istovremeno, Mugoša je postao vlasnika stana u Budvi koji je bio u vlasništvu Svetozarevog sina Miloša.

Javnost je za Mugošu čula nešto kasnije, u aprilu 2012. nakon što su mu ispred kuće u Podgorici zapaljena dva vozila ukupne vrijednosti 150.000 eura. On je, prema Dnevnim novinama, pred policijom kao mogući motiv za napad naveo spor koji ima sa firmom Gud lokejšn propertiz. Oni su mu, navodno, dugovali 13 miliona eura za zemlju prodatu četiri godine ranije. (Su)vlasnički tragovi su od Gud lokejš vodili do Olivere Ilinčić. Nju je dio medija predstavljao kao blisku saradnicu Stanka Caneta Subotića (bila je direktorica njegove Future). Drugi su je prepoznali kao blisku saradnicu Svetozara Marovića, dok je u Beogradu gazdovao državnom zajednicom SiCG.

Istraga ide protiv Olivere Ilinčić i Gud lokejšn propertiz, Zorana Mugoše i Perjanika, Miloša Marovića i Akva parka (opština Budva vratila je kredit koji je podigla of šor firma u vlasništvu Svetozarevog sina i pokojnog Dragana Bećirovića). Svetozar se i tu pominje kao svjedok. Ili posmatrač.

Vratimo se na priču o Krimovici i Zavali. Odakle Maroviću 80 centi da ih uloži u posao na Zavali. Ponešto o tome zna Marovićev kum i nekadašnji predsjednik Crne Gore i SRJ Momir Bulatović. U knjizi Pravila ćutanja (2004) kum piše da je sredinom 1990-ih dobio dokumente da je Marović od „izvjesnog Ćupića, biznismena iz Budve” dobijao 40.000 maraka po šleperu cigareta. Bulatović citira njihov razgovor: “Je li ovo istina?, pitao sam. Jeste, mirno je uzvratio. A zašto? Pa, zato što to ovdje rade svi koji mogu”.

Slična priča stigla je i iz neposredne proizvodnje od jednog od glavnih aktera crnogorskog duvanskog šverca. Srećko Kestner je 2001. ispričao Nacionalu da je Stanko Subotić Maroviću plaćao 100.000 maraka „da se ne miješa u posao šverca”.

,,Kada bi sve to bilo tačno”, kazao je Marović svojevremeno (i tada je šverc bio krivično djelo), on bi podnio ostavku. Dok se drugačije ne naredi, zadržava status povlašćenog svjedoka. Takav status očigledno odgovara i onima koji su iznad njega u političko-ekonomskom lancu ishrane.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo