Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Burna nedjelja na UCG

Objavljeno prije

na

,,Mi ćemo u našim namjerama istrajati, da se zavede red na svim univerzitetskim jedinicama”, nastavlja u autoritativnom stilu da se obraća javnosti i pobunjenim fakultetima predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica.

On je mantru o zavođenju reda ponovio nakon što je demantovao novinske natpise da je odlukom odbora, na čijem je čelu, od Ekonomskog fakulteta uzeto milion eura, mimo saglasnosti Vlade.

Krenuli su svakodnevni demantiji iz Rektorata i UO. Kažu da rektorka Radmila Vojvodić nije od 2011. do sredine 2014. zaradila preko 165.000 eura na UCG, kao da ni Bjeličin akademski angažman nije plaćen sa preko 159.000 eura. Tvrde da nisu zaradili toliko no duplo manje. Poučeni praksom partijskih saboraca iz afere Snimak, pozivaju tužilaštvo da ispita kako su novinari došli do podataka.

Znakovito je da su iz uprave UCG progovorili čim su se pomenule pare, do tada su Vojvodić i Bjelica napadali ćutanjem.

Uslijedila su i pisma podrške. Vladimir Pešić, predsjednik Naučnog savjeta Univerziteta, član DF-a, otkrio je da pozadina sukoba na Univerzitetu nije zbog novca već zbog toga što profesori Ekonomije nemaju reference. Profesori sa ekonomije Božo Mihailović, Milivoje Radović i Anđelko Lojpur, kao i velika većina Ekonomskog fakulteta, tvrdi, nemaju nijedan rad objavljen u međunarodnim SCI časopisima. S druge strane, Pešić ističe da Bjelica ima osam radova u SCI, više nego čitav Ekonomski fakultet zajedno. Pešić dalje otkriva da je sve to krenula da raskrinka rektorka Vojvodić, pa su se nereferentni profesori pobunili. Samo da podsjetimo na naslove nekih od Bjeličinih radova: Repulzija sportskih lopti (naučna studija), Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom sportu (naučna studija) i tome slično.

Iznenada, autorskim člankom u Analitici, podršku je dao i upravnik CNP i profesor Janko Ljumović. Naslov Kultura podrške a u njemu citati Habermansa, Kovača, o Evropi i provinciji, bjelopoljskoj bolnici i Ekonomskom fakultetu… Sve smiješano, al se nasluti između redova – Nije Radmila kriva. Sumnja se da rektorka nije kriva ni za to što je Ljumović upravnik CNP-a na kome je ona postavljala skupe predstave, a tu praksu nastavlja njen sin, kao ni za to što je Ljumović profesor s tri predmeta na cetinjskom FDU, i saradnik na FNP-u i Fakultetu likovnih umjetnosti…

Uključio se i premijer, koji sasvim slučajno posjeduje i svoj privatni Univerzitet, ocjenom da nema sukoba između Ekonomskog i UCG. ,,To je nesporazum koji treba riješiti u interesu ukupne javnosti”, presudio je Đukanović. Činjenicu da je bivši ministar prosvjete Slavoljub Stijepović tražio od dekana Ekonomskog Milivoja Radovića da upiše prekobrojne studente, komentariše: ,,Ako je napravljena greška, napravljena je greška, a ako bi neko mogao biti stavljen u funkciju alibija onda samo možemo da pričamo o tome kakva je odgovornost onoga ko pruža alibi, i kakva je odgovornost dekana koji nema integritet da odoli bilo čijem pritisku”.

U međuvremenu, stiglo je pismo i iz Nikšića. Studenti Filozofskog fakulteta sa protesta su pozvali Vojvodić i Bjelicu da im dođu u goste i objasne im neke od brojnih nedoumica kojima je javnost protekle nedjelje bila zatrpana sa UCG. Rektrorki i predsjedniku Upravnog odbora zavođenje reda očito ne ide baš kako su zamislili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo