Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OD MUGOŠE DO RADUNOVIĆA: Zdravstveni karton crnogorskog zdravstva

Objavljeno prije

na

Miomir Mugoša, bivši ministar

Miomir Mugoša je startovao kada su mladi, lijepi i pametni zagospodarili Crnom Gorom. Nakon što je specijalizirao hirurgiju, ubačen je u sistem, da operiše.Istaknuti član DPS-a od osnivanja, Mugoša je radio u Hitnoj službi Doma zdravlja, pa, potom, na Hirurškoj klinici KCCG. Onda je uzeo u svoje ruke čitav sistem, zdravstvo – od 1990. do novembra 2000. godine. Postao je ministar sa najdužim stažom, u konkurenciji svih resora, do danas. Dok je bio ministar, obavljao je dužnost direktora KCCG, tokom 1996–1997. godine!

Stvorio je sistem u kome su se najbolje snalazili podobni – kadrovi, partneri i ponuđači. Onako kako je, kasnije, vladao Podgoricom (skoro deceniju i po) – poput nekontrolisanog šerifa, tako je vodio i zdravstvo. Tokom ministarskog mandata, kada nije postojala procedura obaveznih tendera, ministar Mugoša je maltene sam, u svom maniru, odlučivao o trebovanjima, nabavkama, lukrativnim ugovorima sa dobavljačima.

Tako je stigla ozbiljna sumnja u njegove milionske nabavke, recimo, iz 1999. i 2000. Riječ je nabavci preparata koji nijesu ,,lijek” za potrebe zdravstvenog sistema: losiona, pasti za zube, toaletne vode… Mugoša je dugo nakog završetka zdravstvene role, te prelaska u gradonačelničke vode, ostavio svoje zdravstvene veze aktivne: na primjer, sa privatnom ,,veletrgovinom ljekovima” Farmegra koja je registrovana tokom njegovog ministrovanja.

Pisali smo (Vlasnik tajni i majstor spletki, jul 2013. godine): U zahvatu DUP-a Donja Gorica, urb. parcela br. 3/557, investitor je Mugošina Agencija za izgradnju Podgorice, vlasnik parcele Glavni grad, a Farmegra – izvođač radova. Farmegra je, takođe, imala aranžman sa Glavnim gradom za kupovinu poklona novorođenim, ali i mnoge druge povlašćene pozicije.

Tokom čitavog pomenutog perioda u životu zdravstva bogatstvo Mugoše i njegovih enormno raste.

Đoko Jočić, Ljekarska komora

Važna karika, po teoriji i komparativnoj praksi, u zdravstvenom sistemu (jedne) zemlje, jeste Ljekarska komora. Kod nas, na njenom čelu, Đoko Jočić je sedamnaest godina, a u njoj – dvadeset. Tu prema upućenim izvorima Monitora, opstaje najviše zaslugom Miomira Mugoše, ministra za čijeg mandata je Komora oformljena. Iako je stekao uslove za penziju – i dalje rukovodi.

Jočić će u istoriju crnogorskog zdravstva ući, po – ćutanju. Prevedeno: nepostupanju. Sa svojom Komorom, glasne se sa primjesama kritike samo kada se silom najviših prilika – mora. Nedavno je povodom infekcije u bolnici u Bijelom Polju – nakon što su, satjerani uz zid, greške priznali i predstavnici vlasti – Komora izdala saopštenje u kojem je stajalo da je ,,u potpunosti zatajio dio zdravstvenog sistema”.

Iako je Jočić Komoru izmjestio iz centra zdravstvenih zbivanja ona je, po propisima, moćna. Samostalna je, s posebnim ovlašćenjima i svojstvom pravnog lica! Komora izdaje, obnavlja i oduzima licence doktorima medicine i stomatologije. Narečeni dokument neophodan je za rad i u javnom zdravstvu i u privatnim klinikama. Komora odlučuje o ispunjenosti uslova za obavljanje dopunskog posla.

Tu su i organi: Skupština, Izvršni odbor, Sud Komore, Tužilac, Komisija za nadzor, te mnoštvo stalnih komisija – stručna, komisija za etička pitanja, za ekonomska, za privatnu praksu, za kontinuiranu edukaciju, za nagrade… Pored svega toga sankcionisanje ljekara od strane Komore je kategorija koja ne postoji ni na njenom oficijelnom sajtu a kamoli u praksi.

Svojevremeno se oglasio Miladin Šoć, otac preminule Ivane. Zahtijevao je da Komora prestane sa praksom da ne donosi odluke u vezi sa ljekarske greškama dok se sudski proces ne okonča. Kazao je: ,,Nema potrebe da se oglašavate nakon sudske presude. Treba da djelujete prije, preventivno, da se napravi manje štete”.

Slobodan Tomić, Društvo ljekara

Ako je za Ljekarsku komoru poneko i čuo, za Društvo ljekara – teško. Bjelopoljski slučaj, i svi prethodni – slični, za Društvo kao da nijesu vrijedni pažnje. Na zvaničnom sajtu ne postoji podatak ko je na čelu pomenute organizacije. Potrebno je svojevrsno istraživanje da bi se došlo do podatka ko je rukovodilac: Slobodan Tomović.

On je skoro dvije decenije na čelu Društva ljekara Crne Gore (najkasnije od 1995. godine) i isto toliko, istovremeno, Doma zdravlja u Nikšiću, odakle je dislociran ove godine! Usput: podaci o Domu zdravlja u Nikšiću, nijesu dostupni na internetu jer zvanična stranica nije u funkciji: ni prošli put kada smo je spominjali (u potrazi za podacima o Tomiću), ni danas, više od godinu kasnije!

Na toj poziciji Tomić je, sredinom devedesetih, naslijedio – Đoka Jočića. No, osim organizovanja medicinskih konferencija i slično, Društvo ljekara se bavi distribucijom – ljekarskih uvjerenja: za posao, za vozače, za oružje… Bliski Društvu ljekara, upućeni, znaju da kažu i to: osim svega pomenutoga treba naglasiti da je Društvo marginalizovano i u samom zdravstvenom sistemu, od nadređenih.

Kenan Hrapović, Fond za zdravstveno osiguranje

Gore pominjani Tomić, u prošlom imovinskom kartonu, za 2013. godinu, notirao je da je, osim u Društvu ljekara, kroz Upravni odbor, prisutan i u Fondu za zdravstveno osiguranje. Na čelu te, jedne od najvažnijih institucije zdravstva, nalazi se Kenan Hrapović. (Naslijedio Rama Bralića; Bralić naslijedio Miomira Jakšića, kadra Miomira Mugoše, koji ga je, po odlasku iz zdravstva, poveo sa sobom u kancelarije Glavnog grada, gdje je Jakšić, sa pozicije sekretara za finansije, bio Mugošin najpovjerljiviji kadar).

Hrapoviću teče drugi četvorogodišnji mandat. Njegovo prvo četvorogodište obilježile su sumnje – o kojima je Monitor u više navrata pisao – da u sprezi, sa pretežno KCCG, kroz tendere Fonda, otvara teren privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala. Sumnje je podgrijala Vladina Odluka, netransparentna, bez jasnih kriterijuma, donešena pretprošle godine, o mreži zdravstvenih ustanova Crne Gore (na predlog Ministarstva zdravlja), kojom su pojedini privilegovani dobili priliku da dobiju poslove bez borbe i ravnopravnih uslova.

Milan Mijović, KCCG

Milan Mijović je na mjestu direktora KCC zamijenio, prije tri godine, Oliveru Miljanović, koja je na čelo KCCG došla 2007. (Naslijedila Miodraga Đurišića, tu bio dvije godine.)

Prema izvorima Monitora Mijović je čovjek od posebnog Đukanovićevog povjerenja. Mijovićev KCCG – kojeg je bivši ministar Radunović nedavno optužio za dio odgovornosti u slučaju infekcije pet beba – u proteklom periodu je, sudeći prema brojnim raspoloživim podacima samostalno ili putem tendera Fonda zdravstva u velikom broju slučajeva poslovao sa privilegovanim firmama. Najindikativniji primjer: distributer Simensa (optužen da je u zemljama Jugoistočne Evrope davao mito za velike poslove) – Urion.

Najkraće: Urion godišnje od zdravstvenih ustanova, prednjači KCCG, dobije poslove vrijedne više miliona eura. Tokom 2009. na tenderima je dobio poslove od oko šest miliona eura, uprkos tome što nije bilo registrovan za trgovinu ljekovima i medicinskom opremom. Naredne godine, kada je Hrapović preuzeo Fond, Urion od njega dobija skoro četiri miliona eura.

Boban Mugoša, Institut za javno zdravlje

Rukovodilac Instituta za javno zdravlje, ujedno odbornik DPS-a, Boban Mugoša, aprila ove godine, nije želio, na insistiranje Monitora da dozvoli uvid u mikrobiološke analize briseva na Ginekološko akušerskoj klinici (GAK), odjeljenje za novorođenčad, prebacujući lopticu u dvorište KCCG.

Iako je naš list došao do briseva urađenih u Institutu za javno zdravlje, za potrebe KCCG, koji su alarmantni (datiraju iz 2007. godine), Mugoša (jedan od potpisnika analize) odbio je da predoči nalaze za vremenski interval od 2007. do 2014. godine. .

Mugošin karton je impresivan, odsvud ,,kapa” novac: direktor, odbornik, komisije, projekti, angažovanje na nekoliko univerzitetskih jedinica, autorski honorari; kuća, vikendica na sjeveru, poslovni prostor…

Budimir Stanišić, Montefarm

Direktor Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore Montefarm, Budimir Stanišić na tu poziciju, polovinom dvijehiljaditih, došao je za vrijeme dok je zdravstvom rukovodio njegov prijatelj Miodrag Pavličić.

Stanišić, za čijeg mandata Montefarm karakteriše nestašica ljekova, u bliskim prijateljskim odnosima je i sa Milanom Mijovićem, prvim čovjekom Kliničkog centra.

Stanišić, koji je na čelo Montefarama došao sa pozicije anesteziologa u KC, aktivan je i u firmi Businessmontenegro (lokacija: u krugu Montefarma), specijalizovanoj za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima, gdje je predsjednik odbora direktora. Ime pomenute firme, u svojstvu uvoznika i špeditera, na skoro svim je ugovorima koje Fond zdravstva kao naručilac potpisuje!

Miodrag Radunović, bivši ministar

Ministar od 2006. godine, odnedavno u ostavci, Radunović je tolerisao sve navedeno, a, prema brojnim indicijama, i učestvovao u određenim sumnjivim poslovima, o čemu Monitor godinama detaljno piše: od forsiranja privilegovanih firmi (Urion, Ekomedika…) pa do protežiranja lojalnog kadra.

Radunović, član predsjedništva DPS-a, za uspon na ministarsko mjesto, prije svega morao je da zahvali partijskom angažmanu, naročito u rodnim Beranama (gdje se i dogodila afera koja će, između ostalih, obilježiti njegove mandate – trovanje vodom).

Bivši ministar se vodio kao zaposlen u KCCG, gdje mu je zamrznut radni status. Takođe: radi na odjeljenju digestivne hirurgije koje je subspecijalističko, iako je on opšti hirurg, što nije praksa po važećoj organizaciji KCCG. Naporni poslovi nijesu mu smetali da doktorira, postane docent u nastavi, te završi primarijat!

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo