Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KONGRES SNP-a: Mladost, mudrost, svađa

Objavljeno prije

na

Na Kongresu u Beranama 23. novembra 526 delegata će izabrati novog predsjednika Socijalističke narodne partije. Kandidati za to mjesto su: Srđan Milić, sadašnji predsjednik SNP-a, Aleksandar Damjanović, šef poslaničkog kuba, i Aleksa Bečić, nosilac liste SNP-a na lokalnim izborima u Podgorici.

U procesu kandidovanja Milić je dobio podršku 23 opštinske organizacije, Damjanović 14, a Bečić 13.

Pored predsjednika Kongres će birati novi sastav Glavnog odbora i donijeti novi program i Statut.

Na čelu SNP-a od njenog osnivanja 1998, dvije godine je bio Momir Bulatović. Naslijedio ga je Predrag Bulatović, koji je na tom mjestu bio do 2006. kada je, zbog lošeg izbornog rezultata, podnio ostavku. Od tada do danas, SNP vodi Srđan Milić.

Partija je pod Milićevim vođstvom bilježila promjenjive izborne rezultate. U parlamentu su nakon izbora 2009. imali 16 poslanika, nakon izbora 2012. – devet. Kandidovanje mladog i ambicioznog Alekse Bečića za gradonačelnika Podgorice pokazalo se kao veoma dobra odluka, neki su njegov uspjeh tumačili kao početak oporavka partije. ,,Ovo je najbolji rezultat SNP-a u posljednjih 12 godina”, kazao je Bečić nakon podgoričkih izbora.

Na krilima podgoričkog uspjeha, ambicije mladog Bečića su narasle i prije nekoliko mjeseci je najavio da će se kandidovati za šefa partije. Nakon što je njegova kandidatura potvrđena kazao je kako ,,ima pobjedničku ponudu” jer ,,sluša glas naroda i gleda naprijed”.

Tokom sjednice Glavnog odbora SNP-a na kojoj su potrvrđene predsjedničke kandidature, predsjednik podgoričkog Odbora SNP-a Velizar Kaluđerović je saopštio da su u 14 nastavaka u Informeru on i Bečić optuživani za cijepanje partije, dok je Bečić  izrazio žaljenje što se partija nije oglasila povodom  kampanje, ,,pune podmetanja i izmišljotina” o njemu. On je kazao da se protiv njega vodila sramna kampanju u tabloidu, ali i na internetu, te na terenu.

Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović izjavio je da ga je podrška velikog broja članova SNP-a, koja mu je ukazana tokom unutarpartijskog postupka, motivisala da prihvati kandidaturu za predsjednika partije. Dobro obaviješteni izvori iz vrha SNP-a, objašnjavaju da je do njegove kandidature došlo tako što je Srđan Milić bio neodlučan da li će se kandidovati za treći mandat pa je Damjanović vidio sebe kao prirodnog nasljednika. Narasle su mu, kažu, ambicije, a kada je Milić ipak odlučio da se kandiduje u njemu je „pukao bijes”. Na pitanje o radu aktuelnog lidera Srđana Milića Damjanović je kazao: ,,Moja kandidatura govori sve šta mislim o dosadašnjem radu”.

Upućeni procjenjuju da Damjanović na Kongresu ne može dobiti više od 100 glasova. U slučaju poraza, smatraju Monitorovi izvori, vjerovatno je da će pokušati da formira novu partiju.

Svoju kandidaturu Srđan Milić je objasnio time što je nakon podrške 23 opštinska odbora morao da uradi ,,ono što je morao”. ,,Ni 2006, ni 2010, niti ću 2014. se baviti time hoću li ja pobijediti. Pobjeda moja je i pobjeda SNP-a. Glavna poruka je da građani žive bolje”, poručio je aktuelni lider SNP-a.

Među njegovim pristalicama govori se da je ,,iako je pravio strašne greške”, Milić najbolje rješenje za predsjednika partije. „U ovoj situaciji, u članstvu ima nepodijeljenu podršku, što se ide više kroz organe partije, ta podrška slabi”, objašnjava naš izvor. „Ružne se stvari dešavaju – kad god krenemo malo da jačamo, desi se neka nova podjela”.

Oni čiji je izbor Milić tvrde da je Bečić, pod firmom „mladost, mudrost, hrabrost” zapravo oruđe u rukama „najrigidnijeg i najstarijeg dijela SNP-a”. Govori se čak da kroz njega svoj upliv ostvaruje i dugogodišnji predsjednik SNP-a Predrag Bulatović. Milićeve pristalice se nadaju da će njihov favorit većinu na Kongresu dobiti već u prvom krugu glasanja.

U krugovima onih koji podržavaju Aleksu Bečića, smatraju da je nemoguće procijeniti šta će se desiti na Kongresu. Posebno naglašavaju da je predsjednik Milić, izmjenama broja i strukture predstavnika opštinskih odbora pokušao da poveća svoje šanse da ostane u fotelji šefa SNP-a.

„Broj predstavnika na ovom kongresu je za 48 viši nego na prethodnom. Indikativno je to što je, pored povećanja ukupnog broja, smanjen broj predstavnika iz Podgorice, Nikšića, Herceg Novog i Bijelog Polja. Na drugoj strani, neke manje opštine dobile su značajno više predstavnika”, kažu Monitorovi sagovornici. Odluku o promjenama u strukturi ljudi koji će birati novog predsjednika, izdejstvovao je, kažu, predsjednik Milić na sjednici Glavnog odbora partije 5. oktobra, bez ikakvih priprema, materijala ili unutarpartijskih konsultacija.

Ljudi koji podržavaju Aleksu Bečića smatraju da su besmislene tvrdnje da je Srđan Milić jedini garant očuvanja jedinstva partije i ocjenjuju da sadašnji predsjednik ne može da ponudi ništa novo.

Već za nekoliko dana znaće se ko će voditi SNP. Odgovor na pitanje – kuda ide ta partija, čekaće se nešto duže.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo