Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DAN REPUBLIKE: Najgore od oba svijeta

Objavljeno prije

na

Nekadašnji Dan republike, 29. novembar, potakao je u sjećanja na SFRJ. Već postaje uobičajeno da svaki praznik nekadašnje države izazove, prije svega na društvenim mrežama, poplavu sjećanja na ,,stare dobre dane”. Mediji u nekadašnjim republikama takođe ne zaboravljaju da podsjete na ovaj datum.

O karakteru SFRJ, njenim manama i vrlinama vode se žustre, nekad i ozbiljne rasprave. Ne i u Crnoj Gori. Nama je dovoljno da nam premijer kaže kako svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo.

Horska pjesma iz onih vremena kazivala je: ,,Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja; u Jajcu je izašao proglas – naša je postala zemlja”. Formalnije govoreći, u malom gradu u Bosni i Hercegovini 29. novembra AVNOJ se konstituisao u vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo, kao vrhovni predstavnik suvereniteta naroda i države Jugoslavije. Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a imale su ustavni karakter.

Malo ko od današnjih dvadestogodišnjaka zna da bez zamuckivanja nabroji republike bivše Jugoslavije. U njihovim sjećanjima nema ni Biljane, ni njenog platna, ni Ohridskog jezera, ni čovječje ribice iz Postojnske jame. Jesu li zato siromašniji duhom, svako sudi za sebe. Ipak, oni koji pamte SFRJ, čak i kad je smatraju ,,tamnicom naroda”, teško mogu poreći da je živjeti u republikama koje su je naslijedile ,,klaustrofobično iskustvo”.

O tome u kakvoj smo državi živjeli ovih se dana u Sloveniji i Hrvatskoj živo raspravlja. Hrvatska je naslijedila najgore od Jugoslavije, a odbacila ono dobro, naslov je jednog od tekstova u kojima se razmatra da li su u pravu dvojica slovenačkih sociologa koji tvrde da Jugoslavija nije bila totalitarna država.

Sociolozi Univerziteta u Mariboru Sergej Flere i Rudi Klanjšek, objasnili su u članku objavljenom u specijalizovanom časopisu Communist and Post-Communist Studies uglednog izdavača Elsevier, da je njihovo istraživanje podstaknuto neselektivnim etiketiranjem Titove Jugoslavije kao totalitarne države bez vremenske ili neke druge zadrške.

Analizirajući istoriju Titovog režima u skladu s literaturom o totalitarizmu, autori zaključuju da Jugoslavija nije bila totalitarna u više od polovine njenog vijeka, prenose hrvatski mediji. Premda je bio promovisan Titov kult, njegova vlast bila je ograničena federalnom prirodom države, smatraju sociolozi. To ne znači da nije postojala represija, koja je, osobito do 1953, bila usmjerena protiv vjerskih ustanova, imanentnih protivnika komunizma, političkih disidenata i uopšte na kontrolu inteligencije, napominju Flere i Klanjšek.

Od sredine 60-ih godina republike su postale uglavnom samostalni igrači i brinule se za vlastite interese, privatna preduzeća nijesu poslovala pod kontrolom državne planske ekonomije, dok je bio vidljiv kulturni i vjerski pluralizam, ističu autori. Prema njihovom mišljenju, argumenti pokazuju da ,,totalitarni diktator” nije mogao samostalno imenovati članove tijela saveznih republika, nego je to bio dugotrajan proces postizanja ,,dogovora”, usklađivanja i političkih manipulacija.

Ono što određene krugove u Hrvatskoj posebno ,,svrbi” je da Udba od 1967. nije više bila jedinstvena jugoslovenska organizacija nego u nadležnosti republika, kazao je Sergej Flere za Hinu.

Slovenački sociolozi uočili su da je kulturni život, pogotovo nakon 60-ih godina, bio vrlo raznolik i pluralan, što je potpuno strano totalitarnim sistemima. U pozorištima su redovno igrani avangardni zapadni dramatičari kao što su Jonesko, Miler ili Kami. Štampane su knjige Kamija, Sartra, Šumpetera i Markuzea.

Represija prema vjerskim zajednicama bila je snažna do 1950-ih, do kada je režim potisnuo iz javnosti sve njihove aktivnosti i oduzeo im većinu vlasništva. No, prema podacima iz članka, već 1966. vjerske zajednice izdaju 65 novina s ukupno 3,59 miliona primjeraka, a 1987. ukupno 99 novina s više od 3,7 miliona primjeraka. Za poređenje, u Sovjetskom Savezu do 1990. samo je Časopis Moskovske pravoslavne patrijaršije bio dostupan tamošnjoj javnosti.

Članak slovenskih sociologa naišao je na podijeljena mišljenja hrvatske stručne javnosti, od uvažavanja do oštre osude.

Politolog Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Tihomir Cipek za agenciju Hina je kazao da je Jugoslavija do kraja 1960-ih bila totalitarna diktatura, a od tada autoritarna diktatura. Razlika je, kako kaže, sljedeća: totalitarni režim traži da u njega vjerujemo do kraja, a autoritarnom režimu je dovoljna poslušnost.

Neuporedivo više od klasifikacije režima običan svijet zanima kako živi. Tada su bile mnogo manje razlike u platama, kako među republikama, tako i unutar republika među djelatnostima. Autori napominju da podaci ne mogu biti sasvim precizni.

Prosječna zarada na teritoriji nekadašnje SFRJ između 1981. i 2012. povećana je za 15 odsto – sa 508 na 582 eura. Broj zaposlenih, međutim, smanjen je za petinu, sa 5,7 na 4,5 miliona, a mjesečni fond isplaćenih zarada smanjen je za 10 odsto – sa 2,9 na 2,6 milijardi eura.

Crna Gora je imala rast prosječne zarade za devet odsto – sa 455 na 497 eura, broja zaposlenih za 26 procenata – sa 133 na 167 hiljada, uz rast fonda zarada za 32 odsto – sa 61 na 80 miliona eura.

Brojke mnogo bolje govore ako se pažljivije pogledaju. Prije tridesetak godina u Crnoj Gori je u trgovini radilo oko 15 hiljada ljudi. Njihova prosječna plata bila je 409 eura. U međuvremenu je trgovina postala grana u kojoj radi ubjedljivo naviše zaposlenih u Crnoj Gori – preko 36 hiljada. Prosječna plata u toj djelatnosti sada je 362 eura. Prosječna plata u obrazovanju pala je sa 517 na 453 eura. Poslovanje nekretninama, finansijske djelatnosti i komunikacije popravljaju prosječnu platu u Crnoj Gori.

Sjećanja na nekadašnju sveprisutnu vlast Saveza komunista u Crnoj Gori nijesu dobila priliku da izblijede. Partija je promijenila ime, umjesto crvene s petokrakom podigla zastavu liberalnog kapitalizma i nastavila da niže pobjede. Zadržali smo netaknutu UDBU, kao relikte prošlosti odbacili priče o pravdi, jednakosti i solidarnosti.

Prema mišljenjima nekih od Monitorovih sagovornika današnji partijci su privilegovaniji od nekadašnjih. ,,Sad dobiješ više beneficija ako si član vladajuće parije, nego nekad kao član Saveza komunista. Pošto su u ono vrijeme svi bili članovi partije, morao si kvalitetom da se izboriš za svoje mjesto. Zapošljavalo se, na primjer, po javnom konkursu kojim su propisivani vrlo precizni uslovi. Rangirao se uspjeh u školovanju, dužina čekanja na posao, socijalne prilike u porodici”, kaže naša sagovornica.

Vladajuća stranka u Crnoj Gori stidljivo se i tek ponekad odriče nasljeđa jednopartijskog režima. Ne zato što se ne mogu odreći sebe – kad je trebalo, lagano su ovdašnji puk ubijedili kako nikad nisu napali Dubrovnik – već prije zbog toga što građani Crne Gore u dnu duše znaju da nikad nijesu bolje živjeli nego u doba Titove Jugoslavije. Bez rasprave o „totalitarizmu” ovdje je „vjera” u Jugoslaviju zamijenjena „vjerom” u EU, umjesto u komunizam, kunemo se u demokratiju i, naravno, ljubimo Mila umjesto Maršala.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo